{"id":38619,"date":"2021-06-21T06:00:00","date_gmt":"2021-06-21T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38619"},"modified":"2023-09-07T16:26:13","modified_gmt":"2023-09-07T15:26:13","slug":"prezreni-u-inozemstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38619","title":{"rendered":"Prezreni u inozemstvu"},"content":{"rendered":"\n

Izme\u0111u 650.000 i 850.000 gra\u0111ana Europske unije obavlja sezonski rad u nekoj drugoj dr\u017eavi EU, pokazuje novo istra\u017eivanje<\/a> koje je naru\u010dila Europska komisija. Motivi za ovu vrstu radnih migracija su nezaposlenost i niske pla\u0107e u zemljama porijekla te razlika u standardu izme\u0111u pojedinih \u010dlanica EU \u2013 radnici naj\u010de\u0161\u0107e dolaze iz Rumunjske, Bugarske, Poljske, Ma\u0111arske, Hrvatske, Srbije, BiH, Kosova, Slova\u010dke i Ukrajine na rad u Austriju, Belgiju, \u010ce\u0161ku, Njema\u010dku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i \u0160panjolsku (ali i radnici iz \u0160panjolske odlaze na sezonski rad u vinogradima u Francusku). Po definiciji ti radnici obavljaju rad koji je ograni\u010den na manje od godinu dana u kontinuitetu, a naj\u010de\u0161\u0107e su zaposleni putem ugovora o radu na odre\u0111eno sklopljenog izravno s poslodavcem ili s posredni\u010dkom agencijom za privremeno zapo\u0161ljavanje. Puno je rje\u0111i slu\u010daj da sezonski radnici sklapaju ugovor o radu s kompanijom u zemlji svog porijekla koja ih onda po\u0161alje na sezonski rad u drugu \u010dlanicu EU.<\/p>\n\n\n\n

Sezonski radnici koji rade u drugim dr\u017eavama EU najbrojniji su u sektorima koje i ina\u010de obilje\u017eava visoka sezonalnost, poput sektora poljoprivrede i sektora pru\u017eanja smje\u0161taja te pripreme i uslu\u017eivanja hrane (rad u restoranima, kafi\u0107ima, hotelima i sli\u010dno). Sezonski rad u drugoj dr\u017eavi radnicima donosi niz problema: manjak informacija o vlastitim radni\u010dkim pravima, nedovoljnu pokrivenost radnika socijalnom za\u0161titom, lo\u0161u kvaliteta smje\u0161taja koji za radnike osigurava poslodavac ili posrednik, nisku pla\u0107u i te\u0161ke uvjete rada.  <\/p>\n\n\n\n

Manjak informiranosti sezonskih radnika o vlastitim radni\u010dkim pravima posljedica je njihove geografske raspr\u0161enosti, \u0161to je posebno izra\u017eeno kod poljoprivrednih radnika. Informiranje radnika ote\u017eano je i jezi\u010dnom barijerom, ali i lo\u0161om kvalitetom i nedostupno\u0161\u0107u informacija. Neinformiranost radnika o pravima koja im pripadaju samo djelomi\u010dno mo\u017ee objasniti njihovu lo\u0161u pokrivenost socijalnom za\u0161titom, za koju je ipak glavni faktor ma\u0161tovitost poslodavaca u na\u010dinima da izbjegnu tro\u0161kove rada. Glavni na\u010din je da radnike uop\u0107e ne prijave: rad na crno posebno je izra\u017een u Italiji i \u0160panjolskoj, i generalno u poljoprivrednom sektoru. Prema istra\u017eivanjima Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada, diljem EU 14% radnika u sektoru djelatnosti pru\u017eanja smje\u0161taja te pripreme i uslu\u017eivanja hrane radi na crno, a u sektoru poljoprivrede \u010dak 32%. Sektor s najvi\u0161im udjelom rada na crno je sektor usluga u ku\u0107anstvu, gdje 52% radnika(naj\u010de\u0161\u0107e radnica) radi na crno, bez ikakvih radni\u010dkih i socijalnih prava. Me\u0111utim, \u010dak i kada su sezonski radnici zaposleni u skladu sa zakonom, doga\u0111a se da su prijavljeni na broj radnih sati i za pla\u0107u koji ne odgovaraju stvarnosti. Tako poslodavci \u0161tede na doprinosima za socijalno osiguranje, a radnike zakidaju za njihova prava. Tako\u0111er, neki poslodavci zaobilaze obavezu pla\u0107anja poreza i doprinosa, ali i minimalne pla\u0107e na na\u010din da osnivaju radni\u010dke zadruge koje onda sklapaju privremeni ugovor s poslodavcem ili agencijom. Prema istra\u017eivanju, ovaj oblik zaobila\u017eenja pravila navodno je vrlo ra\u0161iren u slu\u010daju sezonskih radnika iz Rumunjske. <\/p>\n\n\n\n

Sezonskim radnicima koji dolaze iz drugih dr\u017eava EU \u010desto se ispla\u0107uje pla\u0107a koja je ni\u017ea od zakonski propisane minimalne pla\u0107e u dr\u017eavi u kojoj rade. Rijetki radnici se zbog toga bune jer je pla\u0107a koju dobivaju i dalje puno vi\u0161a od one koju bi zaradili u svojim zemljama. Na\u010dini na koje poslodavci zaobilaze ispla\u0107ivanje minimalne pla\u0107e propisane zakonom su nepla\u0107anje prekovremenih sati, la\u017eno samozapo\u0161ljavanje radnika ili pla\u0107anje prema u\u010dinku, pri \u010demu se odre\u0111uje nedosti\u017ena kvota posla koje radnik mora obaviti da bi zaradio minimalnu pla\u0107u. Ovaj posljednji na\u010din posebno je ra\u0161iren u poljoprivrednom sektoru. Jo\u0161 jedan u\u010destali na\u010din za potpla\u0107ivanje radnika je i odbijanje cijene smje\u0161taja, prehrane i prijevoza od pla\u0107e, pri \u010demu se ne po\u0161tuju postoje\u0107i pravilnici, ve\u0107 se cijena tih stavki la\u017eno pove\u0107ava. Da bi stvar bila gora, taj smje\u0161taj koji poslodavcima slu\u017ei kao la\u017eno opravdanje za isplatu mizernih pla\u0107a \u010desto podrazumijeva manjak tu\u0161eva i WC-a, spavanje u \u0161atorima, u kamionima ili na otvorenom, smje\u0161taj bez perilica za rublje, pa \u010dak i bez tople vode i struje, previ\u0161e ljudi smje\u0161tenih zajedno u malom prostoru, itd. Uvjeti rada u sektorima u kojima rade sezonski radnici iz inozemstva iznimno su te\u0161ki: na primjer, u poljoprivredi radi se vrlo intenzivno i prekovremeno (i do 15 sati dnevno), radnici su izlo\u017eeni velikim vru\u0107inama i otrovnim tvarima poput pesticida i \u0161tetnih kemikalija i gnojiva, a prekovremeni sati \u010desto im nisu adekvatno pla\u0107eni. Iako opisani uvjeti obilje\u017eavaju rad u poljoprivredi op\u0107enito, u slu\u010daju sezonaca iz drugih dr\u017eava zabilje\u017eeno je nepo\u0161tivanje Zakona EU o sigurnosti i zdravlju na radu. Prema izvorima koje su konzultirali autori istra\u017eivanja, to se \u010de\u0161\u0107e doga\u0111a u poljoprivrednom sektoru nego u uslu\u017enom.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija korona virusa izvukla je ovu slabo istra\u017eenu temu na vidjelo, jer su mnogi radnici koji odlaze na sezonski rad u druge dr\u017eave EU ostali bez posla zbog zatvaranja granica, dok su oni koji su tada bili na sezonskom radu ostali zato\u010deni bez mogu\u0107nosti povratka u svoje dr\u017eave. Iznimno lo\u0161i \u017eivotni i radni uvjeti ovih radnika tako\u0111er su po prvi put sna\u017enije javno odjeknuli u kontekstu opasnosti od \u0161irenja virusa. Autori istra\u017eivanja navode inicijative koje su dr\u017eave \u010dlanice, EU i sindikati poduzeli da bi se za\u0161titila prava ovih radnika i pobolj\u0161ao njihov polo\u017eaj, poput kampanje \u201cRights for All Seasons\u201d<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izme\u0111u 650.000 i 850.000 gra\u0111ana Europske unije obavlja sezonski rad u nekoj drugoj dr\u017eavi EU, pokazuje novo istra\u017eivanje koje je naru\u010dila Europska komisija. Motivi za ovu vrstu radnih migracija su nezaposlenost i niske pla\u0107e u zemljama porijekla te razlika u standardu izme\u0111u pojedinih \u010dlanica EU \u2013 radnici naj\u010de\u0161\u0107e dolaze iz Rumunjske, Bugarske, Poljske, Ma\u0111arske, Hrvatske, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":38621,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[868,767,1452,668,959],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-38619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migrantski-rad","tag-minimalna-placa","tag-rad-na-crno","tag-radnicka-prava","tag-sezonski-rad","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38619"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38619\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45411,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38619\/revisions\/45411"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38619"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38619"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38619"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38619"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}