U Europi se ovoga tjedna koplja lome oko pitanja budu\u0107e prenamjene plinskih cjevovoda u puteve za transport hidrogena, odnosno vodika, koje je spasonosno gorivo EU u narednom periodu. Istovremeno u Hrvatskoj, u saborsku raspravu je napokon do\u0161la tema jednokratnih plasti\u010dnih vre\u0107ica, ne\u0161to \u0161to je Europski parlament toliko davno zabranio da se pri\u010da jedva jo\u0161, povremeno, spominje u medijima. Usprkos zabrani, gotovo ni\u0161ta se u na\u0161im svakodnevnim \u017eivotima nije promijenilo, a plasti\u010dne vre\u0107ice i dalje su u kontinuiranoj svakodnevnoj upotrebi. Otprilike tako \u010dini se da \u0107e biti i sa energetskom politikom.<\/p>\n\n\n\n
Cijeli tjedan, predstavnici ve\u0107ine zemalja daju novinarima izjave na pitanja plina i hidrogena. Kako su se uop\u0107e ove dvije teme spojile? Vrlo jednostavno, hidrogen se mo\u017ee dobiti elektrolizom od raznih sirovina, a najdostupnija i najjeftinija, no ne i klimatski najpovoljnija, mogla bi biti upravo fosilna goriva, posebice zemni plin. \u0160tovi\u0161e, hidrogen, izrazito reaktivan (zapaljiv) plin, mo\u017ee se transportirati plinskim cijevima tako da se smjese pomije\u0161aju na kemijski siguran na\u010din i onda se razdvajaju na krajnjim punktovima. \u010cak 20 posto plinovoda mo\u017ee se jeftino preusmjeriti za transport hidrogena, bez dodatnih ulaganja. Stoga plinska pitanja i dalje kotiraju visoko na listi prioriteta. Usput je upravo zavr\u0161en Sjeverni tok 2, \u010dijim \u0107emo se epilogom na Biltenu baviti idu\u0107i tjedan. <\/p>\n\n\n\n
Cijela plinsko-hidrogenska pri\u010da pro\u0161la je tobo\u017ee kako bi se za\u0161titile periferne \u010dlanice Unije koje zaista ovise o plinu i “nemaju” zapravo drugih energenata. Koliko je to apsurdna argumentacija govori \u010dinjenica da te periferne zemlje nisu Poljska i Ma\u0111arska npr. ve\u0107 oto\u010dne zemlje Cipar i Malta, dakle zemlje bogate morem i valovima, suncem i vjetrom. Me\u0111utim, kad se politika poku\u0161ava raditi tako da se tobo\u017ee o\u010duvaju postoje\u0107a radna mjesta, da se postoje\u0107a infrastruktura prilagodi \u0161to prije za bilo kakve uglji\u010dno neutralne izvore, kako bi se \u0161teta sanirala \u0161to prije, zapravo se nema vremena baviti kapitalnim interesima koji su ponovno stvorili sve uvjete potrebne za novi dru\u0161tveni kompromis.<\/p>\n\n\n\n
Da EU ministri nikako nisu sigurni u tu svoju zelenu politiku pokazuje snaga otpora prema dokidanju plina, usprkos upozorenjima da vremena imamo jo\u0161 samo do 2030. godine. Tako je plin jo\u0161 jednom najpopularnija tema u Europi koja je trenutno iznjedrila vi\u0161e argumenata na kojima mo\u017eemo prou\u010davati kako i kakve politike EU donosi i kako \u0107e nam izgledati budu\u0107nost za desetak godina. S druge strane, brojni predstavnici \u010dlanica EU, pokazali su zabrinutost da \u0107e Europa postati ovisna o hidrogenu koji \u0107e se proizvoditi u zemljama danas poznatima po obilju nafte. Na taj na\u010din, na\u0161e \u0107e brojke CO2 ostati niske, ali \u0107e globalne ostati visoke. Jer, premda ne\u0107emo sami pretvarat zemni plin u vodik, i dalje \u0107emo se voziti na takve pogone. \u0160tovi\u0161e, ako to stvarno i bude tako, mo\u017eemo o\u010dekivati i da \u0107e cijena takvog goriva biti visoka, jer prema novom pravilu EU \u0107e cariniti svaki proizvod koji u\u0111e unutra a da je uglji\u010dno aktivan, odnosno ekolo\u0161ki \u0161tetan. <\/p>\n\n\n\n
Ukratko, vozit \u0107emo automobile na baterije koje rade na vodik (tehnologija koja jo\u0161 ne postoji, ali za koju se trenutno diljem Europe planiraju milijarde eura javnih sredstava), za transport tog vodika koristit \u0107emo plin, koji \u0107e kolati istim cijevima kao i do sad \u2013 kako preko Ukrajine, Turske, Gr\u010dke, Bugarske, tako i preko Njema\u010dke i Malte i Cipra. Stvarne brojke emisija C02 od ovoga bit \u0107e sakrivene u padu brojeva zbog prestanka kori\u0161tenja nafte. Europska autoindustrija vjerojatno \u0107e prije ostvarenja ovog cilja morati imati prosvjede svojih radnika diljem kontinenta jer \u0107e se do 2035. zabraniti motori s unutarnjim izgaranjem. No, ekolozi ne\u0107e odustati.<\/p>\n\n\n\n
Diljem svijeta, ekolozi \u0107e podizat i dobivat tu\u017ebe protiv kompanija fosilnih goriva. Po uzoru na aktualne norve\u0161ke klimatske pionire, i druge zemlje po\u010det \u0107e biti tu\u017eene zbog nove eksploatacije fosilnih goriva. Usprkos brojnim uspjesima, kompromisi u zelenim politikama toliko su veliki da nije sigurno jesu li poduzeti koraci dovoljno va\u017eni da zaustave zagrijavanje. Jer, usprkos padu emisija stakleni\u010dkih plinova pro\u0161le godine, znanstveni podaci od ove godine pokazuju da se i dalje zagrijavamo na tri stupnja prosje\u010dno godi\u0161nje. Podsjetimo, svaki prosje\u010dni stupanj godi\u0161nje na dnevnoj razini se osjeti kao tri do \u0161est stupnjeva vi\u0161e. Tako ve\u0107 u mjesecu junu 2021. godine u pustinjskim podru\u010djima Male Azije imamo zabilje\u017eene temperature od 50 stupnjeva Celzijusa. Takve promjene uzrokovat \u0107e promjenu rasta biljaka i brojne neuspje\u0161ne \u017eetve, nedostatak hrane u pojedinim dijelovima svijeta, ali i izbjegli\u010dki pritisak na manje pogo\u0111ene dijelove svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to po tisu\u0107iti put nabrajamo poznate stvari? Zbog toga kako bismo neuspjehe<\/a> posljednjeg sastanka G7 stavili u ispravan kontekst. Usprkos priop\u0107enju<\/a> u kojem se hvale \u0161to su sve dogovorili, neka vas samoproklamirani uspjesi ne ograni\u010de da vidite \u0161to se nije napravilo. A ono \u0161to fali znatno je ve\u0107e i dominantnije od svega \u0161to su obe\u0107ali napraviti: zemlje G7 nisu dogovorile kako \u0107e skupiti 100 milijardi dolara godi\u0161nje, svake godine, za financirati krizu koju su sami proizveli. Sada ve\u0107 dvije godine slu\u0161amo o tih sto milijardi godi\u0161nje, a jo\u0161 se nije skupila ni prvih sto milijardi. Istovremeno, ucjenjuju\u0107i politiku radnim mjestima u industrijama koje po\u010divaju na fosilnim gorivima \u2013 dobivaju prostora za nove kompromise, koji dalje produ\u017euju pona\u0161anje i politike koje toliko dugo gledamo da za druge ne znamo, i u druge ne vjerujemo.<\/p>\n\n\n\n \u010cak i ako zemljama G7 damo bona fides<\/em>, polaze\u0107i od \u010dinjenice da se radna mjesta moraju \u0161tititi pa se npr. plin jo\u0161 ne mo\u017ee dokinuti, ne mo\u017eemo razumjeti, niti prihvatiti, da ugljen ima jednaku te\u017einu. Jer G7 jo\u0161 uvijek nisu dogovorile datum kona\u010dnog napu\u0161tanja ugljena, a to ne zna\u010di da jo\u0161 uvijek nisu na\u0161li na\u010dina da otvore nova radna mjesta za rudare, nego zapravo zna\u010di da jo\u0161 nisu izvukli svoje investicije iz ugljena. Za rudare \u0107e se morati napraviti mjesta u novim industrijama, kad se zelene tehnologije po\u010dnu masovno proizvoditi. A to \u0107e biti kada G7 skupi 100 milijardi dolara godi\u0161nje, \u0161to \u0107e biti kada izvuku svoje uloge iz ugljena, i neovisno o temperaturi na Zemlji, ni trenutka ranije. Za to vrijeme, mi stojimo i \u010dekamo. U Hrvatskoj, hidrogen, kao ni briga da \u0107emo postati izrazito ovisni o tom resursu se uop\u0107e ne spominje, ali se govori o plasti\u010dnim vre\u0107icama, i eksploataciji nafte i plina iz zasad izvrsno o\u010duvanih prirodnih resursa. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Europi se ovoga tjedna koplja lome oko pitanja budu\u0107e prenamjene plinskih cjevovoda u puteve za transport hidrogena, odnosno vodika, koje je spasonosno gorivo EU u narednom periodu. Istovremeno u Hrvatskoj, u saborsku raspravu je napokon do\u0161la tema jednokratnih plasti\u010dnih vre\u0107ica, ne\u0161to \u0161to je Europski parlament toliko davno zabranio da se pri\u010da jedva jo\u0161, povremeno, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38617,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[650,614,1451,532,537,1156,819],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-fosilna-goriva","tag-g7","tag-hidrogen","tag-plin","tag-ugljen","tag-vodik","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38610"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38618,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38610\/revisions\/38618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38610"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38610"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38610"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38610"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}