{"id":38549,"date":"2021-06-15T11:30:37","date_gmt":"2021-06-15T10:30:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38549"},"modified":"2021-06-15T11:32:33","modified_gmt":"2021-06-15T10:32:33","slug":"ipak-subvencije-za-plin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38549","title":{"rendered":"Ipak subvencije za plin"},"content":{"rendered":"\n

Ministri Europske unije iz podru\u010dja energetike u petak (11. juna) dogovorili su nove subvencije za fosilna goriva, preciznije, za neke plinske projekte, usprkos protivljenju Europske komisije i 11 zemalja \u010dlanica koji inzistiraju da to nije u skladu s europskim \u017eeljenim klimatskim politikama. To svakako nije niti put ka postajanju globalnim predvodnikom u sanaciji klimatskih promjena, \u0161to je titula koju si je EU nadjenula, u nedostatku ve\u0107ih ambicija i sli\u010dnih artikulacija drugih zemalja. No, brojke ne potvr\u0111uju tu etiketu. Ova politika izvitoperena je klasi\u010dnim mehanizmom: prekograni\u010dna energetska infrastruktura, odnosno tzv. TEN-E pravila odnose se na energetiku i definiraju se kao “prekograni\u010dni energetski projekti koji se mogu ozna\u010diti projektima od zajedni\u010dkog interesa (PCI), \u0161to im osigurava pristup fondovima EU-a”.<\/p>\n\n\n\n

EU se trudi promijeniti pravila i uskladiti ih sa svojim ciljevima klimatskih promjena, no to ide jako te\u0161ko. Nakon \u0161to su se ministri u petak dogovorili oko subvencija za plin, idu\u0107i korak je na EU parlamentu koji tako dogovorenu politiku treba raspraviti. Podsjetimo, Komisija je u decembru predlo\u017eila nove aspekte energetske politike koji su trebali isklju\u010diti plin i naftu te njihovu infrastrukturu kao subvencionirane energente. Kao i obi\u010dno, ministri su i\u0161li linijom manjeg otpora, pa su se slo\u017eili da, iako novi namjenski plinski i naftni projekti op\u0107enito ne bi trebali primati potporu, projekti u oto\u010dnim zemljama Malti i Cipru sa statusom PCI trebali bi zadr\u017eati javne subvencije sve dok se te zemlje u potpunosti ne pove\u017eu s europskom plinskom mre\u017eom. To \u0107e pored upravo zavr\u0161enog Sjevernog toka 2 osigurati zavr\u0161etak gr\u010dkog, ciparskog i izraelskog plinovoda Eastmed za opskrbu Europe plinom iz isto\u010dnog Sredozemlja. Zanimljivo je \u0161to je EU vi\u0161e plinovoda izgradila od kad je krenula sa energetskim politikama nego u 10 godina prije toga.<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161e Euractiv<\/a>, portugalski ministar za\u0161tite okoli\u0161a Jo\u00e3o Pedro Matos Fernandes rekao je da je sporazum “u skladu s dekarbonizacijom” Europe, jer \u0107e jedini slu\u010dajevi u kojima \u0107e TEN-E razmatrati projekte “neobnovljivih plinova” biti na Malti i Cipru. “U svemu ostalom, financijska potpora Unije za fosilna goriva zavr\u0161ila je i, prema tome, u skladu smo s ciljem dekarbonizacije, znaju\u0107i da energija ima vrlo zna\u010dajan utjecaj na ovu dekarbonizaciju”, rekao je na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka. Prema priop\u0107enju Vije\u0107a EU-a, revizija uredbe TEN-E tako\u0111er a\u017eurira kategorije infrastrukture koje “ispunjavaju uvjete za potporu”, s “posebnim naglaskom na dekarbonizaciju”, dodaju\u0107i “novi fokus” na “offshore elektri\u010dne mre\u017ee , vodikova infrastruktura i pametne mre\u017ee”. Ukratko, sva ta “promjena diskursa” zapravo ozna\u010dava nadu da \u0107e se sva novoizgra\u0111ena plinska infrastruktura do 2030. godine mo\u0107i koristiti za prijenos vodika. Taj vodik bi trebao biti pomije\u0161an s prirodnim plinom i putovati istim cijevima. Cilj takve politike je “postupno dekarboniziranje ovog sektora i pove\u0107anje udjela obnovljivih plinova u cjevovodima”, navodi Euractiv.<\/p>\n\n\n\n

Zelena akcija protiv <\/h2>\n\n\n\n

Njema\u010dka, Danska, Nizozemska, \u0160panjolska, Austrija i Luksemburg nisu podr\u017eale sporazum. Kako pi\u0161e Zelena akcija u svom priop\u0107enju predstavnik hrvatskog Ministarstva gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, glasao je za produljenje subvencija na plin. Vjerojatno kako bi Hrvatska mogla odr\u017eavati koliko toliko socijalnu cijenu energenata. No, ako je Hrvatskoj to bio cilj, onda nisu trebali liberalizirati tr\u017ei\u0161te, \u0161to suprotno njihovim tvrdnjama, nije bila nikakva direktiva iz EU. Marija Mileta iz Zelene akcije nagla\u0161ava kako je va\u017eno istaknuti da TEN-E upravlja na\u010dinom na koji Europska komisija odabire liste prioritetnih projekata od zajedni\u010dkog interesa (PCI) koji br\u017ee dobivaju EU sredstva i okoli\u0161ne dozvole, tako je i \u201c, LNG terminal na Krku tako\u0111er do\u0161ao na PCI listu i time dobio ubrzane dozvole, unato\u010d protivljenju lokalne zajednice i \u0161ire javnosti\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Iako je bila namjera zaustaviti financiranje naftne i plinske infrastrukture, revizija TEN-E sadr\u017ei veliku rupu. Naime, plinovodi bi se mogli naknadno opremiti za transport nedefinirane mje\u0161avine fosilnog plina i vodika, poznato kao mije\u0161anje (eng. blending), ali financijska potpora EU-a prestala bi 2027. godine. Iako se 11 zemalja jasno izjasnilo protiv novih plinskih projekata, kona\u010dni kompromis bio je da \u0107e cjevovodi i uvozni terminali nositi “mje\u0161avinu” tih plinova. Me\u0111utim, bez definicije koliki bi se postotak svakog plina mogao transportirati. S obzirom na znatno ve\u0107e tro\u0161kove proizvodnje i transporta vodika, vjerojatno \u0107e plin i dalje dominirati novim projektima. \u0160tovi\u0161e, ne postoje odredbe da se mije\u0161ani vodik mo\u017ee dobivati samo iz tzv. zelenog vodika. “U doba kada bismo svaku lipu trebali prebaciti na subvencije za \u010diste obnovljive izvore energije, nastavit \u0107emo pla\u0107ati za nepotrebnu plinsku infrastrukturu i plinovode koji se mije\u0161aju u malim koli\u010dinama s vodikom. Europski parlament sada mora zauzeti \u010dvrst stav da okon\u010da subvencije EU-a za sva fosilna goriva”, zaklju\u010dila je Mileta.<\/p>\n\n\n\n

Ova vijest jo\u0161 je jedan primjer kako EU s prvim plasiranjem u javnost svojih politika uvijek kre\u0107e od najradikalnijih i klimatski gledano, najidealnijih rje\u0161enja, da bi, dok ideja pro\u0111e kroz sve zemlje \u010dlanice i sva birokratska tijela i odjele, od nje ostala tek minimalna, jedva prepoznatljiva ideja. S druge strane, plin je zaista veliko pitanje za sve uklju\u010dene strane. Dok fosilne kompanije i neke zemlje u plinu i dalje vide o\u010duvanje profita, druge u tome vide spas od energetskog siroma\u0161tva i o\u010duvanje nekih radnih mjesta. Situacija je kompleksna i kompromisi \u010dini se moraju postojati. Pitanje je me\u0111utim, ho\u0107e li planet mo\u0107i hraniti idu\u0107e generacije ljudi, i koliko dugo. Zaustavljanje klimatskih promjena nije samo odraz ljubavi prema planeti, ve\u0107 prije svega \u017eelja za o\u010duvanjem vrste.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministri Europske unije iz podru\u010dja energetike u petak (11. juna) dogovorili su nove subvencije za fosilna goriva, preciznije, za neke plinske projekte, usprkos protivljenju Europske komisije i 11 zemalja \u010dlanica koji inzistiraju da to nije u skladu s europskim \u017eeljenim klimatskim politikama. To svakako nije niti put ka postajanju globalnim predvodnikom u sanaciji klimatskih promjena, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38552,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1330,650,532,1363,1192,1444],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38549","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cjevovod","tag-fosilna-goriva","tag-plin","tag-plinovod","tag-subvencije","tag-zeleni-plan-za","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38549"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38556,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38549\/revisions\/38556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38549"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38549"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38549"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38549"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}