{"id":38514,"date":"2021-06-11T10:07:00","date_gmt":"2021-06-11T09:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38514"},"modified":"2021-06-11T10:50:33","modified_gmt":"2021-06-11T09:50:33","slug":"kmecanje-o-klecanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38514","title":{"rendered":"Kme\u010danje o kle\u010danju"},"content":{"rendered":"\n

Utakmicom izme\u0111u Italije i Turske u Rimu ve\u010deras po\u010dinje Europsko prvenstvo u nogometu. Bit \u0107e to po mnogo\u010demu specifi\u010dno prvenstvo. Za po\u010detak, trebalo se odigrati lani, ali je zbog pandemije odgo\u0111eno. Za razliku od prija\u0161njih prvenstava koji su se tradicionalno igrali u jednoj ili dvije zemlje, ovo \u0107e se odigrati na stadionima \u0161irom Europe. A kako spomenuta pandemija i dalje diktira \u017eivote, kapaciteti tih stadiona \u0107e biti ograni\u010deni i u prili\u010dnoj mjeri izostat \u0107e uobi\u010dajeni navija\u010dki rituali. Ali zato \u0107emo svjedo\u010diti jednom drugom “ritualu” koji izaziva brojne prijepore u gotovo svim zemljama sudionicama.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o ve\u0107 sada dobro poznatom kle\u010danju igra\u010du prije po\u010detka utakmice kojim se protestira protiv rasne nejednakosti i diskriminacije. Sve je zapo\u010delo gestom igra\u010da ameri\u010dkog nogometa Colina Kaepernicka 2016. godine. On je kle\u010dao za vrijeme intoniranja ameri\u010dke himne prije utakmice. Nakon pro\u0161logodi\u0161njih prosvjeda iniciranih ubojstvom Georgea Floyda u Minneapolisu, gesta kle\u010danja se pretvorila u gotovo me\u0111unarodni simbol borbe protiv rasizma i za\u017eivjela i na europskim nogometnim terenima, pogotovo u Engleskoj. Gestu su preuzele i brojne reprezentacije, pogotovo one koje u svojim redovima imaju ve\u0107i broj tamnoputih igra\u010da.<\/p>\n\n\n\n

No, kao \u0161to se moglo o\u010dekivati, nisu ba\u0161 svi skloni takvoj anti-rasisti\u010dkoj poruci. Razlozi su varirali. Prvi igra\u010d u engleskoj Premier ligi koji je prestao kle\u010dati je bio Wilfred Zaha iz Crystal Palacea, ina\u010de tamne boje ko\u017ee. Prema njemu, kle\u010danje je degradiraju\u0107e i igra\u010di bi trebali stajati uspravno u borbi protiv rasizma. No, bilo je i onih koji se kle\u010danju nisu usprotivili zbog koreografske u\u010dinkovitosti. Situacija je eskalirala na nedavno odigranom dvoboju izme\u0111u Engleske i Rumunjske u sklopu priprema za Europsko prvenstvo. Dio prisutnih navija\u010da je na kle\u010danje odgovorio zvi\u017edanjem i tako jasno dao do znanja da ne podr\u017eava borbu protiv rasizma na nogometnom terenu. Najefektniji odgovor tom \u010dinu prilo\u017eio je legendarni engleski centarfor Gary Lineker na svom Twitter profilu: “Ako zvi\u017edi\u0161 engleskim igra\u010dima zbog kle\u010danja, onda si dio razlog zbog kojeg igra\u010di kle\u010de.”<\/p>\n\n\n\n

Reakcija navija\u010da je mnoge ponukala na zaklju\u010dak da je pro\u0161le godine kle\u010danje “prolazilo” upravo zato \u0161to na tribinama nije bilo navija\u010da koji \u010desto nisu skloni takvom tipu poruka. Ta je pretpostavka za sobom \u010desto povla\u010dila i zaklju\u010dak o neautenti\u010dnosti same geste. Ako je navija\u010di ne podr\u017eavaju onda je ona naprosto isprazna. Me\u0111utim, nedavno obavljeno istra\u017eivanje<\/a> o stavovima navija\u010da o toj temi nudi sasvim drugu sliku. Istra\u017eivanjem su obuhva\u0107eni navija\u010di u devet zemalja: Engleskoj, Walesu, \u0160kotskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, \u0160panjolskoj, Italiji, Njema\u010dkoj i Portugalu. U osam od tih devet zemalja navija\u010di podr\u017eavaju kle\u010danje igra\u010da, dok su jedino u Nizozemskoj podijeljeni. Dakle, teza po kojoj se radi o isklju\u010divo neautenti\u010dnoj gesti koju publici name\u0107u nogometni establi\u0161ment, “woke korporacije” i prepla\u0107eni igra\u010di te\u0161ko da stoji.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da i Hrvatska sudjeluje na prvenstvu, rasprava se nije mogla izbje\u0107i ni u na\u0161oj javnosti. Ona se zakotrljala nakon prijateljske utakmice protiv Belgije u Bruxellesu prije nekoliko dana. Nogometa\u0161i Belgije su klekli, dok su hrvatske im kolege ostale u stavu mirno. U prvim danima nakon utakmice nije bilo pretjeranih reakcija osim trijumfalizma desni\u010darskih portala. No, postepeno se \u010dulo sve vi\u0161e glasova i stavova na temu, a kulminiralo je ju\u010dera\u0161njim priop\u0107enjem Hrvatskom nogometnog saveza (HNS) u kojem je obznanjeno da hrvatski igra\u010di ne namjeravaju kle\u010dati na terenu. Sama ta odluka nije posebno zanimljiva ni sporna koliko obja\u0161njenja koja iza nje stoje: bila to slu\u017ebena HNS-a ili ona koja cirkuliraju u novinskim izdvojenim mi\u0161ljenjima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Argumentacijske eskiva\u017ee<\/h2>\n\n\n\n

Te\u0161ko se oteti dojmu da ta obja\u0161njenja vi\u0161e slu\u017ee relativizaciji rasizma nego sumnji u u\u010dinkovitost i legitimnost kle\u010danja kao oblika borbe protiv rasizma. U tom je pogledu simptomati\u010dna izjava<\/a> glasnogovornika HNS-a Tomislava Pacaka: “Po\u0161tujemo pravo svakog pojedinca i organizacije da odabere svoj stav o rasizmu.” Ova izjava koja implicira da je i pozitivan stav o rasizmu legitiman stav o rasizmu, prikladno odre\u0111uje okvir u kojem se rasprava odvija. Naravno, nitko ne\u0107e otvoreno re\u0107i da je rasist i ve\u0107ina sudionika u raspravi zasigurno to nisu, ali skloni su relativizaciji problema na milijun na\u010dina. Obrana izbora hrvatskih reprezentativaca da ne kle\u010de postala je popri\u0161te eskiva\u017ea klju\u010dnog pitanja.<\/p>\n\n\n\n

Vjerojatno najbizarnija argumentacija je ona po kojoj odluka na\u0161ih igra\u010da predstavlja svojevrsnu anti-imperijalisti\u010dku gestu. Tu je sve krenulo od koreografske semantike koja u kle\u010danju prije svega vidi podani\u0161tvo. Nastavno na taj pomak u percepciji se nadovezalo spomenuto priop\u0107enje HNS-a po kojem kle\u010danje u Hrvatskoj nikad nije bilo simbol borbe protiv rasizma i diskriminacije, a koje je svoju politi\u010dki zao\u0161trenu formulu zadobilo u naslovima na portalima: Hrvati nikad nisu kle\u010dali! Rije\u010d je, dakle, o gesti otpora prema tu\u0111inskim vlastima koja svoje upori\u0161te ima u slavnoj povijesti na\u0161eg naroda. Raznim primjerima kle\u010danja, pogotovo na\u0161ih elita kroz povijest, ovdje se ne\u0107emo baviti, ve\u0107 \u0107emo samo postaviti jedno pitanje: a \u0161to su to simboli borbe protiv rasizma i diskriminacije u Hrvatskoj? Pa da to igra\u010di naprave. I jedan kratak podsjetnik: nigdje do prije pet godina to nije bio simbol borbe protiv rasizma i diskriminacije.<\/p>\n\n\n\n

Taj navodni anti-imperijalisti\u010dki ton geste odbijanja kle\u010danja svoju uvjerljivost nastoji prona\u0107i u ve\u0107 standardnom desni\u010darskom narativu po kojem svijetom vlada koalicija liberalnog establi\u0161menta i raznih manjina, a sve na \u0161tetu “obi\u010dnih ljudi”. Kakvu to\u010dno \u0161tetu “obi\u010dnim ljudima” \u010dini kle\u010danje igra\u010da nije ba\u0161 jasno. Daleko od toga da sama gesta kle\u010danja nije zadobila i svoj komercijalni preljev i da ne slu\u017ei dijelu establi\u0161menta kao “dokaz” njihove borbe protiv rasizma, ali mjerenje njene u\u010dinkovitosti i ispraznosti ne mo\u017ee se odvijati na terenu koji rasnu diskriminaciju u najboljem slu\u010daju ignorira. Rije\u010d je o parazitiranju desnice na neautenti\u010dnoj borbi protiv rasizma koju vodi dio establi\u0161menta. Ali PR taktika establi\u0161menta nije dokaz da rasizam ne postoji, upravo suprotno. No, tim ljudima nije bilo “autenti\u010dno” ni kad su tamnoputi NBA igra\u010di prosvjedovali jer su bogati, a ni kad su “obi\u010dni crnci” to \u010dinili jer su izmanipulirani i razbijaju izloge. Nitko ne mo\u017ee zadovoljiti te visoke kriterije. U tome je cijeli trik.<\/p>\n\n\n\n

Drugi rukavac sli\u010dne argumentacije se\u017ee u povijest i tvrdi da to nije “na\u0161 problem”. Prosvjedi su ispravni, ali mi nismo poput Engleske i Belgije imali kolonije po Africi i nemamo se mi za\u0161to sramiti i kle\u010dati. Ne samo da nismo imali kolonije ve\u0107 smo i sami bili potla\u010deni jo\u0161 tamo od kletve kralja Zvonimira. Povijesne \u010dinjenice koje tvore ovu argumentaciju nisu sporne, samo ne vode nu\u017eno do zaklju\u010dka po kojem je odabir ne-kle\u010danja povijesno-politi\u010dki ispravan. Zar nas i vlastita potla\u010denost ne obvezuje na solidarnost s drugima? \u010cak i da smo potpuno “neutralni” u povijesnim previranjima, za\u0161to se odre\u0111ena gesta solidarnosti ne mo\u017ee napraviti bez obzira na eventualno nepostojanje dodirnih to\u010daka kroz povijest? Ili da se vratimo u sada\u0161njost: jesmo li toliko nevini ako uzmemo obzir \u0161to na\u0161a policija radi na granicama tamnoputim ljudima? Jesmo li toliko nevini ako nam je izbornik mlade U-19 reprezentacije Josip \u0160imuni\u0107 koji je vikao “Za dom spremni” na punom Maksimiru i posao dobio prije zbog toga nego zbog kompetencija i iskustva?<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107a pak razina argumentacije je ona po kojoj politici nije mjesto u sportu. Ta se legendarna pozicija zasniva na \u010ditavom spletu neodr\u017eivih pretpostavki. Prvenstveno zaboravlja da je trenutno stanje sporta rezultat politi\u010dke povijesti sporta, a ne emanacija \u010diste ideje sporta koja se mo\u017ee i ne mora kontaminirati politikom. Dovoljno se samo prisjetiti da tamnoputi sporta\u0161i nisu uvijek bili normalna pojava na sportskim terenima i da se za to itekako trebalo izboriti. Sli\u010dna stvar vrijedi i za \u017eenski sport. Visoka cijena ulaznica je tako\u0111er politi\u010dko pitanje: na taj se na\u010din radni\u010dka klasa doslovno otjerala s engleskih nogometnih stadiona. Postoji jo\u0161 cijeli niz politi\u010dkih pitanja na kojima se prelamala povijest sporta, a njegova pri\u017eeljkivana apoliti\u010dnost je iluzija zasnovana na vlastitoj komociji i va\u017enije \u2013 meritokratskoj dimenziji sporta, pogotovo nogometa, kojoj ne svjedo\u010dimo u ostalim podru\u010djima dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

I ta meritokracija je, dakako, izborena, ali ona danas funkcionira kao dokaz apoliti\u010dnosti sporta. Za vrijeme pro\u0161log Svjetskog prvenstva u nogometu na kojem je Hrvatska osvojila srebro, mediji su bili preplavljeni te\u0161kim \u017eivotnim pri\u010dama na\u0161ih nogometa\u0161a: od siroma\u0161tva do ratnog izbjegli\u0161tva. Unato\u010d svemu, na kraju su uspjeli jer su bili talentirani i vrijedni. Cijela nacija je bila dirnuta tim pri\u010dama. Ne predstavlja li kle\u010danje odre\u0111eni oblik borbe za realizaciju brojnih novih takvih pri\u010da? Nije li borba protiv diskriminacije samo \u017eelja da se ljudima dopusti da u bilo kojem podru\u010dju uspiju isklju\u010divo na temelju svog talenta i rada? I da klasna pozadina, rasa, rod, nacija ili seksualna orijentacija u tome ne igraju nikakvu ulogu? Ako nas je dirnuo uspjeh Luke Modri\u0107a koji je zapo\u010deo \u017eivotni put \u010duvanjem ovaca na Velebitu, za\u0161to ne bi, makar simboli\u010dno i vjerojatno neefikasno, sudjelovali u gesti koja \u0107e mo\u017eda sli\u010dan put omogu\u0107iti nekom sli\u010dnom dje\u010daku ili djevoj\u010dici druge boje ko\u017ee?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Utakmicom izme\u0111u Italije i Turske u Rimu ve\u010deras po\u010dinje Europsko prvenstvo u nogometu. Bit \u0107e to po mnogo\u010demu specifi\u010dno prvenstvo. Za po\u010detak, trebalo se odigrati lani, ali je zbog pandemije odgo\u0111eno. Za razliku od prija\u0161njih prvenstava koji su se tradicionalno igrali u jednoj ili dvije zemlje, ovo \u0107e se odigrati na stadionima \u0161irom Europe. A […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38516,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[49],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-sport","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38514"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38519,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38514\/revisions\/38519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38514"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38514"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38514"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38514"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}