boomeri<\/em>. Naravno, ovaj poku\u0161aj i\u0161\u010ditavanja pozitivnih rezultata istra\u017eivanja ne umanjuje op\u0107u sliku koja pokazuje visoku razinu diskriminacije te pravnu i socijalnu nesigurnost LGBTI osoba u svim podru\u010djima kojima se istra\u017eivanje bavi.<\/p>\n\n\n\nObrazovanje pojma nema<\/h2>\n\n\n\n
Najve\u0107i dru\u0161tveni problem koji proizlazi iz istra\u017eivanja polo\u017eaja LGBTI ljudi u obrazovanju potpuna je nesenzibiliranost nastavni\u010dkog kadra za teme koje se ti\u010du ove populacije. Srednje \u0161kole su obi\u010dno mjesta na kojima se po prvi put susre\u0107emo sa institucionalnom diskriminacijom naj\u010de\u0161\u0107e u vidu nedostatka empatije, proklamiranja stereotipa ili \u010dak izrazito retrogradnih i konzervativnih pogleda na neheteronormativnu seksualnost i rodne identitete. Za mlade osobe u jeku njihovog spolnog sazrijevanja i suo\u010davanja s vlastitom seksualno\u0161\u0107u, stav nastavnika koji seksualnost LGBTI osoba smatraju bole\u0161\u0107u (\u010demu sam i sam svjedo\u010dio na nastavi sociologije u svojoj srednjoj \u0161koli) predstavlja \u0161ok, izdaju od strane autoriteta i svojevrsnog uzora te vra\u0107anje u jo\u0161 dublji ormar \u0161to mo\u017ee imati dugotrajne posljedice na psihosocijalni \u017eivot mladih LGBTI ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Uz needucirani i diskriminatorno nastrojeni nastavni\u010dki kadar, dodatni problem predstavlja i neadekvatan i zastario kurikulum i ud\u017ebeni\u010dki materijal. Sre\u0107om, nove tehnologije i dostupnost popularne kulture dijelom nadomje\u0161taju kaskanje obrazovnog sustava kojemu je nasu\u0161no potreban zaseban predmet Seksualnog odgoja koji \u0107e dr\u017eati za to educirani kadrovi. Onima kojima financijske mogu\u0107nosti i materijalni status obitelji dopu\u0161ta, upravo u fakultetskom obrazovanju i odlasku u urbane sredine vide osloba\u0111aju\u0107i moment i prostor za autanje. Me\u0111utim i u visokom kao i u srednjem obrazovanju, ne postoje adekvatni, a opet jednostavni i efektivni mehanizmi za\u0161tite LGBTI mladih osoba od diskriminacije kojoj su potencijalno izlo\u017eeni. To pokazuju i podaci o jakoj niskoj stopi prijavljivanja i procesuiranja takvih praksi u samom obrazovnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n
LGBTI radnici_ce su prekarne i nepovjerljive prema sindikatima<\/h2>\n\n\n\n
Nepovjerenje ste\u010deno u obrazovnom sustavu se nastavlja i u daljnjem \u017eivotu, odnosno prilikom prelaska na tr\u017ei\u0161te rada. No prije nego pre\u0111emo na konkretne primjere manjkave institucionalne za\u0161tite LGBTI ljudi na radnom mjestu i visoke stope diskriminacije po osnovi seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, zanimljivo je sagledati radnu strukturu LGBTI populacije koja u mnogo\u010demu odudara od one op\u0107e. Iz podataka koje iznosi istra\u017eivanje, vidno je da je LGBTI populacija zaposlena vi\u0161e u neformalnom sektoru i na prekarnim poslovima. Primjerice, postotak freelancera_ki je 13% u odnosu na 1% op\u0107e populacije. \u010cak 14% ispitanika_ca je zaposleno u civilnom sektoru u odnosu na 0.3% op\u0107e populacije, dok s druge strane svega 14% radi u javnom sektoru u usporedbi s 35% ispitanih iz uzorka op\u0107e populacije. Postotak zaposlenih u privatnom sektoru je pak ujedna\u010den.<\/p>\n\n\n\n
Dominacija ugovora na odre\u0111eno od preko 80% zapravo vjerno oslikava op\u0107e tendencije na tr\u017ei\u0161tu rada posljednjih godina, ali odr\u017eava i ovu ranije spomenutu radnu strukturu prema kojoj su ugovori na neodre\u0111eno pravilo tek u javnom sektoru koji je slabo zastupljen me\u0111u LGBTI zaposlenim osobama. U kona\u010dnici, to stvara sliku jedne op\u0107e radne i socijalne nesigurnosti kojoj je LGBTI populacija izlo\u017eena, a pogotovo uzimaju\u0107i obzir da je tek 4% LGBTI populacije sindikalno organizirano. Ove podatke prati i relativno nisko povjerenje u sindikate kao institucije za\u0161tite na radnom mjestu (svega 10%), iako vrijednosti ispatnika_ca pokazuju da u velikoj ve\u0107ini zagovaraju pobolj\u0161anje prava radnika_ca kroz zakonsku regulativu i institucionalne mehanizme. Me\u0111utim, lo\u0161a slika sindikalnog pokreta u Bosni i Hercegovini odr\u017eava se i na generalan negativan i nepovjerljiv stav prema samim sindikatima. Jedini pozitivan primjer, u tom kontekstu je, Sindikat trgovine i usluga Bosne i Hercegovine koji je jedini sindikat koji je javno podr\u017eavao odr\u017eavanje Bh. povorke ponosa 2019. godine i koji je samim tim pokazao spremnost za otvaranje tema za\u0161tite od diskriminacije LGBTI ljudi kroz svoje sindikalno djelovanje.<\/p>\n\n\n\n
To je bitan podatak uzimaju\u0107i u obzir da su LGBTI radnici u uslu\u017enom i trgova\u010dkom sektoru vidno izlo\u017eeniji diskriminaciji i seksualnom uznemiravanju (\u0161to od poslodavaca, \u0161to od mu\u0161terija) nego u ostalim zanimanjima. Pritom je postotak seksualnog uznemiravanja kojem su izlo\u017eene LGBTI osobe na radnom mjestu daleko ve\u0107i od op\u0107e populacije (32% na prema 8%) \u0161to je alarmantan podatak koji samo poja\u010dava op\u0107u sliku o izlo\u017eenosti diskriminaciji LGBTI populacije, ali i o visokoj razini pravne nesigurnosti koja se onda manifestira kroz neprijavljivanje seksualnog uznemiravanja zbog straha od gubitka posla ili pak nasilnog autanja.<\/p>\n\n\n\n
Moja ku\u0107ica, moja slobodica<\/h2>\n\n\n\n
Literatura u queer studijima i queer historiografiji ve\u0107 je odavno detektirala izlazak na tr\u017ei\u0161te rada, geografsku i socijalnu mobilnost i odvajanje od predmodernih institucija ku\u0107anske ekonomije kao nu\u017ean preduvjet daljnje emancipacije, primarno gej mu\u0161karaca, a onda kasnije i lezbijski i transordnih osoba. U tom kontekstu je financijska neovisnost i samostalan \u017eivot nu\u017ena situacija koja omogu\u0107uje LGBTI populaciji relativno slobodan \u017eivot. Me\u0111utim, podaci za Bosnu i Hercegovinu govore da je \u010dak 74% LGBTI populacije koja ne \u017eivi u iznajmljenom stanju primorana i dalje \u017eivjeti u roditeljskom ku\u0107anstvu, a tek 7% je bilo u mogu\u0107nosti kupiti svoju nekretninu \u0161to je ogromna disproporcija u usporedbi sa op\u0107om populacijom gdje taj postotak ide do 40%. Razlozi za ovakve brojke stoje u ve\u0107 spomenutoj dominaciji prekarnog rada me\u0111u LGBTI populacijom, ali i visokom stupnju kreditne nesposobnosti (\u010dak 55%, od \u010dega je 28% zaposlenih) te nepostojanju zakonske regulative koja ure\u0111uje zajedni\u010dki obiteljski \u017eivot LGBTI populacije pa onda i njen imovinsko-ekonomski aspekt.<\/p>\n\n\n\n
Manje nedostatke istra\u017eivanje primje\u0107ujem u nezahva\u0107anju sektora zdravstva i socijalne skrbi, ali zbog kompleksnosti tog podru\u010dja kao i osjetljivosti specifi\u010dnog iskustva, pogotovo transrodnih i interseksualnih osoba, logi\u010dno je da se tim podru\u010djem bavi neko zasebno istra\u017eivanje. Tako\u0111er, kako i sama autorica priznaje, nedostatak u procesu istra\u017eivanja je bio i taj \u0161to nisu odr\u017eane fokus grupe sa LGBTI populacijom iz ruralnih krajeva zbog mjera donesenih u vrijeme pandemije. Rije\u010d je o dodatno diskriminiranoj grupi unutar LGBTI populacije koja upravo zbog svoje pozicije na geografskoj i socijalnoj periferiji \u010desto nije zahva\u0107ena postoje\u0107im istra\u017eivanjima, iako je u queer studijima zadnjih godina primjetan interes upravo za ovu populaciju i njena iskustva koja naru\u0161avaju ustaljenu matricu da LGBTI \u017eivot postoji isklju\u010divo u ve\u0107im urbanim sredinama.<\/p>\n\n\n\n
Generalni zaklju\u010dak i ovog, ali i nekih ranijih istra\u017eivanje jeste da Bosna i Hercegovina, unato\u010d mnogim manjkavostima, posjeduje pravni i institucionalni okvir koji \u0161titi LGBTI populaciju od diskriminacije na svim razinama. Me\u0111utim, nepovjerenje i strah LGBTI populacije, kao i zatvorenost institucija i needuciranost kadrova, uvelike onemogu\u0107ava implementaciju tih pozitivnih pravnih normi u samu praksu. Unato\u010d u mnogome lo\u0161oj i sivoj slici socioekonomskog stanja LGBTI populacije, promjene u op\u0107oj socijalnoj dinamici (otvorenost mla\u0111e populacije), kao i u aktivizmu (Bh. povorka ponosa) te politi\u010dkom zagovaranju (Interresorna radna grupa Vlade Federacije BiH za regulaciju istospolnog partnerstva) upu\u0107uju na to da se stvari polagano mijenjaju na bolje i da je pred LGBTI populacijom jedan period u kojem \u0107e izlazak iz ormara biti pravilo, a ne iznimka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Posljednjih su godina, pogotovo nakon uspjeha povorke ponosa u Sarajevu 2019. godine, prava i status LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini postali ne\u0161to prepoznatljiviji i dru\u0161tveno prihvatljiviji. No, kako pokazuje nedavno objavljeno prvo sustavno istra\u017eivanje o \u017eivotu te zajednice u BiH dug je put do jednakosti i \u017eivota bez diskriminacije. Studiju koja se bavi statusom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38489,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[108],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-38487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-lgbt","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38487"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38493,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38487\/revisions\/38493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38487"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38487"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38487"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38487"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}