{"id":38462,"date":"2021-06-08T11:36:57","date_gmt":"2021-06-08T10:36:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38462"},"modified":"2021-06-10T07:51:17","modified_gmt":"2021-06-10T06:51:17","slug":"izlov-u-crnom-moru-postao-kritican","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38462","title":{"rendered":"Izlov u Crnom moru postao kriti\u010dan"},"content":{"rendered":"\n

Izumiranje morskih vrsta u Crnom moru doseglo je kriti\u010dnu razinu. Zalihe ribe se smanjuju i \u0161teta po okoli\u0161 poprima oblike katastrofe. Kriti\u010dno su ugro\u017eene sku\u0161a, sve vrste jesetre i haringe, a od sisavaca vi\u0161e nema tuljana, dok je obi\u010dni dupin izrazito ugro\u017een, pokazuje izvje\u0161\u0107e “Bugarsko ribarstvo i akvakultura u Crnom moru – ekonomska va\u017enost, utjecaj na okoli\u0161 i utjecaj prirodnih \u010dimbenika” koje je objavio Svjetski fond za prirodu (WWF) u suradnji s Bugarskom akademijom znanosti (BAN ), a prenosi Euractiv Bugarska.<\/p>\n\n\n\n

Lo\u0161e stanje Crnoga mora, nije nikakva novost, me\u0111u ostalim medijima i Bilten godinama op\u0161irno pi\u0161e<\/a> o uzrocima i razmjerima ekolo\u0161ke katastrofe: od zasi\u0107enja obala slatkom vodom, preko nemara fosilnih i transportnih kompanija, do prekomjernog izlova ribe. Novo izvje\u0161\u0107e bavi se primarno ovim posljednjim te pokazuje kako “vi\u0161e od 50 posto podmorja ispod 100 metara dubine pati od zna\u010dajne abrazije zbog ilegalnog ubiranja morskih vrsta”. Izvje\u0161\u0107e Bugarske akademije znanosti uspore\u0111uje stanje Crnog mora sa onim u cijelom Sredozemlju a na temelju podataka Ujedinjenih naroda. Usporedba je pokazala da je situacija u Crnom moru jo\u0161 gora od one na Mediteranu, moru koje se smatra najizlovljenijim na svijetu. <\/p>\n\n\n\n

U Bugarskoj je prisutno manje od 10 posto biljaka i \u017eivotinjskih vrsta koje \u017eive u sredozemnom bazenu: “Glavni problemi su ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov, koji smanjuje zalihe ribe, uni\u0161tava morska stani\u0161ta, naru\u0161ava konkurenciju, stavlja ribare u nepovoljan polo\u017eaj i slabi obalne zajednice”, kazala je autorica izvje\u0161taja dr. Radoslava Bekova s Instituta za oceanologiju Bugarske akademije znanosti (BAN) za Euractiv<\/a>. Ona smatra da industrijski ribolov ima najve\u0107i utjecaj jer izravno uni\u0161tava zna\u010dajan udio populacija odre\u0111enih vrsta.<\/p>\n\n\n\n

O tome se pisalo u izvje\u0161\u0107u Europske komisije jo\u0161 2015. godine. Tada su u Bruxellesu primijetili da je 74 posto zaliha ribe u Crnom moru bilo pretjerano izlovljeno, u potpunosti izlovljeno ili uni\u0161teno, a samo 17 posto fonda se kasnije uspjelo oporaviti. Usprkos zaista brojnim upozorenjima, u politici o\u010duvanja Crnoga mora jo\u0161 se ni\u0161ta nije promijenilo, pi\u0161e Euractiv, iako vremena jo\u0161 ima. Nama se \u010dini da dokle god znanstvenici napominju da “jo\u0161 nije kasno”, politi\u010dari ne\u0107e poduzeti ni\u0161ta da se ne\u0161to promijeni. Op\u0107enito je, kako u Jadranu, tako u Crnom, ali i drugim morima kod poku\u0161aja zaustavljanja prekomjernog izlova problem takav da inspektorati koji bi trebali regulirati svoja podru\u010dja nisu dovoljno sna\u017eni \u2013 od premalog broja brodica, preko zastarjele i spore flote, pa do premalog broja inspektora.<\/p>\n\n\n\n

Problemi u za\u0161titi morskih ekosustava<\/h2>\n\n\n\n

Dodatne pote\u0161ko\u0107e stvaraju i sociolo\u0161ki obrasci, odnosno nemogu\u0107nost utjecanja na lokalna stanovni\u0161tva koja od toga \u017eive. Inspektori ribarstva dovedeni iz drugih krajeva bivaju napadani, pri \u010demu dolazi do konsolidacije lokalnog stanovni\u0161tva protiv nametanja ograni\u010denja na prirodna bogatstva s kojima su lokalci oduvijek u kontaktu. Ako se pak kao inspektore protiv krivolova obrazuje lokalne ljude ili pak biv\u0161e krivolovce izvedene na \u201epravi put\u201c, oni moraju biti dovoljno sna\u017eni da se odupru svojim sumje\u0161tanima. Ako to nekako i uspiju, i dalje ostaje argument problemati\u010dnih kompanija koje su stvarni problem. Socijalna i ekonomska nejednakost na relaciji firme \u2013 lokalni ribari stvara gotovo nepremostive politi\u010dke probleme. Rje\u0161enja koja Bruxelles nudi \u2013 poput otkupa brodica lokalnih ribara ili \u201eplavog d\u017eeparca\u201c tj. financijskih naknada lokalnim ribarima da ne love ribu \u2013 nisu zadovoljavaju\u0107a zbog toga \u0161to ne nude alternativna radna mjesta, osim preusmjeravanje ribara u turizam, \u0161to zanemaruje psiholo\u0161ke blagodati koje ribarstvo ima na lokalnu zajednicu. No, isto tako usprkos brojnim zabranama velike ribarske firme i dalje nao\u010digled lokalnih ribara rade \u0161to im se prohtije \u010desto i uz za\u0161titu tijela koja bi to trebala sankcionirati.<\/p>\n\n\n\n

Na sli\u010dne probleme godinama su nailazili aktivisti i ekolozi koji su poku\u0161avali sprije\u010diti kr\u010denje \u0161uma u Africi, na Borneu i u Amazoni \u2013 gdje su zaklju\u010dili da sudjelovanje u kr\u010denju \u0161uma lokalnom stanovni\u0161tvu osigurava egzistenciju onemogu\u0107ava rje\u0161avanje ovog problema na neki drugi na\u010din osim da ih se pretvori u radno pasivno stanovni\u0161tvo koje \u0107e imati prihode od dr\u017eave ili ekolo\u0161kih institucija da ne rade ni\u0161ta, budu\u0107i da je kr\u010denje \u0161uma, ili pak u na\u0161em slu\u010daju ribarstvo, \u010desto jedina ekonomska aktivnost dostupna lokalnim ljudima. Bruxelles u Crnom moru nastavlja sa sli\u010dnom no ipak pobolj\u0161anom politikom pa je tako sredinom svibnja, Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta (PECH) usvojio izvje\u0161\u0107e bugarskog zastupnika u Europskom parlamentu Ive Hristova o “Izazovima i mogu\u0107nostima za crnomorski ribarski sektor”. U svom izvje\u0161\u0107u, europarlamentarac nagla\u0161ava da su zalihe u Crnom moru prekomjerno izlovljene i poziva na poduzimanje hitnih mjera za rje\u0161avanje tog problema. Njihova rje\u0161enja su vi\u0161e poticaja za uzgajali\u0161ta akvakulture. Dodatni poticaji za uzgajali\u0161ta “sigurno \u0107e smanjiti pritisak na zalihe divlje ribe”, smatra Hristov, a prenosi Euractiv. <\/p>\n\n\n\n

Prema Agenciji za ribarstvo i akvakulturu (EAFA) bugarskog ministarstva poljoprivrede, ukupan broj aktivnih ribogojili\u0161ta u Bugarskoj je 764, od \u010dega 730 za slatkovodnu akvakulturu, a samo 34 za morsku akvakulturu. Uzgajali\u0161ta i plavi d\u017eeparci malim ribarima trebali bi osigurati redukciju \u0161tete od industrijskog ribolova i zadr\u017eati radna mjesta u ribarstvu. No, i ribogojili\u0161ta imaju ekolo\u0161ki utjecaj, ali i zdravstveni, jer se ta riba \u010desto \u0161opa antibioticima budu\u0107i da se uzgaja na malenim povr\u0161inama i u vlastitom izmetu. U firmama koje se bave industrijskim uzgojem riba postoje i cijela radna mjesta samo za izvla\u010denje ribe koja je umrla u vodi u kojoj bi trebala \u017eivjeti. Kako o\u010duvati morske ekosustave a istovremeno i dalje konzumirati ove bogate proteinske izvore hrane je jo\u0161 jedan toliko kompleksan problem da idealnog rje\u0161enja nema. Preostalo nam je samo da biramo manje zlo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izumiranje morskih vrsta u Crnom moru doseglo je kriti\u010dnu razinu. Zalihe ribe se smanjuju i \u0161teta po okoli\u0161 poprima oblike katastrofe. Kriti\u010dno su ugro\u017eene sku\u0161a, sve vrste jesetre i haringe, a od sisavaca vi\u0161e nema tuljana, dok je obi\u010dni dupin izrazito ugro\u017een, pokazuje izvje\u0161\u0107e “Bugarsko ribarstvo i akvakultura u Crnom moru – ekonomska va\u017enost, utjecaj […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1000,334,829,371,727,1435,610],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38462","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-crno-more","tag-ekologija","tag-ekoloska-katastrofa","tag-klima","tag-klimatska-kriza","tag-ribanje","tag-ribarstvo","theme-klima","country-bugarska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38462","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38462"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38466,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38462\/revisions\/38466"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38462"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38462"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38462"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38462"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}