{"id":38435,"date":"2021-06-07T10:00:00","date_gmt":"2021-06-07T09:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38435"},"modified":"2021-06-07T10:17:14","modified_gmt":"2021-06-07T09:17:14","slug":"globalni-kapitalizam-protiv-poreznih-oaza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38435","title":{"rendered":"Globalni kapitalizam protiv poreznih oaza"},"content":{"rendered":"\n

Gotovo da nema izvje\u0161taja <\/a>o sastanku ministara financija zemalja \u010dlanica G7 odr\u017eanog ovog vikenda u Londonu koji ne sadr\u017ei epitet \u2013 povijesni. A tim se epitetom krsti postignuti na\u010delni sporazum<\/a> o globalnoj poreznoj koordinaciji. Dva klju\u010dna elementa sporazuma su minimalni porez od 15% na korporativnu dobit i oporezivanje odre\u0111enog dijela profita najve\u0107ih kompanija u zemljama u kojima je i generiran. Kao \u0161to su istaknuli ministri u naknadnim izjavama, rije\u010d je tek o prvom koraku, ali koraku koji u me\u0111unarodnoj suradnji nije zabilje\u017een desetlje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Drugi korak bi se trebao dogoditi za mjesec dana na sastanku zemalja \u010dlanica G20 u Veneciji na kojem bi se trebalo nagovoriti preostalih 13 zemalja na pristanak na uvjete sporazuma. Ako se ta prepreka savlada, na jesen slijedi poku\u0161aj dogovora na razini od 139 zemalja \u010dlanica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Dakle, predstoji jo\u0161 puno uvjeravanja, kompromisa, prijetnji i ostalih standardnih oblika komunikacije u diplomaciji. Bez obzira na to \u0161to smo tek u inicijalnoj fazi i \u0161to je realizacija dogovora jo\u0161 neizvjesna, konsenzualna ocjena povijesne va\u017enosti sporazuma ipak nije pretjerana. Dovoljno je samo gestu u smjeru me\u0111unarodne porezne koordinacije usporediti s ideolo\u0161kom klimom posljednjih desetlje\u0107a. Privla\u010denje investitora ni\u017eim porezima i famozna utrka prema dnu bili su godinama jedina igra u gradu koja se smatrala “prirodnom” konkurencijom me\u0111u dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n

Prije nego se vratimo ideolo\u0161kim reperkusijama i politi\u010dkim rezonima postignutog sporazuma, osvrnimo se malo na njegov sadr\u017eaj. Spomenuti minimalni porez na dobit od 15% ne zna\u010di da svaka dr\u017eava mora uvesti toliku stopu porezu ako joj je dosad bila ni\u017ea. Na primjer, ako neka multinacionalna kompanija sa sjedi\u0161tem u Francuskoj svoje prihode knji\u017ei u Irskoj kroz jednu od tvrtki k\u0107eri tamo \u0107e platiti 5% poreza na dobit, a Francuska \u0107e imati pravo naplatiti ostatak do porezne stope od 15%. Na taj se na\u010din destimulira prebacivanje knji\u017eenja prihoda u porezne oaze ili EU zemlje s niskim poreznim stopama poput Irske. Za razliku od knji\u017eenja prihoda, sjedi\u0161ta kompanija je pravno puno zahtjevnije prebaciti u druge zemlje i promjena “nacionalnosti” iziskuje komplicirane operacije poput kupovine firme ili nekog vida spajanja. Tehni\u010dke detalje treba precizirati, ali ne postoje nepremostive prepreke za realizaciju minimalnog poreza na dobit i njegovo u\u010dinkovito ubiranje.<\/p>\n\n\n\n

Drugi va\u017ean element jest alokacija oporezivanja profita najve\u0107ih kompanija po zemljama u kojima je generiran. Na primjer, ako neka multinacionalna kompanija ostvari toliko i toliko profita u Hrvatskoj, dio poreza na tu dobit \u0107e zavr\u0161iti i u hrvatskom prora\u010dunu. Ovaj element zahtijeva ne\u0161to kompliciraniju dodatnu razradu. Tek treba precizirati \u0161to \u010dini najve\u0107u kompaniju koja spada pod ovu vrstu oporezivanja i nakon kolike profitne margine se porez aktivira. Tako\u0111er, podrazumijeva i visoku razinu transparentnosti informacija o poslovanju kompanija od zemlje do zemlje. Donedavno su te informacije bile poslovna tajna, ali uslijed pritisaka i novih regulacija ve\u0107 sad se raspola\u017ee s dovoljnom koli\u010dinom znanja za uvo\u0111enje takvog tipa oporezivanja. No, potreban je daljnji koordinacijski i forenzi\u010dki rad u tom smjeru.<\/p>\n\n\n\n

U interpretacijama postignutog dogovora se ova dva elementa tretiraju kao ustupci. Porez od 15% se smatra ustupkom europskih zemalja \u010dlanica G7 Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, a alokacija poreza sukladno lokaciji generiranja prihoda ameri\u010dkim ustupkom Europi. Drugim rije\u010dima, europske zemlje su odustale od digitalnog poreza na ameri\u010dke Big tech<\/em> kompanije, a zauzvrat dobile poreznu alokaciju. \u0160to se ti\u010de pak unutarnje ameri\u010dke perspektive, potez je u skladu s infrastrukturnim i drugim investicijama na koje se odlu\u010dio Joe Biden. Putem ovih poreznih prihoda bi se te investicije i dijelom financirale. Europskim pak dr\u017eavama, pored nekih konkretnih koristi u vrijeme pandemijskih deficita, ulazak u dogovor predstavlja i jasno svrstavanje uz SAD nakon nevolja u periodu Donalda Trumpu, ali i “inspiraciju” za neke sli\u010dne koordinacijske poteze na EU razini. Pogotovo u predstoje\u0107em post-Merkel periodu.<\/p>\n\n\n\n

Ideolo\u0161ke reperkusije su jasne: neoliberalna alergija na poreze kao takve vi\u0161e naprosto nije nulta politi\u010dka razina. Neki elementi ekonomskog i politi\u010dkog upravljanja opet postaju legitimni. Iz toga ne slijedi nu\u017eno pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda za ve\u0107inu stanovni\u0161tva, ali mehanizmi koji mogu poslu\u017eiti za taj cilj vi\u0161e nisu diskreditirani kao takvi. Razmi\u0161ljanje u smjeru koordinacije umjesto konkurencije ne predstavlja prvi korak u napu\u0161tanju kapitalizma, ni blizu. Rije\u010d je samo o tome da su pro\u0161la ekonomska kriza, politi\u010dke turbulencije i pandemijski rizici osvijestili politi\u010dke elite koje shva\u0107aju da su odre\u0111eni vidovi koordinacije, vi\u0161ih stopa poreza i javne potro\u0161nje nu\u017eni elementi stabilizacije kapitalizma ili barem u\u010dinkovitog otpora Kini. Ideolo\u0161ka klima se definitivno mnijenja. U Hrvatskoj bi takav rasplet trebao odgovarati stranci Mo\u017eemo koja izgleda najpripremljenija za promjene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo da nema izvje\u0161taja o sastanku ministara financija zemalja \u010dlanica G7 odr\u017eanog ovog vikenda u Londonu koji ne sadr\u017ei epitet \u2013 povijesni. A tim se epitetom krsti postignuti na\u010delni sporazum o globalnoj poreznoj koordinaciji. Dva klju\u010dna elementa sporazuma su minimalni porez od 15% na korporativnu dobit i oporezivanje odre\u0111enog dijela profita najve\u0107ih kompanija u zemljama […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38437,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[345],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-porezi","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38435"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38439,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38435\/revisions\/38439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38435"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38435"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38435"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38435"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}