{"id":38403,"date":"2021-06-02T10:32:19","date_gmt":"2021-06-02T09:32:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38403"},"modified":"2021-06-02T10:45:36","modified_gmt":"2021-06-02T09:45:36","slug":"ciste-plaze-sporko-more","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38403","title":{"rendered":"\u010ciste pla\u017ee, \u0161porko more"},"content":{"rendered":"\n

Europska agencija za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA) i Europska komisija predstavile su godi\u0161nje rezultate istra\u017eivanja o kvaliteti voda i mora za kupanje u EU. Prema godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u<\/a> o kvaliteti europskih obalnih i kopnenih voda za kupanje, u 2020. godini, 93 posto zemalja EU-a zadovoljava minimalne standarde kvalitete vode. Cipar, Austrija, Gr\u010dka, Malta i Hrvatska nalaze se na vrhu liste \u010distih pla\u017ea, a 95 posto voda za kupanje u tim je zemljama ocijenjeno kao izvrsno, ba\u0161 kao i prethodnih godina.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je Bilten pro\u0161le godine upozoravao<\/a>, na\u0161a mora su \u010dista samo zbog vrste i struktura analiza koje se uzimaju. Na isto su ove godine upozorili i ekolozi iz organizacije Surfrider Europe<\/a>, a prenosi Euractiv<\/a>. Oni naime smatraju da rezultati analiza ne odra\u017eavaju “realno stanje stvari”. Ekolozi smatraju problemati\u010dnim \u0161to u ove analize nisu uvr\u0161tene rekreacijske vode (npr. na kojima se kajakari), nego samo lokacije dezignirane kao “pla\u017ee”. No, jo\u0161 je ve\u0107i problem u tome \u0161to nisu uzeti u obzir svi zaga\u0111iva\u010di \u2013 analize ne obuhva\u0107aju odre\u0111ene one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari prona\u0111ene u morima i rijekama, a kao \u0161to smo sami pisali, u obzir se ne uzimaju niti virusi. Ekolozi stoga zagovaraju dodavanje novih kriterija u direktive koje ure\u0111uju pra\u0107enje kvalitete pla\u017ea i voda. Na primjer, nove kategorije trebale bi analizirati zaga\u0111enost mora i voda mikroplastikom, ve\u0107em broju kemikalija i algi.<\/p>\n\n\n\n

Da su ekolozi u pravu, polako priznaje i EEA koja se bavi utvr\u0111ivanjem “jesu li trenutna pravila jo\u0161 uvijek primjerena za za\u0161titu javnog zdravlja i pobolj\u0161anje kvalitete vode ili postoji potreba za pobolj\u0161anjem postoje\u0107eg okvira, ili \u0107e se sustav procjene morati mijenjati”. S tim ciljem napravljen je i portal za komunikaciju s javno\u0161\u0107u, odnosno otvorena je javna rasprava u kojoj i vi mo\u017eete sudjelovati<\/a>. Aktivisti isti\u010du kako u izvje\u0161\u0107u o 2020. godini nedostaje Akcijski plan za nula-one\u010di\u0161\u0107enja, usvojen prije godinu dana kao dio Zelenog plana za Europu. Podsjetimo, vode i mora one\u010di\u0161\u0107uju ljudske aktivnosti na kopnu i moru, npr. kataklizma koja se dogodila ispred \u0160ri Lanke ovoga tjedna samo je jedan od takvih primjera. Otpadne vode iz doma\u0107instava, bolnica i industrije izlijevaju se u vode i mora. Pomorski promet je o\u010dajno kontroliran i prakti\u010dki ima bianco<\/em> kartu za zaga\u0111enje, oki\u0107enu neprovedivim zabranama. Na kopnu se ovo zaga\u0111enje prenosi vodom, ispiranjem tla ili vjetrom i konvergira prema rijekama i potocima prije nego \u0161to zavr\u0161i u oceanu.<\/p>\n\n\n\n

Koliko se one\u010di\u0161\u0107enja prati?<\/h2>\n\n\n\n

One\u010di\u0161\u0107enje mo\u017ee biti vidljivo ili nevidljivo, kruto ili teku\u0107e te ima razli\u010dito podrijetlo. Op\u0107enito, bakteriolo\u0161ko zaga\u0111enje koje se u ovim analizama dobro kontrolira (prisutnost u vodi patogenih mikroorganizama kao \u0161to su bakterije, virusi ili paraziti) dolazi iz gradskog otpada i otpadnih voda. Kemijska one\u010di\u0161\u0107enja mogu se pojaviti na razli\u010dite na\u010dine i biti prisutna u tlu, zraku ili vodenom okru\u017eenju. Trenutno postoji vi\u0161e od 100.000 kemijskih tvari koje zavr\u0161avaju u oceanu, od kojih veliku ve\u0107inu \u010dine sinteti\u010dke molekule. Te\u0161ki metali, ugljikovodici, ostaci lijekova, pesticidi ili gnojiva sve su kemijske one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari koje zavr\u0161avaju u rijekama i oceanu. Samo 38 posto europskih povr\u0161inskih voda (rijeke, jezera te prijelazne i obalne vode) klasificirano je kao dobrog kemijskog stanja.<\/p>\n\n\n\n

Zaga\u0111enje nutrijentima, prvenstveno nitratima i fosfatima, uzrokovano je upotrebom pesticida u poljoprivredi i potro\u0161a\u010dkih proizvoda poput deterd\u017eenata koje koriste ku\u0107anstva. Kori\u0161tenje du\u0161ika koji uzrokuje nitrate u gnojivima je masovno. Ve\u0107ina voda za koje se smatra da su zaga\u0111ene visokom razinom nitrata nalaze se u blizini gusto naseljenih podru\u010dja ili slivnih podru\u010dja nizvodno od poljoprivrede. Eutrofikacija uzrokovana tim prekomjernim unosom hranjivih sastojaka smatra se velikim problemom u Balti\u010dkom, Crnom moru, u dijelovima sjeveroisto\u010dnog Atlantika i Sredozemnog mora, dakle u gotovo svim europskim morima. Kao izravni u\u010dinak klimatskih promjena, koje zagrijavaju obalne vode i rijeke, cvjetanje algi sve je \u010de\u0161\u0107e, posebno u ljetnom razdoblju. Pojavu pogor\u0161ava i unos vi\u0161ka hranjivih tvari u europske vode. Na moru je cvjetanje algi \u010desto rezultat otrovne proliferacije algi, dok u slatkoj vodi \u010desto dolazi zbog cvjetanja cijanobakterija. Kona\u010dno, jo\u0161 jedna vrsta one\u010di\u0161\u0107enja koja utje\u010de na vode za kupanje je otpad. Mo\u017ee se na\u0107i na obali, na vodenoj povr\u0161ini u velikoj koli\u010dini, u vodenom stupcu i na morskom dnu, bilo u makro ili mikro obliku koji se lako unosi. Otpad dovodi do smanjenja kvalitete vode. Velika ve\u0107ina otpadnih mikro\u010destica izra\u0111ena je od plastike i u morskom se okoli\u0161u mo\u017ee izbrojati u milijunima tona.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tetno mo\u017ee biti i cvjetanje algi, kako po morsku biolo\u0161ku raznolikost, tako i po ljudsko zdravlje (prigu\u0161ivanje morskog dna, stvaranje toksina, itd.). Vrste otrovnih algi koje se razmno\u017eavaju razlikuju se od regije do regije. U Sredozemlju se pojavila Ostreopsis ovata, mikroalga koja proizvodi palitoksin, opa\u017eena jo\u0161 2000-ih (2001. u Balearskom moru, 2003. u Egejskom moru, 2005. u Ligurskom moru i 2006. na Jadranu). Iako izvorni izgled Ostreopsis ovata u Sredozemlju nije jasno utvr\u0111en, mogao bi se povezati s povoljnim klimatskim uvjetima. Od prvog pojavljivanja, Ostreopsis ovata kontinuirano se \u0161iri. U\u010dinci na biolo\u0161ku raznolikost su razli\u010diti, npr. toksi\u010dna bioakumulacija u mesu riba i meku\u0161aca (ponekad smrtonosna), zasi\u0107enja okoli\u0161a i deficit kisika. Ostreopsis ovata tako\u0111er uzrokuje iritacije ko\u017ee, infekcije (konjunktivitis, rinofaringitis, groznice, itd.) I respiratorne probleme kod ljudi. Cvjetanje algi i njihov utjecaj prati se za sada samo u Francuskoj, dok \u0107e ostatak EU pri\u010dekati reviziju direktive o kupa\u0107im vodama najavljenu za 2023. godinu. Alge i cijanobakterije trebaju biti pod nadzorom dr\u017eava \u010dlanica u skladu s \u010dlancima 8. i 9. Direktive o kupa\u0107im vodama kako bi se utvrdilo je li njihova prisutnost prihvatljiva i utvrdili zdravstveni rizici. Oni tako\u0111er moraju biti uklju\u010deni u studije profila pla\u017ea. Potrebno je promijeniti i kriterije za kontrolu otpada \u2013 \u0161to je zasad ograni\u010deno samo na svoju vidljivu verziju, navodi Surfrider Europe. Aktivisti isti\u010du da je mikroplastika jedan od najve\u0107ih zdravstvenih rizika, stoga apeliraju na \u0161to ranije uvo\u0111enje kriterija za javnozdravstvenu kontrolu nad takvim tvarima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska agencija za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA) i Europska komisija predstavile su godi\u0161nje rezultate istra\u017eivanja o kvaliteti voda i mora za kupanje u EU. Prema godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u o kvaliteti europskih obalnih i kopnenih voda za kupanje, u 2020. godini, 93 posto zemalja EU-a zadovoljava minimalne standarde kvalitete vode. Cipar, Austrija, Gr\u010dka, Malta i Hrvatska nalaze se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38411,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1432,1431,1429,357,1428,1433,611,1430,612],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38403","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cijanobakterije","tag-cvjetanje-mora","tag-kemijske-analize","tag-klimatske-promjene","tag-kupanje","tag-mikroplastika","tag-more","tag-oceni","tag-zagadenje","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38403","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38403"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38403\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38410,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38403\/revisions\/38410"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38403"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38403"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38403"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38403"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38403"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38403"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38403"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}