Jednu od klju\u010dnih re\u010denica za uspostavu hrvatske nacionalne kulture u devedesetima napisao je knji\u017eevni teoreti\u010dar Stanko Lasi\u0107. A ona je glasila: “Srpska knji\u017eevnost je u mojim preokupacijama dobila status bugarske knji\u017eevnosti.” Ta je promjena preferenci bila povod za polemiku s Igorom Mandi\u0107em na stranicama Vijenca, a i poticaj Borisu Budenu za razornu kritike hrvatske intelektualne malogra\u0111an\u0161tine u eseju “Immanuel Kant i milijun Toyota”, objavljenom u “Barikadama”. Nakladnik “Barikada”, Arkzin, pokrenuo je i ediciju naslova iz srpske knji\u017eevnosti koju je je prikladno nazvao Bulgarica i tako dao najbolji komentar na nacionalna pregnu\u0107a profesora Lasi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Kratki podsjetnik na zabavnu dimenziju devedesetih ovdje slu\u017ei da ilustriramo status Bugarske, Bugara i bugarske kulture u Hrvatskoj tada, a i sada. Oni su slu\u017eili kao mjerna jedinica za nezainteresiranost. Toliko nas ne zanima \u0161to se tamo doga\u0111a da njima mjerimo koliko nas ne zanima \u0161to se doga\u0111a u Srbiji \u2013 arhineprijatelju. Uz, naravno, prisutan i orijentalisti\u010dki prizvuk: ni\u0161ta nas isto\u010dnije od Dunava zapravo ne zanima, mi smo dio Europe, dio civiliziranog Zapada. Jedini momenti u kojima Bugari zaslu\u017ee ne\u0161to izda\u0161niju pa\u017enju jesu oni nakon \u0161to nas \u017edrijeb spoji u kvalifikacijama za neko nogometno prvenstvo. Van toga sve je egzotika.<\/p>\n\n\n\n
U takvom kontekstu vijest o valu nacionalno motiviranih napada na Bugare zvu\u010di krajnje bizarno. Pogotovo kad pro\u010ditamo opise tih napada. Tako je navodno zagreba\u010dki taksist “starijoj gospo\u0111i” bugarskog porijekla koja je malo ja\u010de zalupila vratima njegova automobila poru\u010dio: “Vi, Bugari sa svojom prljavom politikom prema Makedoniji, dolazite \u017eivjeti u na\u0161u lijepu Hrvatsku.” Ni\u0161ta manje osoran nije bio ni neimenovani prodava\u010d na tr\u017enici koji je po\u010deo vrije\u0111ati i ga\u0111ati predmetima mu\u0161karca bugarske nacionalnosti jer “Bugarska ucjenjuje nesretnu Makedoniju”. Tre\u0107i navodni slu\u010daj je uklju\u010divao i djecu: sinu jedne bugarske dr\u017eavljanke je bio zabranjen pristup jednom zagreba\u010dkom vrti\u0107e. Prva dva slu\u010daja, koji svojom uvjerljivo\u0161\u0107u kaskaju i za najbizarnijim sekvencama iz serije “Krv nije voda”, rje\u0161ava policija, a tre\u0107i je navodno rije\u0161en intervencijom bugarskog veleposlanstva.<\/p>\n\n\n\n
A za njih smo saznali na stranicama Jutarnjeg lista <\/a>u koordiniranoj akciji s premijerom Andrejem Plenkovi\u0107em i bugarskim veleposlanstvom. Odmah nam je ponu\u0111eno i obja\u0161njenje te neobi\u010dne pojave: ovi nasilni ispadi su rezultat hu\u0161ka\u010dke retorike predsjednika Zoran Milanovi\u0107a protiv Bugarske i Bugara. Milanovi\u0107 je zaista nedavno, i to s pravom, kritizirao odnos slu\u017ebene Sofije prema Sjevernoj Makedoniji. Ovdje smo ve\u0107 opse\u017eno pisali<\/a> povijesnoj i politi\u010dkoj pozadini bugarskog spo\u010ditavanja postojanja makedonske nacije u procesu pristupnih predgovora Sjeverne Makedonije za ulazak u Europsku uniju. Svrstavanje na makedonsku stranu u ovom sukobu nije nimalo kontroverzno – naprotiv. Ali ni faktor bu\u0111enja nacionalne mr\u017enje prema Bugarima koji i dalje u\u017eivaju lasi\u0107evski status.<\/p>\n\n\n\n I Bugari i Makedonci su postali samo kolateralne \u017ertve kontinuiranog rata izme\u0111u Plenkovi\u0107a i Milanovi\u0107a. No, Bugari i Makedonci \u0107e ubrzo nestati iz na\u0161e politi\u010dke svakodnevice, ali ostat \u0107e trajne posljedice ovog Plenkovi\u0107eva poteza. On je, naime, njime abolirao cijelu gradona\u010delni\u010dku kampanju Miroslava \u0160kore koja se zasnivala upravo na hu\u0161kanju. I ne samo kampanju, abolirao je do odre\u0111ene mjere sve one hu\u0161ka\u010dke kampanje u Hrvatskoj usmjerene prema razli\u010ditim dru\u0161tvenim manjinama, prije svega Srbima. Jer ovakvim neuvjerljivim optu\u017ebama za hu\u0161kanje sni\u017eava se politi\u010dka vrijednost svih ostalih optu\u017ebi: sve one postaju hir nekoga tko se \u017eeli domo\u0107i politi\u010dkih poena. Trebalo nam je, dakle, gotovo 30 godina da do\u0111emo do politi\u010dke istine slavne Lasi\u0107eve sentence: hu\u0161kanje prema Srbima je u mojim preokupacijama dobilo status hu\u0161kanja prema Bugarima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jednu od klju\u010dnih re\u010denica za uspostavu hrvatske nacionalne kulture u devedesetima napisao je knji\u017eevni teoreti\u010dar Stanko Lasi\u0107. A ona je glasila: “Srpska knji\u017eevnost je u mojim preokupacijama dobila status bugarske knji\u017eevnosti.” Ta je promjena preferenci bila povod za polemiku s Igorom Mandi\u0107em na stranicama Vijenca, a i poticaj Borisu Budenu za razornu kritike hrvatske intelektualne […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38375,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[275],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekstremna-desnica","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38373"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38376,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38373\/revisions\/38376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38373"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38373"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38373"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38373"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}