b\u00eate noire<\/em> rumunjske desnice, Socijaldemokratsku stranku (PSD), sada glavnu oporbenu stranku.<\/p>\n\n\n\nRumunjski razvojni model<\/h2>\n\n\n\n
Radikalna retorika obja\u0161njava za\u0161to PNRR predstavlja klju\u010dnu priliku za desni centar u poku\u0161aju da poka\u017eu svoj transformativni \u017ear i svoj modernizacijski zamah. Puno je razgovora o promjeni “rumunjskog razvojnog modela”. To je slu\u010daj s tradicionalnom desnicom, koju zastupa Liberalna stranka (PNL) – snaga Florina C\u00ee\u021bua – ali i sa koalicijskom strankom USR-PLUS, radikalno desnom strankom s jakim tehnokratskim, antikorupcijskim profilom, i \u010diji zastupnik Cristian Ghinea vodi Ministarstvo za europske fondove.<\/p>\n\n\n\n
Ova bi kombinacija mogla objasniti kontinuitet izme\u0111u PNRR-a i drugog velikog plana koji je u srpnju 2020., u jeku kovid epidemije, uspostavila prethodna vlada desnog centra, ona ma\u0111arskog predsjednika Victora Orbana. C\u00ee\u021bu, ekonomist po struci, tada je bio ministar financija i glavni vladin ekonomski stru\u010dnjak. Plan ulaganja i gospodarskog o\u017eivljavanja, po tonu i profilu sli\u010dan je trenutnom PNRR-u. Te su sli\u010dnosti o\u010dite iako PNRR mora pratiti stro\u017ee kriterije. Na primjer, mora dodijeliti najmanje 37 posto plana borbi protiv klimatskih promjena, a najmanje 20 posto digitalizaciji. Ipak, dok uspore\u0111ujemo dva plana, mo\u017eemo primijetiti sli\u010dne reforme koje idu u sli\u010dnim smjerovima potkrijepljene istim transformativnim entuzijazmom voljnim promijeniti “rumunjski razvojni model”. <\/p>\n\n\n\n
U tom smislu ne bi bilo preuzetno promatrati PNRR kao izraz odre\u0111enog konsenzusa me\u0111u rumunjskom desnim centrom koji je poku\u0161ao ugraditi zahtjeve EU za zelenom digitaliziranom ekonomijom. PNRR treba smatrati dijelom dugoro\u010dnog cilja koji zagovara vlada: smanjivanje jaza izme\u0111u Rumunjske i ostatka EU s nadom da \u0107e do 2025. dose\u0107i 87 posto prosje\u010dnog BDP-a po stanovniku EU27. PNRR se temelji na \u0161est stupova, u rasponu od obrazovnih reformi do tranzicije na zeleno gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n
Travanjska verzija plana sadr\u017eavala je opse\u017enije bud\u017eetiranje s detaljnim opisom nov\u010dane potpore koja bi se dijelila na ovih \u0161est stupova. Me\u0111utim, kako je ukupno financiranje smanjeno na 29.5 milijardi, precizna raspodjela jo\u0161 uvijek ostaje tajna. Vlada obe\u0107ava da \u0107e zadr\u017eati op\u0107enite smjernice projekta iz travnja zajedno sa svojim investicijskim prioritetima. Uz to, nekoliko vladinih izjava nagovijestilo je \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati.<\/p>\n\n\n\n
Odmak od politike \u0161tednje<\/h2>\n\n\n\n
\u0160to bismo trebali o\u010dekivati? Investicijski prioriteti plana zna\u010de vrlo \u010desto poku\u0161aj spajanja ciljeva zelene tranzicije i digitalizacije EU s prioritetima rumunjskog desnog centra. Na primjer, vlada je velik dio financijskog paketa posve\u0107enog zelenoj tranziciji usmjerila prema infrastrukturi za navodnjavanje: u travanjskom planu navodnjavanju je namijenjeno 4 milijarde od o\u010dekivanih 41.5. Komisija je oklijevala uvrstiti taj prijedlog u paket za oporavak te je pozvala vladu da razmotri druge mehanizme financiranja poljoprivredne infrastrukture. Sli\u010dna nevoljkost osjetila se i u prijedlogu Vlade da 4.5 milijardi eura od europskih sredstava ulo\u017ei u cestovnu infrastrukturu. Radi se o velikom ulaganju koje nimalo ne doprinosi smanjenju emisija ugljika. Modernizacija cestovne mre\u017ee, na \u0161tetu mnogo zelenijeg \u017eeljezni\u010dkog sustava, \u010desto je igrala va\u017enu ulogu u politi\u010dkom imaginariju postsocijalisti\u010dke Rumunjske: odsutnost velikih autocesta \u010desto se opisuje kao civilizacijski deficit. No, to bi trebalo shvatiti kao poku\u0161aj ulagivanja rumunjskoj srednjoj klasi koju predstavljaju vlasnici automobila \u0161to \u017eive u gradovima \u2013 Bukure\u0161t ima jednu od najvi\u0161ih stopa motorizacije u Europi. U tu skupinu spadaju i brojne firme srednje veli\u010dine kojima cestovni prijevoz zasad predstavlja najpovoljnije rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n
PNRR, me\u0111utim, postavlja op\u0107enitiji problem koji je povezan sa specifi\u010dnom vrstom investicijske politike koju koristi vlada: ova politika se ne koristi kao kejnzijanski instrument koji fokus ekonomskog ciklusa stavlja na potra\u017enju, ve\u0107 jednostavno kao na\u010din poticanja formiranja rumunjskog kapitala i za stvaranje “dobrog investicijskog okru\u017eenja”. Zbog toga su sheme distribucije rijetko prisutne u PNRR-u i u ekonomskom diskursu vlade op\u0107enito. Socijalni programi rijetko se spominju, a i onda je vladina bezidejnost impozantna. Manjak jasnih politi\u010dkih ciljeva u tom su kontekstu posebno vidljivi u vladinom poljoprivrednom programu koji se bavio infrastrukturom za navodnjavanje, iako je prije toga agrarnom sektoru potrebna reforma. No, o neravnote\u017eama i nejednakostima rumunjskog poljoprivrednog sustava \u010dini se da se uop\u0107e ne razmi\u0161lja. Zemlja je poznata po velikim nejednakostima izme\u0111u malih i velikih gospodarstava: farme ve\u0107e od 50 hektara predstavljaju samo 0.5 posto od vi\u0161e od 3 milijuna rumunjskih farmi, a ipak kontroliraju 51 posto svih obradivih povr\u0161ina. Unato\u010d tome, program navodnjavanja ne sadr\u017ei nikakav plan o tome kako \u0107e se sredstva iz tog projekta podijeliti me\u0111u siroma\u0161nom masom poljoprivrednika koji sami ne mogu priu\u0161titi nadogradnju infrastrukture, i velikih firmi koje \u010dine tek maleni dio poljoprivrednika. U nedostatku bilo kakve socijalne vizije, razvojni program vlade ostaje ina\u010dica “trickle down” ekonomije s jakim naglaskom na modernizaciji infrastrukture i stvaranju boljih mogu\u0107nosti za rumunjske poduzetnike. \u010cak i kad je ekonomski razvoj potaknut javnim ulaganjima, u planu vlade \u010dini se, pretpostavlja se da \u0107e gospodarski rast automatski donijeti smanjenje socijalnih nejednakosti.<\/p>\n\n\n\n
Europski program za oporavak “sljede\u0107e generacije” \u010desto se predstavljao kao prekretnica u povijesti EU, ozna\u010davaju\u0107i odmak od politike \u0161tednje koja je odre\u0111ivala javne politike Unije. I doista, odluka u korist zajedni\u010dkog izdavanja duga, uspostavljanje fiskalnog kapaciteta na razini cijele Unije, podr\u0161ka Europske sredi\u0161nje banke tijekom kovid krize, zna\u010dajni su trenuci koji kao da najavljuju opro\u0161taj od neoliberalne pravovjernosti. Ho\u0107e li ono \u0161to slijedi nu\u017eno i\u0107i u progresivnom smjeru, nije tako sigurno. Kao \u0161to je primijetio ekonomski povjesni\u010dar Adam Tooze, istina je da su paketi za oporavak EU-a, uklju\u010duju\u0107i NGEU, daleko od zadovoljavanja potreba dr\u017eava EU-a. Sli\u010dno tome, malo \u010dini za premo\u0161\u0107ivanje jaza izme\u0111u bogatijih sjevernih gospodarstava i ostatka EU-a. Sli\u010dno tome, na\u010din na koji se financira raspodjela ostaje izoliran od bilo kakvog demokratskog utjecaja: postupak dono\u0161enja odluka u EU zadr\u017eava svoj pla\u0161t birokratske nerazumljivosti. Ovome mo\u017eemo dodati da u zemljama kao \u0161to je Rumunjska na\u010din na koji se lokalni planovi oporavka usvajaju ne podrazumijeva pomak prema sveobuhvatnijoj socijalnoj politici. Bila neoliberalna ili ne, ekonomska politika ostaje odlu\u010dno prokapitalska i jako ravnodu\u0161na prema radu.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rumunjski plan oporavka i otpornosti nije ba\u0161 po volji Europske komisije. Vlada desnog centra olako shva\u0107a ekolo\u0161ke preduvjete, a ni socijalnoj pravednosti nisu posvetili puno pa\u017enje. Umjesto toga, ma\u0161taju o infrastrukturnim cestovnim projektima koji su notorni po emisijama CO2. Ba\u0161 dok su se Rumunji pripremali za u\u017eivanje u zna\u010dajnom popu\u0161tanju antikovid mjera po\u010dev\u0161i od 15. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38281,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1359],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-38279","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-plan-oporavka-i-otpornosti","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38279","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38279"}],"version-history":[{"count":31,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38279\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38315,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38279\/revisions\/38315"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38279"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38279"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38279"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38279"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38279"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38279"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38279"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}