{"id":3827,"date":"2014-12-16T08:00:16","date_gmt":"2014-12-16T07:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3827"},"modified":"2014-12-23T14:06:06","modified_gmt":"2014-12-23T13:06:06","slug":"3827","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3827","title":{"rendered":"Medijski eksperiment u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Funkcioniranje medijskog sustava u kapitalizmu u velikoj je mjeri odre\u0111eno sredi\u0161njim proturje\u010djem izme\u0111u proklamiranih ciljeva slu\u017eenja javnom interesu i logike poslovne konkurencije privatnih interesa. Nedavni eksperiment s promjenom medijskog zakona u Srbiji koji je omogu\u0107io telekomunikacijskim operaterima proizvodnju vlastitog medijskog sadr\u017eaja sugerira nepo\u017eeljni smjer rje\u0161avanja tog proturje\u010dja.<\/strong><\/p>\n

Nedavno otkri\u0107e Media Observatoryja<\/a> o tome kako su ljetos prekrojeni medijski zakoni<\/a> omogu\u0107ili naru\u0161avanje medijskog pluralizma u Srbiji neugodno je iznenadilo zainteresiranu javnost. Neugodan element sadr\u017ean je u informaciji da je ovome kumovala vlada Srbije, a prema naputku Op\u0107e uprave za pro\u0161irenje jedinice za odnose sa Srbijom pri Europskoj komisiji. Prema tom naputku, u augustu ove godine, Srbija je donijela Zakon o elektronskim medijima, te Zakon o javnom informisanju i medijima kojima je telekomunikacijskim operaterima omogu\u0107ila proizvodnju vlastitog medijskog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Ta je promjena zakona omogu\u0107ila pokretanje regionalne kablovske televizije N1 sa sjedi\u0161tem u Beogradu i produkcijskim centrima u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu u oktobru ove godine. Televizija N1 balkanski je partner ameri\u010dkog CNN-a 1<\/a><\/sup> , a njezin balkanski vlasnik je United Group<\/a> “najve\u0107i telekom operater u regiji koji djeluje u dvama glavnim poslovnim podru\u010djima: telekomunikacijskim platformama i medijima (sadr\u017eajem i ogla\u0161avanjem)”. United Group nastao je 2007. godine spajanjem najve\u0107e srpske teleoperaterske kompanije SBB-a sa slovenskim i bosanskim Telemahom koji su najve\u0107i operatori digitalne i analogne kablovske televizije i \u0161irokopojasnog interneta u Sloveniji i BiH a ujedno su i operatori fiksne telefonije. 2<\/a><\/sup><\/p>\n

Srbija kao poligon<\/strong><\/p>\n

Promjenom zakona dopu\u0161teno je telekomunikacijskim kompanijama da istovremeno budu distributeri i proizvo\u0111a\u010di medijskog sadr\u017eaja, \u0161to ih u odnosu na ostale proizvo\u0111a\u010de medijskog sadr\u017eaja stavlja u povla\u0161ten polo\u017eaj. Kao \u0161to vlasnik kioska koji je ujedno i novinski nakladnik mo\u017ee na kiosku istaknuti svoje novine, a novine drugih nakladnika dr\u017eati ispod pulta, tako i telekomunikacijske kompanije mogu zagu\u0161ivati ili usporavati internetski promet konkurentskih proizvo\u0111a\u010da medijskih sadr\u017eaja. Ovakvim je zakonskim promjenama pove\u0107ana opasnost od naru\u0161avanja na\u010dela neutralnosti mre\u017ee<\/a>, tzv. “net neutrality<\/a>“, a Srbija je ovime postala eksperimentalni poligon na kojem \u0107e Europa promatrati posljedice omogu\u0107avanja telekomunikacijskim kompanijama da postanu proizvo\u0111a\u010di medijskog sadr\u017eaja.<\/p>\n

Broadband<\/em> tehnologija znatno se razlikuje od tehnologije terestrijalne televizije u kojoj postoje frekvencije rezervirane za pojedine kanale ostvarene na temelju dodijeljene koncesije. Svatko tko posjeduje televizor odlu\u010duje o tome koji \u0107e program gledati i svi su mu programi jednako dostupni. S broadband<\/em> tehnologijom stvari stoje ne\u0161to druga\u010dije. Promet podataka ovisi o kapacitetu nekog kabla. Kablovi su dimenzionirani tako da ve\u0107inu vremena ve\u0107ina podataka mo\u017ee pro\u0107i, no, u trenucima zagu\u0161enja, vlasnik kabla mora neke podatke zaustaviti, da bi neki drugi pro\u0161li. To se zove upravljanje prometom, odnosno traffic management<\/em> i to je jedan od klju\u010dnih problema u raspravama o medijskim politika unutar Europske unije. ISP provajderi \u2013 telekomunikacijske kompanije \u2013 slu\u017ee se nepo\u0161tenim metodama upravljanja prometom kao \u0161to su namjerno usporavanje brzine interneta, zabrana pristupa pojedinim aplikacijama (za igre, stream<\/em>, e-mailove<\/em> ili slanje instant tekstualnih poruka). Europska komisija provela je istragu<\/a> o tome kako upravljanje prometom gu\u0161i otvorenost interneta i do\u0161la do zaklju\u010daka da provajderi koriste upravljanje prometom kako bi ugu\u0161ili konkurenciju, no tako\u0111er dolazi do pada kvalitete ponude sadr\u017eaja, a radi blokiranja odre\u0111enih aplikacija ujedno se smanjuje i broj inovacija<\/a>.<\/p>\n

Konflikt dvaju principa<\/strong><\/p>\n

Europska komisija pomogla je ameri\u010dkim lobistima<\/a> da u Srbiji proguraju odredbe zakona koje naru\u0161avaju na\u010delo neutralnosti mre\u017ee kakve vrlo vjerojatno ne bi mogle pro\u0107i u \u010dlanicama Europske unije. No, osim neutralnosti mre\u017ee ovdje je na djelu jo\u0161 jedan, ne\u0161to stariji sukob, onaj koji le\u017ei u temelju kapitalisti\u010dkih demokracija: izme\u0111u javnog interesa za to\u010dnim i pravovremenim informiranjem na kojem javnost temelji dono\u0161enje relevantnih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih odluka i principa slobodnog tr\u017ei\u0161nog poslovanja.<\/p>\n

Koliko su mediji ukupno promatrano uspje\u0161ni u ispunjavanju funkcije javnog interesa, obi\u010dno se mjeri tzv. medijskim pluralizmom koji se odnosi na raznolikost medija po broju, vrsti i sadr\u017eaju. Va\u017enost medija le\u017ei u njihovoj ulozi posrednika izme\u0111u aktera na pozicijama mo\u0107i i \u0161ire javnosti. Mediji nadgledaju razne dru\u0161tveno, politi\u010dki i ekonomski bitne procese te o njima izvje\u0161tavaju na specifi\u010dan na\u010din, ve\u0107 prema interesu pojedinog medija. Ova dru\u0161tvena funkcija medija je uvijek u latentnom sukobu sa slobodnim tr\u017ei\u0161nim poslovanjem, a to postaje sve problemati\u010dnije daljnjim odmicanjem procesa koncentracije koji se doga\u0111a, kako pi\u0161e ameri\u010dki mediolog Robert W. McChesney u knjizi “Bogati mediji, siroma\u0161na demokracija”: “kad jedna kompanija nastoji kontrolirati \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e proizvoda u svome specifi\u010dnom podru\u010dju. Krajnja forma horizontalne integracije je, prema tome, monopol. Horizontalna integracija kompanijama donosi dvije velike koristi. Prvo, kompanije osvajaju sve ve\u0107i udio tr\u017ei\u0161ta, \u0161to im omogu\u0107ava ni\u017ee re\u017eijske tro\u0161kove a ve\u0107u pregovara\u010dku mo\u0107 u odnosu s partnerima”.<\/p>\n

Koncentracija vlasni\u0161tva nad medijima logikom okupljanja svega u komercijalnu mre\u017eu pojednostavljuje proces maksimizacije profita. I medijsko tr\u017ei\u0161te balkanskih zemalja te\u017ei oligopolizaciji. Procesu okrupnjivanja ve\u0107eg broja razli\u010ditih medija u rukama sve manjeg broja kompanija svjedo\u010dimo i posljednjim primjerom<\/span><\/a> kad je izdava\u010d srpskog Kurira, koji izdaje i magazine poput Cosmopolitana, Men’s Health, Elle, Lise, itd. preuzeo 75% temeljnog kapitala tvrtke Adria Medija Zagreb (AMZ) 3<\/a><\/sup> , izdava\u010da hrvatskog Storyja.<\/span><\/p>\n

Vertikalna koncentracija<\/strong><\/p>\n

No, osim okrupnjivanja sve ve\u0107eg broja medija u rukama sve manjeg broja vlasnika, doga\u0111a se i proces tzv. vertikalne koncentracije u kojem medijske kompanije ne proizvode samo medijski sadr\u017eaj ve\u0107 postaju i vlasnicima distribucijskih kanala, ili obratno, u kojem vlasnici distribucijskih kanala ujedno postaju i vlasnici kompanija zadu\u017eenih za proizvodnju medijskog sadr\u017eaja. Vlasni\u0161tvo nad proizvedenim sadr\u017eajem i distribucijom osigurava im potpunu kontrolu nad vlastitim proizvodom i maksimizaciju profita od tog proizvoda.<\/p>\n

Tako su npr. zakoni Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava godinama zabranjivali filmskim studijima da ujedno budu vlasnici kina i televizijskih ku\u0107a. Istovremeno ni televizijskim ku\u0107ama nije bilo dozvoljena proizvodnja vlastitih zabavnih programa. Razlog za ovu zabranu bilo je razumijevanje da bi vertikalna integracija onemogu\u0107ila tr\u017ei\u0161ni proboj novih kompanija. Posljednjih 20-ak godina ova su ograni\u010denja ukinuta, ve\u0107ina od 50 vode\u0107ih kablovskih ameri\u010dkih televizijskih kanala u potpunosti je ili dijelom u vlasni\u0161tvu 6 konglomerata: Time Warner, Disney, Viacom, Seagram, News Corporation ili Sony. Sli\u010dno je i sa novinama i kinodvoranama (malih neovisnih vlasnika kinodvorana u SAD-u gotovo uop\u0107e nema). Koncentracija, vertikalna i horizontalna, ishod su dinamike konkurencije na kapitalisti\u010dkim tr\u017ei\u0161tima. Koncentracija nije garancija profitabilnost, ali olak\u0161ava put prema ostvarivanju profita. Implikacije koncentracije i konglomeracije za medijski sadr\u017eaj su u velikoj mjeri negativne, smatra McChesney, jer je medijski proizvod sve tjesnije povezan s potrebama i interesima \u0161a\u010dice velikih i mo\u0107nih korporacija.<\/p>\n

Ameri\u010dka budu\u0107nost<\/strong><\/p>\n

Europske prakse ne\u0161to su druga\u010dije od ameri\u010dkih, a razlika se pogotovo vidi u primjerima biv\u0161ih jugoslavenskih zemalja koje su donedavno imale veliki broj javno financiranih medija. U hrvatskom zakonu o elektroni\u010dkim medijima nekoliko je \u010dlanaka posve\u0107eno ograni\u010denju koncentracije, a zabranu vlasni\u0161tva nad distribucijskim kanalima i proizvodnjom sadr\u017eaja imaju jo\u0161 Slovenija i Makedonija. Srbija, Crna Gora, te Bosna i Hercegovina nemaju ugra\u0111ene zabrane distributerima da ujedno budu i vlasnici nekog medija.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, klju\u010dni problem s novim srpskim zakonima o medijima ne le\u017ei u \u010dinjenici da je biv\u0161i direktor ameri\u010dke sigurnosne agencije CIA, a danas predsjednik globalnog investicijskog fonda KKR, lobirao u Bruxellesu za ovakve srpske zakone kako bi omogu\u0107io nastanak “balkanskog CNN-a”, nego u tome \u0161to su novi medijski zakoni u Srbiji omogu\u0107ili da mo\u0107ni lokalni i globalni distributeri po\u010dnu diktirati uredni\u010dke politike medija, \u0161to su olak\u0161ali proces oligopolizacije medija koja naru\u0161ava pluralizam medija \u0161to pak naru\u0161ava kvalitetu medijskog sadr\u017eaja, a to u kona\u010dnici ote\u017eava ispunjavanje javne funkcije medija koja je javnosti klju\u010dna za dono\u0161enje informiranih i relevantnih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih odluka.<\/p>\n

  1. N1 ima sklopljen ugovor o suradnji s tvrtkom Turner Broadcasting System Europe Limited, koja je vlasnik programa CNN International.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Od travnja ove godine United Group je u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu KKR-a, velikog globalnog investicijskog fonda sa sjedi\u0161tem u New Yorku. KKR diljem svijeta upravlja imovinom u vrijednosti od 94,3 milijarde ameri\u010dkih dolara. Drugi relevantan investitor i suvlasnik N1 je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Daljnje \u0161irenje United Group planira u podru\u010dju ogla\u0161avanja za \u0161to imaju posebnu firmu United Media u \u010dijem su vlasni\u0161tvu razni kanali kablovske televizije za sport, filmove i dje\u010dji program i agenciju Cas Media<\/a> koja se bavi prodajom reklamnog prostora.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Preostalih 25 posto AMZ-a zadr\u017eala je i dalje austrijska Styria u \u010dijem su sastavu Ve\u010dernji list i 24 sata. Dosada\u0161nji ve\u0107inski vlasnici Storyja u Hrvatskoj bile su finska kompanija Sanoma Media Russia & CEE i njema\u010dka korporacija Gruner&Jahr koje povla\u010de se iz Hrvatske zbog “nove poslovne strategije i fokusiranja na tr\u017ei\u0161ta na kojima su 100-postotni vlasnici kompanija”.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nedavno otkri\u0107e Media Observatoryja o tome kako su ljetos prekrojeni medijski zakoni omogu\u0107ili naru\u0161avanje medijskog pluralizma u Srbiji neugodno je iznenadilo zainteresiranu javnosti…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3833,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-3827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3827"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3945,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3827\/revisions\/3945"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3827"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3827"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3827"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3827"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}