Navodna globalna \u017eurba da se uspori globalno zatopljenje i saniraju klimatske promjene kre\u0107e se jednim korakom naprijed i dva unatrag. Kompromisi izme\u0111u rada i kapitala po prvi put u novije vrijeme po\u010dinju i\u0107i na stranu rada, zelene politike uzimaju maha, a socijalne sve vi\u0161e dobivaju na te\u017eini. Usprkos tome, za sada jo\u0161 nije jasno ho\u0107emo li uspjeti u sanacijskim namjerama. Ako bismo u razmatranje uzeli samo aktualne vijesti iz domena zelenih politika vidjeli bismo cijeli niz dobrih i lo\u0161ih informacija koje treba politi\u010dki organizirati u smislenu kategoriju. <\/p>\n\n\n\n
Na primjer, vidjeli bismo da ove godine imamo vi\u0161ak prihoda<\/a> od ugljikovih bodova (EU ETS), da se sve vi\u0161e sredstava preljeva u zelene politike, da je, sre\u0107om, EU na putu da odustane od proizvodnje biogoriva i hidrogena od poljoprivrednih usjeva, da jedan od najspornijih plinovoda u Europi izgra\u0111en posljednjih dekada Sjeverni tok 2 ide dalje<\/a> iako je sve oko njega sporno na brojnim razinama. No, isto tako vidimo i da Angela Merkel odbija ideju<\/a> da Njema\u010dka potpuno napusti ugljen i prije roka za sada postavljenoga na 2038. godinu. Pritom Njema\u010dka priti\u0161\u0107e druge zemlje da napuste izvore energije koji mo\u017eda ne zaga\u0111uju okoli\u0161 (nuklearna) ali nisu po moralnoj mjeri najve\u0107e europske ekonomije.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, politi\u010dke kontradikcije i slabosti nadopunjava znanstvena konsolidacija. Dok se Europa gu\u0161i u proturje\u010djima i svake godine biva sve slabija, znanstvena istra\u017eivanja u pogledu “propasti svijeta” sve su konzistentnija i konciznija. Gotovo je postalo nemogu\u0107e prona\u0107i istra\u017eivanje koje svjedo\u010di tome da svijet ne izumire. Za danas \u0107emo izdvojiti samo jedno<\/a> koje ponovno potvr\u0111uje da klimatske promjene imaju negativan utjecaj na poljoprivredu i sto\u010darstvo, te istra\u017euje koji \u0107e dijelovi planeta biti najpogo\u0111eniji. Drugim rije\u010dima, istra\u017eivanje se bavi rizicima na globalnu proizvodnju hrane ako emisije stakleni\u010dkih plinova nastave rasti trenutnim stopama. Studija objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu One Earth<\/em> u petak 14. maja<\/a> pokazuje da \u0107e do kraja stolje\u0107a svijet imati sposobnost da proizvodi \u010dak tre\u0107inu manje hrane nego danas. U ovome istra\u017eivanju znanstvenici su uzeli tri faktora koja su proglasila klju\u010dnima za proizvodnju hrane: ki\u0161u, temperaturu i su\u0161e. <\/p>\n\n\n\n Promjene u koli\u010dini ki\u0161e i su\u0161nosti, kao i zatopljenje klime posebno prijete proizvodnji hrane u ju\u017enoj i jugoisto\u010dnoj Aziji, kao i u afri\u010dkoj regiji Sahel. To su tako\u0111er podru\u010dja koja nemaju sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima. Autori istra\u017eivanja istaknuli su za Phys.org da se “proizvodnja hrane kakvu poznajemo razvijala u prili\u010dno stabilnoj klimi, tijekom razdoblja polaganog zagrijavanja koje je uslijedilo nakon posljednjeg ledenog doba. Stalni rast emisija stakleni\u010dkih plinova mo\u017ee stvoriti nove uvjete, no proizvodnja usjeva i sto\u010darstva jednostavno ne\u0107e imati dovoljno vremena za prilagodbu\u201c. Istra\u017eiva\u010di su osmislili dva modela za prou\u010davanje proizvedene hrane: jedan po kojem se globalno zatopljenje zaustavilo na 1.5 do 2 stupnja Celzijusa, a drugi po kojem se planet neometano zagrijava i dalje, kao \u0161to je slu\u010daj sada.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su procijenili kako \u0107e klimatske promjene utjecati na 27 najva\u017enijih prehrambenih usjeva i sedam razli\u010ditih vrsta stoke, uzimaju\u0107i u obzir razli\u010dite sposobnosti dru\u0161tva da se prilagode promjenama. Rezultati pokazuju da klimatske prijetnje razli\u010dito utje\u010du na zemlje i kontinente; u 52 od 177 prou\u010denih zemalja cjelokupna proizvodnja hrane u budu\u0107nosti \u0107e ostati na sigurnom klimatskom prostoru. Tu spadaju Finska i ve\u0107ina drugih europskih zemalja. No, ve\u0107 ranjive zemlje poput Benina, Kambod\u017ee, Gane, Gvineje Bissau, Gvajane i Surinama bit \u0107e te\u0161ko pogo\u0111ene ako se ne ne\u0161to ne promijeni. Uznemiruju\u0107e, ove nacije tako\u0111er imaju znatno manje sposobnosti da se prilagode promjenama koje donose klimatske promjene u usporedbi s bogatim zapadnim zemljama. Sve u svemu, 20 posto svjetske ratarske proizvodnje i 18 posto sto\u010darske proizvodnje pod prijetnjom nalazi se u zemljama s niskom otporno\u0161\u0107u na prilagodbu promjenama. “Dobra vijest je da bi se samo dio proizvodnje hrane suo\u010dio s jo\u0161 nevi\u0111enim uvjetima ako kolektivno smanjimo emisije, tako da bi zagrijavanje bilo ograni\u010deno na 1,5 do 2 Celzijeva stupnja”.<\/p>\n\n\n\n No, nade afri\u010dkih zemalja treba promatrati kroz prvi paragraf ove vijesti i svo \u0161epanje Europske unije u njenoj samoodabranoj ulozi globalnog klimatskog predvodnika. Nada za gladnu Afriku je da EU “ubaci u petu brzinu” i prestane se nadmetati sama sa sobom. No, socijalno, ideolo\u0161ki, humanitarno pa i politi\u010dki, lako je ovo re\u0107i, ali hegemoniju i dalje ima kapital koji ko\u010di zelenu i socijalnu politiku. Istovremeno, pred vratima EU gomilaju se izbjeglice \u010dija ljudska prava vi\u0161e zapravo uop\u0107e ne vrijede.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Navodna globalna \u017eurba da se uspori globalno zatopljenje i saniraju klimatske promjene kre\u0107e se jednim korakom naprijed i dva unatrag. Kompromisi izme\u0111u rada i kapitala po prvi put u novije vrijeme po\u010dinju i\u0107i na stranu rada, zelene politike uzimaju maha, a socijalne sve vi\u0161e dobivaju na te\u017eini. Usprkos tome, za sada jo\u0161 nije jasno ho\u0107emo […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38159,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[927,1166,436,727,357,70,855,771,819],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-afrika","tag-glad","tag-hrana","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-poljoprivreda","tag-prehrana","tag-zelena-tranzicija","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38156"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38156\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38189,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38156\/revisions\/38189"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38156"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38156"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38156"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38156"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}