{"id":38121,"date":"2021-05-17T06:00:00","date_gmt":"2021-05-17T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38121"},"modified":"2021-05-18T08:25:04","modified_gmt":"2021-05-18T07:25:04","slug":"ljudi-i-medvjedi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38121","title":{"rendered":"Medvjedi i ljudi"},"content":{"rendered":"\n<p>Lihten\u0161tajnski princ Emanuel nedavno je ilegalno ubio medvjeda Arthura i dignuo cijelu Rumunjsku na noge. \u0160to stoji iza ove pomalo bizarne pri\u010de?<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna vijest nedavno je uzburkala doma\u0107u rumunjsku javnost, a ubrzo su je prenijeli i ve\u0107i me\u0111unarodni mediji. Lihten\u0161tajnski princ Emanuel, koji \u017eivi u Austriji, ustrijelio je 17-godi\u0161njeg medvjeda Arthura, navodno najve\u0107eg sme\u0111eg medvjeda u Europi. Vijest je zasjenila sve druge u rumunjskim medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, a ljudi su danima &#8211; od televizijskih emisija do podcasta &#8211; \u017ealovali nad ubojstvom medvjeda iz hira. Kao \u0161to je to obi\u010dno slu\u010daj u Rumunjskoj, umije\u0161ao se i Nacionalni antikorupcijski direktorat, koji je otvorio poseban slu\u010daj. Istovremeno su oni vi\u0161e nacionalisti\u010dki nastrojeni nagla\u0161avali prin\u010devo strano porijeklo i kolonijalisti\u010dko pona\u0161anje bogatih zapadnjaka koji u Rumunjskoj kr\u0161e pravila bez ikakvih sankcija. Stoga su bijesni Rumunji osvetni\u010dki navalili na Google stranicu dvorca Riegersburg u vlasni\u0161tvu obitelji princa Emanuela, ostavljaju\u0107i negativne recenzije. Prije nego \u0161to je Google intervenirao kako bi zaustavio prosvjednike, uspjeli su srozati ocjenu dvorca na 1 zvjezdicu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Medvjed iznad svega<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Kao antropologu koji \u017eivi u Rumunjskoj i \u010desto pi\u0161e o njoj, te\u0161ko mi je shvatiti naklonost rumunjske javnosti prema medvjedima. Druga\u010dije re\u010deno, za\u0161to ba\u0161 medvjedi uspijevaju izazvati tolike reakcije me\u0111u stanovni\u0161tvom koje je ina\u010de vrlo individualisti\u010dki raspolo\u017eeno i generalno pasivno kada se radi o klju\u010dnim dru\u0161tvenim pitanjima? Na primjer, usud medvjeda Arthura poklopio se s vrlo ozbiljnim vijestima: trenutni ministar zdravstva na press konferenciji priznao je da vlasti nisu prijavile izme\u0111u 5 i 10 tisu\u0107a smrti povezanih s Covidom od po\u010detka pandemije. Budu\u0107i da je slu\u017ebeni ukupni broj umrlih 30 tisu\u0107a, pre\u0161u\u0107ena brojka \u010dini vrlo velik udio, a mogu\u0107e je da je broj pre\u0161u\u0107enih smrti \u010dak i ve\u0107i. Ova informacija, koja bi mogla Rumunjsku smjestiti u top 20 dr\u017eava u svijetu prema broju smrti od Covida po stanovniku, jedva da se pojavila u vijestima ili javnim raspravama. Kako je jedan zdravstveni stru\u010dnjak sarkasti\u010dno primijetio, dr\u017eavna televizija \u010dak je prekinula ranije spomenutu press konferenciju kako bi prikazala japansku sapunicu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne \u017eelim povla\u010diti jeftine usporedbe koje bi se lako moglo proglasiti specizmom, ali malo \u0161to izaziva tolike reakcije kao sudbina medvjeda u Rumunjskoj. Na primjer, prije nekoliko godina auto je udario medvjeda na dr\u017eavnoj cesti. Medvjed je nakon osamnaest sati agonije umro na istom mjestu zbog spore reakcije vlasti koja nije bila sigurna koje bi institucije trebale reagirati. Kao rezultat negodovanja javnosti, nekoliko klju\u010dnih lica bilo je otpu\u0161teno, a intervenirao je \u010dak i tada\u0161nji premijer. Krajem pro\u0161le godine, snimka medvjedice koja hoda u krug \u0161okirala je Rumunjsku. Medvjedica je bila netom pu\u0161tena iz zoolo\u0161kog vrta u Piatra Neamtu, gradu u isto\u010dnom dijelu dr\u017eave blizu karpatskih \u0161uma. Iako je bila slobodna, medvjedica se i dalje kretala kao da je u kavezu. Stanovnici su pokrenuli referendum s ciljem zatvaranja gradskog zoolo\u0161kog vrta.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan mogu\u0107i odgovor le\u017ei u tome da je sme\u0111i medvjed izumro u ve\u0107ini europskih dr\u017eava, dok u Rumunjskoj njegova populacija raste. Procjenjuje se da u rumunjskim \u0161umama \u017eivi izme\u0111u 6 i 12 tisu\u0107a medvjeda, \u0161to je najve\u0107a populacija medvjeda u EU i druga po veli\u010dini u Europi, nakon Rusije. Lov na medvjede je zabranjen putem Direktive o stani\u0161tima, pa ovaj poseban status medvjeda mora da pridonosi i njegovom posebnom mjestu u rumunjskoj kolektivnoj psihi. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Prin\u010deva zabuna<\/h2>\n\n\n\n<p>Ako se odmaknemo od medijske histerije, otvara se cijeli svijet u kojemu \u017eivot i smrt medvjeda upu\u0107uju na vrlo kompleksne odnose ljudi i njihovih suprotnih interesa. Sudbina medvjeda Arthura ovdje je \u0161kolski primjer. Rumunjska je zahvaljuju\u0107i direktivama EU 2016. zabranila lov na trofeje, \u0161to zna\u010di da se medvjede ne smije ubijati iz zabave, ve\u0107 samo u vrlo posebnim okolnostima \u2013 ukoliko su bolesni, previ\u0161e nasilni i sli\u010dno. Tako\u0111er, zakon odre\u0111uje broj medvjeda koje je na godi\u0161njoj razini dozvoljeno ubiti kako bi se kontrolirala populacija. Taj broj varira ovisno o potrebama i specifi\u010dnostima svakog podru\u010dja, a medvjede se ne ubija nasumi\u010dno, nego prema odre\u0111enim kriterijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Pritom lova\u010dka udru\u017eenja koja su zadu\u017eena za divlja\u010d zara\u0111uju tako \u0161to nude lovcima amaterima mogu\u0107nost da vr\u0161e odstrel. To je bio slu\u010daj u malom selu u kojem je lihten\u0161tajnski princ Emanuel pucao u medvjeda. Jedan stanovnik sela \u017ealio se da je medvjedica napala i poubijala njegove doma\u0107e \u017eivotinje. Lokalne vlasti tra\u017eile su dozvolu za ubojstvo odgovorne medvjedice, koju su i dobile. Princ je platio 7.000 eura za dozvolu da ubije medvjedicu, ali je umjesto nje navodno ubio Arthura, najve\u0107eg mu\u017ejaka sme\u0111eg medvjeda u Europi <sup><a href=\"#footnote_1_38121\" id=\"identifier_1_38121\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"Ovi detalji jo&scaron; nisu u potpunosti potvr\u0111eni\">1<\/a><\/sup>. Cijeli slu\u010daj razotkrila je lokalna nevladina organizacija Agent Green koja nadzire \u0161ume i divlje \u0161umske \u017eivotinje. <\/p>\n\n\n\n<p>Radi li se o zabuni ili zabranjenom lovu na trojefe? To su bila dva suprotna pola rasprave nakon \u0161to je osvanula vijest o ubijenom medvjedu. No u pozadini tog slu\u010daja nalazi se ve\u0107i problem upravljanja populacijom sme\u0111eg medvjeda u Rumunjskoj. Prvi paradoks koji treba istaknuti je \u010dinjenica da se populacija medvjeda vi\u0161e nego udvostru\u010dila od 1975. do danas, dok se veli\u010dina \u0161uma, njihovog prirodnog stani\u0161ta, znatno smanjila \u2013 ve\u0107inom kao posljedica ilegalne gradnje na podru\u010dju javnih i privatnih \u0161uma. Zbog toga sve vi\u0161e medvjeda sve te\u017ee pronalazi skloni\u0161te i hranu, pa konstantno lutaju ljudskim naseljima u potrazi za resursima. Jedva da pro\u0111e dan a da se ne pojavi snimka medvjeda u selima i gradovima. To predstavlja prijetnju i za medvjede i za ljude. Medvjede \u0161pricaju suzavcem, onesposobljavaju elektro\u0161okerom ili na njih pucaju pu\u0161kama za omamljivanje, a one koji predstavljaju prijetnju ubijaju. Nije rijetkost ni da gladni i dezorijentirani medvjedi pri neo\u010dekivanim susretima ozlijede ili \u010dak ubiju ljude. Pastiri i poljoprivrednici u podru\u010djima s velikom populacijom medvjeda (\u010detiri okruga u srcu zemlje, izme\u0111u Transilvanije i Moldavije) ozbiljno su pogo\u0111eni stalnim upadima medvjeda. Svakodnevni \u017eivot u tim podru\u010djima tako\u0111er je ozbiljno poreme\u0107en.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Neukro\u0107ena Rumunjska? <\/h2>\n\n\n\n<p>Prije nekoliko mjeseci sam posjetio malo planinsko odmarali\u0161te u srcu te medvje\u0111e regije. Donedavno je to mjesto bilo poznato po \u010distom zraku i mineralnim vodama s terapeutskim svojstvima. No, sada je najpoznatije po snimci medvjeda koji su se jednog mirnog popodneva &#8220;pogostili&#8221; u prodavaonici slatki\u0161a dok su ljudi bili unutra. Mjesto je dosta promijenjeno u odnosu na period mog djetinjstva. Sada su skoro sve ku\u0107e okru\u017eene elektri\u010dnim \u017eicama kako bi se sprije\u010dilo da medvjedi razbiju vrata i prozore. Me\u0111utim, \u017eica predstavlja opasnost za druge \u017eivotinje, pogotovo doma\u0107e, kao i za malu djecu. Atmosfera je jezivo tiha, na ulicama se mo\u017ee sresti tek pokoji \u010dovjek koji se neprestano osvr\u0107e preko ramena i nastoji da se ne pribli\u017ei previ\u0161e ku\u0107ama. Te\u0161ko je uop\u0107e zamisliti da je u tom mjestu ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n 2104. godine odr\u017eao poznati govor o iliberalizmu.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, ljudima koji \u017eive u &#8220;epicentru&#8221; populacije sme\u0111ih medvjeda, njihovo postojanje i rast broja, imaju sasvim druk\u010dije zna\u010denje nego za op\u0107u javnost. Ve\u0107ina stanovni\u0161tva u tom kraju je ma\u0111arske nacionalnosti, \u0161to dru\u0161tvenom \u017eivotu ljudi i medvjeda dodaje jo\u0161 jedan sloj kompleksnosti. Ovdje medvjed predstavlja konstantnu prisutnost, i to uglavnom kao prijetnja te izvor \u0161tete i ometanja. Ali predstavlja i izvor dohotka za ve\u0107i broj stanovnika, uglavnom mu\u0161kih, koji su zaposleni na razli\u010ditim poslovima u \u0161umi &#8211; jednima od rijetkih radnih mjesta u ovom ekonomski nerazvijenom podru\u010dju. Kao \u0161to smo spomenuli, naplata lova je glavni izvor prihoda. Lov na veprove je i dalje legalan, ali manje atraktivan i samim tim manje profitabilan. Poku\u0161aji da se izbjegnu ograni\u010denja dovode do situacija poput one u kojoj se na\u0161ao princ Emanuel. Zbog skandala je morao odmah napustiti zemlju i nije mogao skupiti medvje\u0111u ko\u017eu koja predstavlja trofej i dodatni izvor zarade za lova\u010dko udru\u017eenje. Restrikcije prisiljavaju lovce na kreativnost. Postavili su u \u0161umama specijalne osmatra\u010dnice iz kojih gosti mogu vidjeti medvjede na velikoj blizini, a da pritom budu sigurni. Naravno, za to moraju platiti masnu pristojbu. Me\u0111utim, hrana koja se ostavlja na tim mjestima kako bi se privukli medvjedi remeti njihov metabolizam i \u017eivotni ciklus. Medvjedi postaju sve ve\u0107i i navikavaju se na to da u okolini ima hrane. Tako da kad hrane na tim mjestima nestane odlaze po nju u sela i gradove, \u0161to dovodi do gore opisanih situacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Klimatske promjene tako\u0111er igraju ulogu u nevoljama s medvjedima. Zbog toplijih zima medvjedi su odustali od perioda zimskog sna ili ga barem zna\u010dajno skratili. Samim tim zna\u010dajno vi\u0161e vremena provode u potrazi za hranom i razmno\u017eavanju, \u0161to dovodi do daljnjeg naprezanja ionako oskudnih resursa. Tu\u017ena ilustracija tog procesa je napad pro\u0161le zime koji je do\u017eivio jedan skija\u0161 &#8211; napao ga je gladni medvjed koji je u tom trenutku trebao spavati zimski san.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne postoje jednostavna rje\u0161enja za ovu situaciju. Lovci i ljudi koji \u017eive u ovom kraju smatraju da je broj medvjeda prevelik i neodr\u017eiv. Neke studije tvrde da bi optimalan broj medvjeda za cijelu Rumunjsku bio 4.500 ukupno. Da bi se do\u0161lo do tog broja trebalo bi ponovo legalizirati lov, ali time bi se kr\u0161ila briselska direktiva i izazvalo moralno negodovanje \u0161ire javnosti. S druge pak strane, zeleni aktivisti smatraju da je procjena trenutnog broja medvjeda pretjerana i da ih nema vi\u0161e od 5.000, \u0161to ne iziskuje kontrolu populacije. Za njih je ubijanje posljednje rje\u0161enje. Zagovaraju nadzor, preseljenje i kastraciju. Dvije strane \u0107e te\u0161ko posti\u0107i konsenzus.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Neukro\u0107ena Rumunjska&#8221; naslov je dokumentarca iz 2018. godine, dostupnog na Netflixu. Zasniva se na ideji da je Rumunjska zemlja \u010dijim prastarim \u0161umama, nedirnutima civilizacijom, slobodno hodaju divlje \u017eivotinje. Radi se o prikladnoj ilustraciji orijentalisti\u010dke perspektive kojom se pristupa Rumunjskoj u zapadnim medijima. A zapravo je istina sasvim suprotna: nema ni\u010deg prirodnog u suvremenim rumunjskim \u0161umama. One su rezultat, ali i istovremeno i skrovi\u0161te, duboko dru\u0161tvenih procesa, \u0161to je iz prve ruke otkrio i princ Emanuel.<\/p>\n<ol class=\"footnotes\"><li id=\"footnote_1_38121\" class=\"footnote\">Ovi detalji jo\u0161 nisu u potpunosti potvr\u0111eni<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_1_38121\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lihten\u0161tajnski princ Emanuel nedavno je ilegalno ubio medvjeda Arthura i dignuo cijelu Rumunjsku na noge. \u0160to stoji iza ove pomalo bizarne pri\u010de? Jedna vijest nedavno je uzburkala doma\u0107u rumunjsku javnost, a ubrzo su je prenijeli i ve\u0107i me\u0111unarodni mediji. Lihten\u0161tajnski princ Emanuel, koji \u017eivi u Austriji, ustrijelio je 17-godi\u0161njeg medvjeda Arthura, navodno najve\u0107eg sme\u0111eg medvjeda [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38132,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1409,587],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-38121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-medvjed","tag-rumunjska","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38121"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38138,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38121\/revisions\/38138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38121"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38121"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38121"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38121"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}