drasti\u010dnog rasta cijena nekih lijekova<\/a>.\u201c<\/p>\n\n\n\nZbog toga \u0161to je cijena lijekova vi\u0161a u BiH nego u Srbiji ili Crnoj Gori, gra\u0111ani \u010desto nabavljaju lijekove iz susjednih, i nereferentnih zemalja. Sli\u010dno kao i u Hrvatskoj, referentne zemlje za odre\u0111ivanje cijene lijekova, nisu one s isto\u010dne strane granice, ve\u0107 one sa zapadne. Tako u Hrvatskoj cijenu lijekova uvjetuju cijene u bogatijim i razvijenijim zemljama: Italiji, Sloveniji, \u010ce\u0161koj, \u0160panjolskoj i Francuskoj, dok su u BiH to Slovenija, Hrvatska i Srbija, a rezervne zemlje su Bugarska i Italija. Cijena lijekova u Srbiji mjestimi\u010dno je jeftinija i do 150 posto, u odnosu na BiH, dok je unutar same BiH jeftinija u Republici Srpskoj, nego u Federaciji i distriktu Br\u010dko. I dok cijene lijekova u BiH iz perspektive bogatijih zemalja mogu djelovati jeftino, za bolesne gra\u0111ane BiH one su uglavnom ve\u0107e od mirovina i prosje\u010dnih pla\u0107a. Trenutno ne funkcionira ba\u0161 najbolje ni sustav lijekova koji idu na recept, ve\u0107 gra\u0111ani moraju sami platiti skupi lijek \u2013 npr. za rak, shizofreniju ili srce \u2013 pa im doma\u0107e institucije refundiraju sredstva. Budu\u0107i da su cijene tih lijekova \u010desto vi\u0161e od primanja siroma\u0161nih gra\u0111ana, nabavka lijekova postaje sve ve\u0107im problemom. RSE tako navodi primjer sugovornice koja od pla\u0107e kupuje lijekove, a hranu za obitelj pribavlja u pu\u010dkoj kuhinji.<\/p>\n\n\n\n
Cijenu lijekova u BiH odre\u0111uju mar\u017ee. U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna mar\u017ea za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto. Cijena se odre\u0111uje s obzirom na referentne zemlje \u2013 ali i PDV na lijekove koji je u BiH (17 posto), ve\u0107i nego u Srbiji ili Crnoj Gori: U Srbiji, koja ima diferenciranu stopu PDV, ovaj porez na lijekove iznosi 8 posto. PDV na receptne i bezreceptne lijekove u Hrvatskoj je 5 posto, dok se u Crnoj Gori PDV pla\u0107a po sni\u017eenoj stopi od 7 posto za lijekove, uklju\u010duju\u0107i i lijekove za upotrebu u veterini, a nula posto za lijekove i medicinska sredstva, odre\u0111ena listom lijekova, odnosno medicinskih sredstava, koja se propisuju i izdaju na teret Republi\u010dkog fonda za zdravstveno osiguranje, navodi RSE.<\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107ana potra\u017enja suplementa, vitamina i dodataka prehrani u epidemiji dovela je do rasta cijene ovih pripravaka, a situaciju je dodatno pogor\u0161ala i nesta\u0161ica aktivnih sastojaka za doma\u0107e lijekove koji se ina\u010de nabavljaju u Indiji, koja i sama tone pod teretom epidemije. Potom su poskupili i strani lijekovi koji dolaze na bh. tr\u017ei\u0161te kao gotovi. RSE isti\u010de da apoteke pravdaju poskupljenje lijekova ve\u0107om nabavnom cijenom, no novinari i aktivisti udruge potro\u0161a\u010da sumnjaju u takvu uvjetovanost, zbog \u010dinjenice da apoteke imaju zalihe nekih od lijekova koji su poskupili. Dodaju kako inspektorati ne rade svoj posao, i ne provjeravaju zalihe lijekova u apotekama. Ipak, treba naglasiti da je u epidemiji poskupio i sav transport, zbog ve\u0107ih osiguranja i po\u0161iljki i na granicama, pa je mogu\u0107e da je veleprodajna cijena lijekova narasla dijelom i zbog toga. Farmaceuti se pravdaju da su podigli cijene u epidemiji jer prethodnih godina nisu i\u0161li s maksimalnom dopu\u0161tenom cijenom, pa su imali zakonskog prostora za rast. Farmaceutska industrija, za razliku od brojnih drugih jo\u0161 se nije po\u010dela mijenjati u skladu s potrebama 21. stolje\u0107a (klimatskim i javnozdravstvenim). Usprkos potrebi da ovo bude jedna od prvih industrija koje \u0107e pro\u0107i tranziciju transformirav\u0161i se u tijela kojima je javni interes na prvome mjestu, \u010dini se da tome jo\u0161 ne\u0107emo svjedo\u010diti. \u0160anse su stoga, da \u0107e se ova industrija transformirati prisilno, i nakon \u0161to politi\u010dki pritisak odradi svoje. To je daleko od realizacije, ali mo\u017eda zapo\u010dinje ameri\u010dkim pritiskom na EU da se odrekne patentnih prava na cjepiva za koronu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ionako te\u0161ka socijalna situacija u Bosni i Hercegovini dodatno je pogor\u0161ana rastom cijena lijekova. Razloge dijelom treba tra\u017eiti u pandemijskim okolnostima, a dijelom u komplicirano ure\u0111enom sustavu. Na primjer, premda pravilnik koji ure\u0111uje ovo pitanje postoji na razini cijele dr\u017eave, cijene su ipak razli\u010dite ovisno o entitetima i kantonima, jer maksimalnu maloprodajnu cijenu odre\u0111uju entitetska […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":38117,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,633,1408,634,589],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-38114","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-farmacija","tag-javni-interes","tag-lijekovi","tag-trziste","theme-drustvo","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38114","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38114"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38114\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38116,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38114\/revisions\/38116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38114"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38114"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38114"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38114"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38114"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38114"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38114"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}