Obljetnice vojnih akcija u Hrvatskoj se smatraju “uspje\u0161nima” ako na njima izostanu usta\u0161ki simboli. Me\u0111utim, kako pokazuje nedavno obilje\u017eavanje obljetnice Bljeska, ni slu\u017ebeni protokoli nisu li\u0161eni krajnje problemati\u010dnih stavova i poruka.<\/p>\n\n\n\n
Osim Praznika rada i pravoslavnog Uskrsa prva dva dana mjeseca svibnja obilje\u017eavali smo i obljetnicu akcije Bljesak iz 1995. godine. U posljednje vrijeme mogli smo se navi\u0107i na to da obilje\u017eavanja obljetnica iz rata devedesetih postanu popri\u0161ta politi\u010dkih sukoba. Predsjednik Zoran Milanovi\u0107 se prilikom pro\u0161logodi\u0161njeg obilje\u017eavanja Bljeska (a kasnije i prilikom obljetnice akcije Maslenica) sukobio s HOS-ovcima po pitanju isticanja eksplicitno usta\u0161kih simbola. Ovogodi\u0161nja ceremonija u Oku\u010danima protekla je bez takvih simbola i \u010darki. \u010cak su Milanovi\u0107 i Plenkovi\u0107 svoje vi\u0161emjese\u010dne sukobe u potpunosti odbili komentirati te su poslali pomirljive poruke o zajedni\u0161tvu. Prigodni govori povodom 26. obljetnice Bljeska protekli su u standardnom tonu kojim se u Hrvatskoj govori o ratu. Govorilo se o velikom vojnom umije\u0107u, slamanju neprijatelja, \u010dasti i ponosu koji bismo svi trebali osje\u0107ati pri spomenu Bljeska. Goran Jandrokovi\u0107 izjavio je: “S velikim ponosom, velikom \u010da\u0161\u0107u do\u0161ao sam iskazati po\u0161tovanje hrvatskim herojima, vojnicima i policajcima koji su izveli jednu od najva\u017enijih operacija Domovinskog rata – ‘Bljesak’, kojom su slomili kralje\u017enicu projektu Velike Srbije i pokazali agresoru \u0161to \u0107e se dogoditi nekoliko mjeseci kasnije u briljantnoj VRO Oluja.” Na\u010delnik Glavnog sto\u017eera Oru\u017eanih snaga RH admiral Robert Hranj dodao je kako je “vrhunski planiranom i pripremljenom te silovito provedenom akcijom Hrvatske vojske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u ne\u0161to vi\u0161e od jednog dana razbijena je srpska okupatorska vojska na podru\u010dju Zapadne Slavonije.”<\/p>\n\n\n\n
Ako “sitni\u010davo” inzistirate na povijesnoj istini ovakvu ceremoniju ne\u0107ete vidjeti kao naro\u010dit korak naprijed u odnosu na neke pro\u0161logodi\u0161nje u kojima su sudjelovale i usta\u0161e. Nema nikakve naznake da \u0107e neka zna\u010dajnija politi\u010dka figura uskoro odstupiti od nacionalisti\u010dki subjektivnog tuma\u010denja ratnih sukoba i revizionisti\u010dkih mantri o djevi\u010danski \u010distoj ulozi Hrvatske vojske )HV) u njima. Ratne dogme kao najve\u0107i hrvatski politi\u010dki konsenzus potvr\u0111uju i osvrti mejnstrim medija koje je od ponovnog pre\u0161u\u0107ivanja srpskih civilnih \u017ertava i etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja Zapadne Slavonije vi\u0161e ljutila \u010dinjenica da \u0107e zbog pandemijskog protokola u kojem delegacije pola\u017eu vijence u intervalima od 30 minuta prisutni vojnici morati nekoliko sati stajati u po\u010dasnom stroju kao dio scenografije za pojavljivanje politi\u010dara. Ve\u0107 tradicionalno, potpuniju sliku o Bljesku i sli\u010dnim povijesnim doga\u0111ajima mo\u017eete dobiti isklju\u010divo u \u010dlancima tjednika Novosti i ostalim jo\u0161 manje tira\u017enim manjinskim glasilima. Ovaj \u010dlanak biti \u0107e jedan od rijetkih objavljenih van takvih medija kojim \u0107e se ukazati da je od govornika u Oku\u010danima blizu istine nenamjerno bio jedino Goran Jandrokovi\u0107 kada je rekao da je Bljeskom najavljeno ono \u0161to \u0107e se dogoditi u Oluji – barem kada je rije\u010d o uni\u0161tenju, ubijanju, protjerivanju kao i kasnijem neka\u017enjavanju po\u010dinitelja ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n
Ofanziva HV-a zapo\u010dela je 1. svibnja 1995. oko 5.30 sati ujutro iz tri pravca na teritorij pod tada\u0161njom za\u0161titom mirovnih snaga Ujedinjenih naroda na kojem je \u017eivjelo 15.000 Srba. Dva dana kasnije biti \u0107e ih oko 12.000 manje. Operacija je nekoliko dana prije imala svoju nasilnu uvertiru. Vlado Gavri\u0107, Hrvat protjeran iz obli\u017enjeg sela na teritoriji Republike Srpske Krajine, na benzinskoj pumpi smje\u0161tenoj uz autocestu pored Nove Gradi\u0161ke ubio je 25-godi\u0161njeg Tihomira Blagojevi\u0107a koji je tamo do\u0161ao nato\u010diti gorivo zato \u0161to je Srbin. \u017drtvi je pri\u0161ao s le\u0111a i zadao smrtnosne rane lova\u010dkim no\u017eem kojeg je krio u rukavu jakne. Ubojstvo se desilo pred brojnim svjedocima, a prema pisanju Novosti Gavri\u0107 je policiji izjavio da je naprosto do\u0161ao na ideju da ubije nekoga srpske nacionalnosti. Nekoliko dana uo\u010di zlo\u010dina na istom je mjestu prislu\u0161kivao razgovore prisutnih da slu\u010dajno ne bi ubio nekog pogre\u0161nog. Ubojstvo se dogodilo na podru\u010dju pod nadzorom UNCRO-a (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) na kojem je bio otvoren promet autocestom, pa su se njome mogli kretati ljudi s obje strane. Blagojevi\u0107u bliski ljudi iz osvete su organizirali zasjedu, oteli nekoliko osoba hrvatske nacionalnosti koje su putovale autocestom, a neke i ubili. Ovo je poslu\u017eilo kao povod za ve\u0107 pripremljenu operaciju Bljesak.<\/p>\n\n\n\n
Snage UN-a su o napadu obavje\u0161tene su tek 45 minuta prije, no s obzirom na \u010desto pasivnu ulogu me\u0111unarodnih snaga u ratovima na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije nitko ne mo\u017ee tvrditi da bi ranije obavj\u0161tenje zna\u010dajno izmijenilo kronologiju akcije. Ve\u0107 u prvih pola sata hrvatske snage u\u0161le su u selo Medare. Od 24 srpskih civila zate\u010denih u selu, ubijeno ih je 22. Pre\u017eivjele su jedino 6-godi\u0161nja Zvjezdana Di\u0107ko i njena mla\u0111a sestra. Sakrivale su se u ormaru dok su im ispred ku\u0107e ubijeni otac i baka. Kasnije ih je spasio nepoznati hrvatski vojnik. “Molim vas, nemojte nas ubiti, nismo vam mi ni\u0161ta krive, preklinjala sam vojnika koji nas je prona\u0161ao. Ne brinite, do\u0161ao sam da vas spasim, odgovorio je i potom me uzeo u naru\u010dje, a drugi seku. Tako su nas nosili do obli\u017enje ku\u0107e u kojoj je bio Crveni kri\u017e”, svjedo\u010dila je za Novosti Zvjezdana koja danas \u017eivi u Njema\u010dkoj. Me\u0111u 22 pobijenih Zvjezdaninih suseljana bilo je troje djece i 11 \u017eena. U selu Paklenica pored Novske ubijeno je 20 Srba, ve\u0107ina hladnim oru\u017ejem. U poslijepodnevnim satima prvog dana akcije HV je bombardirao izbjegli\u010dku kolonu koja se kroz selo Nova Varo\u0161 kretala ka bosanskoj strani Save tj. prema Republici Srpskoj. Idu\u0107i dan je uz pomo\u0107 dva aviona HV-a granatirana Bosanska Gradi\u0161ka, ubijeno je dvoje djece, 12-godi\u0161nji Nemanja Goji\u0107 i njegova 5-godi\u0161nja sestra Dajana. Mnogi ratni zarobljenici iz Bljeska zavr\u0161ili su u mu\u010dili\u0161tima poput splitske Lore. Ukupan broj \u017ertava nije utvr\u0111en. Slu\u017ebena brojka poginulih pripadnika HV-a je 42, njima je posve\u0107eno spomen-obilje\u017eje “Kristalna kocka vedrine\u201c u Oku\u010danima kod kojeg se po\u010detkom svakog svibnja i odvija komemoracija. Ministarstvo hrvatskih branitelja iznosi brojku od 160 do 169 ubijenih osoba srpske nacionalnosti, te da je me\u0111u identificiranima 45 posto civila. Istra\u017eiva\u010di iz beogradskog Veritasa i zagreba\u010dke Documente raspolo\u017eu sa ne\u0161to ve\u0107om evidencijom civilnih \u017ertava me\u0111u kojima je 56 \u017eena i 75 osoba preko 60 godina starosti. U svakom slu\u010daju – nitko od ovih \u017ertava jo\u0161 nije spomenut na dosada\u0161njim obilje\u017eavanjima Bljeska u Oku\u010danima, a na hrvatskim sudovima jo\u0161 nije donesena nijedna osu\u0111uju\u0107a presuda za ove ratne zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n
Vratimo se na slu\u010daj Tihomira Blagojevi\u0107a \u010dije je ubojstvo u danima uo\u010di Bljeska pokrenulo spiralu nasilja. Pravni pakao koji je njegova obitelj pretrpjela od strane hrvatskog pravosu\u0111a poku\u0161avaju\u0107i iole zadovoljiti nekakvu pravdu predstavlja uobi\u010dajen odnos dr\u017eavnog aparata prema hrvatskim Srbima u ovakvim postupcima. Ubojica Vlado Gavri\u0107 je odmah 1995. pu\u0161ten da se brani sa slobode. \u017dupanijski dr\u017eavni odvjetnik iz Po\u017eege optu\u017eio ga je iste godine, ali su\u0111enje u sljede\u0107e tri godine nije ni zapo\u010delo. Intervencijom predsjednika Franje Tu\u0111mana Gavri\u0107 je pomilovan i oslobo\u0111en daljnjeg kaznenog progona. Novosti su u nedavnom feljtonu pisale o Tu\u0111manovoj sklonosti ka pomilovanjima. Prvi hrvatski predsjednik donio je 3.266 takvih odluka. Mnogima od njih oslobo\u0111eni su dokazane ubojice i silovatelji. Obitelj Trpimira Blagojevi\u0107a podnosila je \u017ealbe svim mogu\u0107im sudovima, od op\u0107inskih do Ustavnog, a rezultat su odbijenice i 18.000 kuna sudskih tro\u0161kova koji su im stavljeni na teret.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj je danas civilizacijski doseg izbaciti najvulgarnije usta\u0161oide iz slu\u017ebenih protokola, dok istovremeno ignorancija medijskih i politi\u010dkih aktera prema patnji na\u0161ih sugra\u0111ana srpske nacionalnosti oko\u0161tava i ja\u010da. \u010cak i kada razgovor ne vode ekstremni desni\u010dari u potpunosti je usvojen nacionalisti\u010dki i revizionisti\u010dki govor o ratu. Srbe se tuma\u010di jedino kroz pripadnike snaga “JNA i \u010detnika” odnosno kao agresore. Razina do koje je srpski narod kolektivno izjedna\u010den sa ratnim zlo\u010dincima i stvarnim agresorima na Hrvatsku vidi se po prihva\u0107enosti slogana kao \u0161to je “do\u0161li su na tenkovima a oti\u0161li na traktorima”, kao da protjerani srpski civili koji su u Hrvatskoj \u017eivjeli generacijama (odnosno stolje\u0107ima) prije rata mogu biti strani element u povijesti na\u0161eg dru\u0161tva. Prisutno je i tendeciozno govorenje o okupaciji koje se nedavno moglo \u010duti u Oku\u010danima. HV se tokom Bljeska nije borio s JNA o kojoj se tada mo\u017ee govoriti kao o vojsci strane dr\u017eave, ve\u0107 isklju\u010divo s vojno-policijskim snagama RSK. Vojska Krajine naravno nije poznata po humanosti i po\u010dinila je mnoge zlo\u010dine uklju\u010duju\u0107i i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Hrvata, ali ostaje nejasno kako mo\u017eete biti okupator na teritoriji na kojoj \u017eivite. Objektivnije sagledavanje ratnih de\u0161avanja dovelo bi nas do nekih pojmova kao \u0161to je “gra\u0111anski rat”, ali hrvatski desni\u010dari mu se histeri\u010dno protive. Za\u0161to to \u010dine u potpunosti je jasno – nije dovoljno samo to \u0161to je ve\u0107ina Srba fizi\u010dki uklonjena iz Hrvatske, ve\u0107 ih kroz \u010ditavu povijest treba ozna\u010diti kao nekoga tko ovdje ne pripada, kao nekoga tko se pojavljivao isklju\u010divo u ulozi stranog agresora i okupatora. Ako je suditi po razmjerima zaborava kojim su obavijene nevine \u017ertve Bljeska, to im i uspijeva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Obljetnice vojnih akcija u Hrvatskoj se smatraju “uspje\u0161nima” ako na njima izostanu usta\u0161ki simboli. Me\u0111utim, kako pokazuje nedavno obilje\u017eavanje obljetnice Bljeska, ni slu\u017ebeni protokoli nisu li\u0161eni krajnje problemati\u010dnih stavova i poruka. Osim Praznika rada i pravoslavnog Uskrsa prva dva dana mjeseca svibnja obilje\u017eavali smo i obljetnicu akcije Bljesak iz 1995. godine. U posljednje vrijeme mogli […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38073,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[137,500],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[312],"class_list":["post-38071","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rat","tag-ratni-zlocini","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38071","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38071"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38071\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38072,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38071\/revisions\/38072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38073"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38071"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38071"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38071"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38071"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38071"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38071"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38071"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}