{"id":3804,"date":"2014-12-15T08:15:35","date_gmt":"2014-12-15T07:15:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3804"},"modified":"2014-12-15T10:16:44","modified_gmt":"2014-12-15T09:16:44","slug":"studentska-pobuna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3804","title":{"rendered":"Dugo \u010dekani otpor makedonskih studenata"},"content":{"rendered":"

Uzrok studentskih prosvjeda u Makedoniji naizgled je samo birokratska zapreka u studiranju. No, ta je mobilizacija potakla znatno \u0161iri otpor gu\u0161enjima temeljnih sloboda koje provodi konzervativna makedonska vlada. U situaciji naru\u0161ene demokracije i bez podr\u0161ke medija koji su pod potpunom kontrolom vlade, studenti na ulicama otvaraju mogu\u0107nost za promjene.
\n<\/strong><\/p>\n

Makedoniju je poslijednjih tjedana zahvatio drugi veliki val studentskih prosvjeda. Prvi studentski prosvjed nakon progla\u0161enja neovisnosti Makedonije dogodio se 1997. godine, ali povod tog prosvjeda bio je zna\u010dajno razli\u010dit od ovoga. Radilo se tada o nacionalizmu i ksenofobiji, a htjelo se albanskim studentima zabraniti studiranje na materinjem jeziku na javnim sveu\u010dili\u0161tima. Neki od najglasnijih predvodnika tih prosvjeda danas dr\u017ee ministarske pozicije u ultrakonzervativnoj vladi VMRO-DPMNE-a i vladi. Slu\u010dajno ili ne, biv\u0161i ministar obrazovanja Nikola Todorov jedan je od onih \u010dija je politi\u010dka karijera lansirana zahvaljuju\u0107i naporima u \u0161irenju mr\u017enje i etni\u010dkih podjela u studentskim danima.<\/p>\n

Aktualni prosvjedi dakle nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko s prosvjedima iz 1997. godine. Prije otprilike mjesec dana, 17. studenog 2014., tisu\u0107e studenata organiziranih u studentske plenume izi\u0161li su na ulice izra\u017eavaju\u0107i bijes spram najavljenog vladinog plana uvo\u0111enja eksternog ispita na sva sveu\u010dili\u0161ta u zemlji. Vlada je naime prvotno bila predlo\u017eila da testiranje znanja studenata vr\u0161e vladine agencije koje nisu akademske institucije. Na temelju rezultata ovakve provjere znanja, studentima koji ne bi zadovoljili zadane kriterije bilo bi zabranjeno nastaviti studij na svim sveu\u010dili\u0161tima u zemlji.<\/p>\n

U pravi mah je prijedlog je zvu\u010dao odve\u0107 suludim da bi bio istinit. No, nakon \u0161to je vlada iza\u0161la s tim u javnost i dalje inzistiraju\u0107i da se primarno radi o brizi za studenate koji ne bi zadovoljili pa im se ne isplati tro\u0161iti vrijeme na studiranje, \u010dak i ako je od vlade, bilo je ve\u0107 previ\u0161e suludo da bi pro\u0161lo mirno. Prvi prosvjed u studenom upozorio je da je vlada oti\u0161la predaleko s idejama kako regulirati i kontrolirati dru\u0161tvo, a naro\u010dito studentsku populaciju. Doista, za one koji \u017eive u Makedoniji, ovakva politika nipo\u0161to nije iznena\u0111uju\u0107a, ali je naprosto bila kap koja je prelila \u010da\u0161u.<\/p>\n

Zao\u0161travanje autoritarizma<\/strong>
\n<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 dulje vrijeme svjedo\u010dimo tendencijama pretjerane regulacije, sveobuhvatne kontrole i drakonskih kazni za sve vrste malih prekr\u0161aja, u rasponu od prometnih pravila do radni\u010dkih \u0161trajkova i funkcioniranja socijalnih slu\u017ebi. Su\u0161tina mehanizma vladanja koalicije VMRO-DPMNE svodi se na legaliziranje ograni\u010denja slobode izra\u017eavanja kroz sveobuhvatnu regulaciju, razne evaluacije i kazne. Vrijedi spomenuti i \u010dinjenicu da je ve\u0107ina ovih zakona izglasana bez ikakve rasprave u parlamentu, koji opozicija bojkotira, i to u sklopu rekordnih stotinu zakona izglasanih u jednom jedinom danu.<\/p>\n

Predlo\u017eeni zakon neprihvatljiv je po vi\u0161e osnova: ustavno, politi\u010dki i demokratski. Sve su to linije napada koje vlada utjelovljena u autoritativnom liku premijera Gruevskog tvrdoglavo slijedi. Ponajprije, protivan je ustavu prema kojem je pravo na obrazovanje zajam\u010deno za sve pod jednakim uvjetima. S ovim prijedlogom, vlada bi zadobila kontrolu nad pravom na studiranje za sada\u0161nje i budu\u0107e generacije studenata, ujedno raspiruju\u0107i strah od neizvjesnosti s jedne strane i postaju\u0107i vrhovnim autoritetom za pravo na studiranje.<\/p>\n

Drugo, zakon predstavlja izravan napad na autonomiju sveu\u010dili\u0161ta, jer kr\u0161i akademske i znanstvene procese obrazovanja i evaluacije kroz birokratsku intervenciju izvr\u0161ne vlasti u te procese. Prijedlog tako\u0111er predstavlja dvostruki napad na emancipatorni potencijal dru\u0161tva, jer s jedne strane disciplinira u\u010ditelje procjenjuju\u0107i njihove vje\u0161tine podu\u010davanja, dok s druge pla\u0161i i ucjenjuje studente ograni\u010davanjem prava na studiranje. Pod izlikom provjere kvalitete, vlada poku\u0161ava uvesti mehanizam kontrole i zastra\u0161ivanja na sveu\u010dili\u0161te, jedini dru\u0161tveni prostor koji okuplja inteligenciju i mlade.<\/p>\n

Ne romantizirati po\u010detni uspjeh<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d vi\u0161esatnog skandiranja studenata, roditelja i ostalih gra\u0111ana na drugom prosvjedu odr\u017eanom 10. prosinca te unato\u010d fantasti\u010dnom broju od vi\u0161e od 15 tisu\u0107a prosvjednika, treba se ipak suzdr\u017eati od romantiziranja situacije. Studenti su do sada zapravo bili najpasivnija dru\u0161tvena grupa koja ve\u0107 godinama pokazuje deprimiraju\u0107e nisku razinu solidarnosti s drugim dru\u0161tvenim grupama izlo\u017eenima napadima vladinih politika. Kad su radnici tvornica u ste\u010daju, u Makedoniji poznati kao \u201cste\u010dajci\u201d, organizirali niz prosvjeda pozivaju\u0107i na solidarnost s njihovom nevoljom, od studentske populacije nije bilo zna\u010dajnije reakcije. Isti su radnici zatvorenih tvornica u velikom broju do\u0161li podr\u017eati drugi studentski prosvjed.<\/p>\n

Mo\u017eemo ustvrditi da se me\u0111u studentima sada ra\u0111a pokret. Unato\u010d \u010dinjenici da su iza\u0161li na ulice tek kad su sami postali izravnom metom vladinih politika, iskustvo u ovoj mobilizaciji osvijestit \u0107e ih o cijelom nizu akutnih sistemskih pitanja. Trenutno o njima u\u010de na najbolji mogu\u0107i na\u010din, direktnim iskustvom na ulicama gdje ujedno u\u010de i kako se braniti. Studenti su se suo\u010dili sa pitanjem nedostatka neovisnih medija<\/a> jer mediji nad kojima vlada ima strogu kontrolu studente prikazuju kao \u010dlanove oporbene stranke i Soroseve fondacije. Suo\u010dili su se s nedostatkom bilo kakve transparentnosti i demokratskih procedura u dono\u0161enju odluka te politi\u010dkom arogancijom vode\u0107ih ljudi u zemlji koji su u vi\u0161e navrata izvrije\u0111ali studente. Prosvjedi su otkrili studentima tu\u017enu realnost da eksterni ispit nije jedini problem, ve\u0107 da je u pripremi cijeli set politika koje ja\u010daju aktualni nedemokratski i autoritarni sistem uspostavljen u Makedoniji.<\/p>\n

Sada kad su u\u0161li u konfrontaciju, studenti \u0107e bit prisiljeni pro\u0161iriti polja konfrontacije zbog situacije koju politi\u010dki problemi postavljaju pred njih i druge gra\u0111ane koji se s njima solidariziraju. Dubinski se postavlja pitanje demokracije u zemlji, pitanje autizma politi\u010dkih elita koje su na vlasti skoro cijelo desetlje\u0107e i koje su postale toliko samodovoljne da i same vjeruju u vijesti koje dostavljaju vlastitim medijskim servisima. Konfrontacija nu\u017eno postavlja i pitanje sistemskih uvjeta koji omogu\u0107avaju uspon takvih grupa na vlast i devastiraju cijelo dru\u0161tvo, a ne samo studente. No studenti su pokazali novi entuzijazam za borbu. Oni su dugo najavljivani agent promjene koji mo\u017ee potaknuti solidarnost u cijelom dru\u0161tvu. Do\u0161ao je trenutak za osmi\u0161ljavanje strategije borbe, strategije konfrontacije i osporavanja koji prijeti otvoriti jo\u0161 mnoga mjesta za pobunu u deprimiranom dru\u0161tvu u najsiroma\u0161nijoj zemlji Europe s najvi\u0161om razinom nejednakosti.<\/p>\n

Zajedno na ulicama bez etni\u010dkih i drugih razlika<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 je jedna va\u017ena razlika prema prosvjedima 1997. \u2012 to je zaista po prvi puta u makedonskoj povijesti da je tako velika grupa mladih iza\u0161la na ulice neovisno o svojoj etni\u010dkoj, strana\u010dkoj ili religijskoj identifikaciji. Ovo je zemlja u kojoj se etni\u010dki incidenti doga\u0111aju svakodnevno, naro\u010dito me\u0111u mladim ljudima duboko podijeljenima u zasebne \u0161kole i sveu\u010dili\u0161ta, kafi\u0107e i susjedstva, \u0161to savr\u0161eno odgovara dualnom nacionalizmu<\/a> koji promovira vlada. Etni\u010dke tenzije na trenutke prijete da bi paralelizam dru\u0161tva mogle prelomiti u velikom etni\u010dkom sukobu i dovesti do novog krvoproli\u0107a. No emancipatorni potencijal studentskog tijela u zemlji eksplodirao je porukama jedinstva i solidarnosti, zajedni\u010dke borbe i vizije za bolje dru\u0161tvo. Pokrenuo je tako ostale gra\u0111ane odavno navikle na dugotrajnu reprodukciju etnonacionalisti\u010dke retorike<\/a>, prema novostvorenoj situaciji, situaciji koja obe\u0107ava puno vi\u0161e nego \u0161to smo trenutno svjesni.<\/p>\n

Nadolaze\u0107i dani bit \u0107e klju\u010dni politi\u010dki period koji \u0107e najaviti budu\u0107nost ove zemlje. Odjek koji prosvjedi imaju u cijelom dru\u0161tvu stvorio je dosad nevi\u0111en entuzijazam i o\u010dekivanja da se radikalna promjena u politici mo\u017ee dogoditi na ulicama kad ve\u0107 ne postoji odr\u017eiva opcija u parlementu. Ulozi su vrlo visoki u dru\u0161tvu koje je pristalo biti podvrgnuto trajnoj represiji, disciplini i ka\u017enjavanju. Sad iznova u\u010dimo da pri\u017eeljkivana promjena dolazi iz dru\u0161tva, a ne iz svijeta strana\u010dke politike.<\/p>\n

Studenti \u0107e se neizbje\u017eno suo\u010diti s izazovom radikalizacije svojih argumenata i zahtjeva, kao i poduzimanja puta \u017ee\u0161\u0107e konfrontacije, jednostavno zato \u0161to pitanje eksternog testiranja nije jedino na dnevnom redu. Neizbje\u017eno \u0107e dovesti znatno vi\u0161e u pitanje ili \u010dak cijeli sustav represije i eksploatacije do to\u010dke pucanja. Studentski prosvjedi uspjeli su destabilizirati cijeli set politi\u010dkih odnosa te su dokazali da masovni pokret, \u010dak i kada cilja na naizgled tehni\u010dko pitanje, politizira cijelokupnu dru\u0161tvenu situaciju. Otvorili su mjesto koje je postalo politi\u010dko, u kojem na tisu\u0107e ljudi prepoznaje svoju borbu za slobodu i pravednost. Drugi prosvjed, dosad najve\u0107i u povijesti Makedonije, zavr\u0161io je pozivanjem na odlu\u010dnost i odr\u017eavanje borbe. Parola \u201cSloboda po\u010dinje gdje prestaje strah\u201d \u010dudesno je to\u010dno izrazila ono \u0161to se ve\u0107 predugo skriva i guta u svakodnevnom \u017eivotu dru\u0161tva. Sada se kona\u010dno prelilo na ulice i politiku shva\u0107a ozbiljnije nego \u0161to ona shva\u0107a samu sebe.<\/p>\n

S engleskog prevela Milena Ostoji\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 dulje vrijeme svjedo\u010dimo tendencijama pretjerane regulacije, sveobuhvatne kontrole i drakonskih kazni za sve vrste malih prekr\u0161aja, u rasponu od prometnih…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3807,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63,33],"theme":[458,456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-3804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","tag-protest","theme-drustvo","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3804"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3826,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3804\/revisions\/3826"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3804"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3804"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3804"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3804"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}