{"id":38034,"date":"2021-05-10T10:32:00","date_gmt":"2021-05-10T09:32:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38034"},"modified":"2021-05-10T10:31:07","modified_gmt":"2021-05-10T09:31:07","slug":"porazna-pandemijska-bilanca-visegradskih-zemalja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=38034","title":{"rendered":"Porazna pandemijska bilanca Vi\u0161egradskih zemalja"},"content":{"rendered":"\n<p>Tijekom onog prvog, proljetnog lokdauna pro\u0161le godine lomila su se interpretacijska koplja oko razloga uspje\u0161nosti zemalja srednje i isto\u010dne Europe u suzbijanju \u0161irenja zaraze. Neki su razloge pronalazili u ni\u017eem standardu koji nije dopu\u0161tao ve\u0107em broj ljudi da posjete sporna skijali\u0161ta, a neki u cjepivima koja su se primala u socijalisti\u010dkom periodu. Ipak, prema svemu sude\u0107i, klju\u010dne su bile brze reakcije u obliku obuhvatnih i u\u010dinkovitih lokdauna. No, ni te epidemiolo\u0161ke mjere nisu pro\u0161le bez povijesno-ideolo\u0161kih argumentacijskih akrobacija. Nemali broj analiti\u010dara po\u017eurio je spremnost politike, ali i obi\u010dnih ljudi na lokdaun, proglasio naslje\u0111em socijalizma. Drugim rije\u010dima, lokdaun je u biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama i\u0161ao glatko zbog mentaliteta ljudi dok ne\u0161to takvo nije bilo mogu\u0107e u zemljama zapadne Europe.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, nastavak pandemije vrlo je brzo opovrgnuo takav tip teorija kojima se ina\u010de obja\u0161njavaju gotovo sve razlike izme\u0111u istoka i zapada kontinenta. U <a href=\"https:\/\/www.politico.eu\/article\/eastern-europe-visegrad-four-deadly-pandemic-blunders\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">pregledu<\/a> trenutne pandemijske situacije u tzv. Vi\u0161egradskim zemljama, Politico je precizno ocrtao zaokret u rezultatima suzbijanja zaraze. Premda se posljednjih tjedana bilje\u017ei pad oboljelih i umrlih, spomenute zemlje prili\u010dno nadma\u0161uju prosje\u010dan broj umrlih od bolesti COVID-19 u Europskoj uniji. Iako i Poljska i Slova\u010dka bilje\u017ee zna\u010dajno ve\u0107e brojke od prosjeka, Ma\u0111arska i \u010ce\u0161ka su tu\u017eni rekorderi: broj umrlih u tim zemljama po glavi stanovnika je dvostruko ve\u0107i od EU prosjeka. Vjerojatni faktor u prilog tim rezultatima su slabija izdvajanja za zdravstveni sustav u usporedbi sa bogatijim zemljama na zapadu. No, klju\u010dan faktor nalazi se u politi\u010dkim odlukama. A prvenstveno u odustajanju od isku\u0161anih lokdaun metoda i poku\u0161ajima pronalaska &#8220;jednostavnog&#8221; rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p>U svim se zemljama, kako navodi Politico, dogodio sukob izme\u0111u politi\u010dara i znanstvenika te javnozdravstvenih stru\u010dnjaka. Naime, vladaju\u0107i su se oglu\u0161ili na zahtjeve i stavove epidemiologa i ostalih znanstvenika te nastojali rije\u0161iti problem &#8220;zaobilazno&#8221;. U Slova\u010dkoj su ga poku\u0161ali &#8220;rije\u0161iti&#8221; masovnim antigenskim testiranjem. Osim \u0161to su nekoliko dana zauzimali naslovnice u svim svjetskim medijima kao svojevrsna &#8220;avangarda&#8221;, do rje\u0161enja o\u010dito nisu do\u0161li. U \u010ce\u0161koj je pak tenzija izme\u0111u politike i struke do\u017eivjela takve razmjere da su u proteklih godinu dana izmijenili \u010detiri ministra zdravstva. Sukobi u Poljskoj odvijaju se oko relaksacija mjera za praznike kojima je vlada i\u0161la u prilog odre\u0111enim dijelovima uslu\u017ene ekonomije i mo\u0107noj Katoli\u010dkoj crkvi. Stru\u010dnjaci u podru\u010dju javnog zdravlja u Ma\u0111arskoj su se usprotivili odluci vlade da relaksira mjere i upozorili i da bi se i stanovni\u0161tvo usprotivilo kad bi znalo da uslijed medijske kontrole ne raspola\u017eu stvarnim podacima o stanju u bolnicama.<\/p>\n\n\n\n<p>Trajni sukobi izme\u0111u struke i politike rezultirali su i &#8220;zbunjivanjem&#8221; gra\u0111ana. U kontekstu plasiranja proturje\u010dnih informacija i uputa do\u0161lo je do stanovitog zamora koji je dodatno pridonio nepo\u0161tivanju mjera. Tako\u0111er, zamjena sustavnog dono\u0161enja paketa mjera ad hoc rje\u0161enjima rezultirala je \u010destim zaobila\u017eenjem parlamentarnih procedura i obaranjem tih zaobila\u017eenja u kasnijim sudskim postupcima. Sasvim o\u010dekivane, vlade ve\u0107ine tih zemalja bile su i vi\u0161e nego spremne da pandemijske sukobe pretvore u obrasce kulturnih ratova kojima se uvijek vra\u0107aju. Uglavnom, bilanca je pora\u017eavaju\u0107a i navodi nas na daljnja odstupanja od uvrije\u017eenog interpretacijskog klju\u010da u \u010ditanju politi\u010dke prirode tih zemalja. Da ponovimo, o\u010dito je da njima ne vlada &#8220;socijalisti\u010dki mentalitet&#8221;. Kao i da vlasti nisu toliko mo\u0107ne koliko se \u010dini. Bilo da se radi o pritisku struke, gra\u0111ana ili predstavnika kapitala. Svi ti pritisci su pridonijeli tome da politi\u010dko strpljenje u no\u0161enju s pandemijom brzo ishlapi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tijekom onog prvog, proljetnog lokdauna pro\u0161le godine lomila su se interpretacijska koplja oko razloga uspje\u0161nosti zemalja srednje i isto\u010dne Europe u suzbijanju \u0161irenja zaraze. Neki su razloge pronalazili u ni\u017eem standardu koji nije dopu\u0161tao ve\u0107em broj ljudi da posjete sporna skijali\u0161ta, a neki u cjepivima koja su se primala u socijalisti\u010dkom periodu. Ipak, prema svemu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":38036,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[884],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-pandemija","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38034"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38034\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38035,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38034\/revisions\/38035"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38034"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38034"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38034"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38034"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}