Desnica ima tu naviku da sebe smatra predstavnicom ne\u010deg prirodnog, “narodnog”, autenti\u010dnog. Ona predstavlja takozvane obiteljske vrijednosti koje ugro\u017eavaju razli\u010dite “neprirodne” obitelji zasnovane na druk\u010dijim seksualnim orijentacijama. Ona \u0161titi tr\u017ei\u0161te kao prirodni ekonomski poredak koji ugro\u017eavaju socijalisti\u010dke politike ili dr\u017eavne intervencije. Ona stoji na braniku nacije kao autenti\u010dne dru\u0161tvene zajednice koju nastoje osporiti razli\u010diti sumnjivi pokreti i pojedinci. Ona je, dakle, \u010duvarica onog prirodnog i autenti\u010dnog. To \u0161to, na primjer, tr\u017ei\u0161na konkurencija i nacionalna zajednica stoje u stanovitom proturje\u010dju o\u010dito nije problem.<\/p>\n\n\n\n
Ako je desnica takva onda je o\u010dito da ljevica ima suprotne karakteristike: koristi se zavjerama, fikcijama i podvalama kako bi manipulirala narodom \u010diji su interesi bogomdani. Dokaz tome je i jugoslavenski socijalisti\u010dki projekt koji je propao jer je bio “umjetna tvorevina”. A odr\u017eavala se zahvaljuju\u0107i manipulaciji i represiji. Ako je taj projekt propao onda je nu\u017eno i svaka politi\u010dka pojava na ljevici koja danas nastoji osvojiti vlast nekakav oblik podvale hrvatskom narodu u interesu tko zna kojih krugova. Ljevica je naprosto neautenti\u010dna po sebi i treba ju prokazati. Kako to funkcionira u praksi pokazuju desni protukandidati Tomislavu Toma\u0161evi\u0107u na izborima za zagreba\u010dkog gradona\u010delnika: Zvonimir Troskot, Miroslav \u0160koro i Davor Filipovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Svi oni u Toma\u0161evi\u0107u vide nekakav projekt \u010dije konce vuku me\u0111unarodni financija\u0161i i apatridi ili lokalna bur\u017eoazija. Pritom Toma\u0161evi\u0107a i platformu Mo\u017eemo! prikazuju kao ekstremne ljevi\u010dare koji \u0107e nas vratiti u Jugoslaviju iako program platforme nije ne\u0161to radikalniji od politika trenutne ameri\u010dke administracije. No, pri pla\u0161enju naroda Senfom desni\u010dari se ne oslanjaju samo na teorije zavjere s me\u0111unarodnim predznakom. Prije koji dan je Miroslav \u0160koro “ukazao” javnosti na svu prora\u010dunatost “projekta Toma\u0161evi\u0107”. Naime, nije Toma\u0161evi\u0107 slu\u010dajno izabran za predstavnika interesa lijevih nevladinih udruga i njihovih belosvetskih financijera. On je postavljen na to mjesto, smatra \u0160koro, jer mu je otac desni\u010dar, a stric sve\u0107enik. Rije\u010d je o triku kojim se narod \u017eeli prevariti i uvjeriti da je Toma\u0161evi\u0107 dio tog istog autenti\u010dnog naroda. A dio naroda mo\u017ee\u0161 biti jedino ako ti je obitelj desno orijentirana i bar joj je jedan \u010dlan dio klera.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatstvo kao zalog politi\u010dke autenti\u010dnosti nije samo sadr\u017eaj ove usputne epizode ve\u0107 i bitan gradivni element okvira u kojem se politika u Hrvatskoj odvija. Svaka druga motivacija je sumnjiva i upitna. Osim ako se ne radi o borbi protiv korupcije \u010diji zagovor predstavlja ulaznicu za pristup politi\u010dkoj areni kao takvoj. I preispitivanje motivacije nije “privilegija” samo ljevice. U istoj kampanji je “prokazan” i kandidat HDZ-a Davor Filipovi\u0107. On je “optu\u017een” da je Srbin i tvrdi da je ta “diskreditacija” do\u0161la iz \u0160korina tabora. Kako bi odgovorio na “optu\u017ebe” Filipovi\u0107 je posegnuo za svom silom dokaza svog hrvatstva kako bi si “povratio” politi\u010dku autenti\u010dnost, koliko god HDZ-ovi kandidati za gradona\u010delnika Zagreba mogu biti autenti\u010dni. Premda u razli\u010ditom kontekstu, \u010dak je i sam Toma\u0161evi\u0107 upitan za nacionalnu pripadnost. Upitao ga je Aleksandar Stankovi\u0107 nakon \u0161to mu je predo\u010dio podatke o popularnosti Google pretrage sintagme “Toma\u0161evi\u0107 Srbin”. Na\u017ealost, Toma\u0161evi\u0107 je odgovorio samo da nije Srbin i tako propustio ukazati na potpunu proma\u0161enost takvog pitanja.<\/p>\n\n\n\n
No, klju\u010dna lekcija pri\u010de o politi\u010dkoj autenti\u010dnosti i hrvatstvu kao njenom jamcu ne nalazi su u (ne)snala\u017eenju u politi\u010dkom folkloru kampanje. Ona se\u017ee dublje u pitanja povijesnog revizionizma koja se \u010desto ostavljaju po strani i aktiviraju samo obljetni\u010darski. Ina\u010de ne zaslu\u017euju status politi\u010dkog problema jer je rije\u010d o pitanjima “koja ne zanimaju gra\u0111ane”. Me\u0111utim, ta pitanja odre\u0111uju okvir onoga \u0161to gra\u0111ane zanima i na koji na\u010din ih zanima. Presudan period u tom kontekstu je onaj me\u0111uratni. Znakovito je da se na desnici prili\u010dno rijetko spominje. A rijetko se spominje jer se ne mo\u017ee pre\u0161utjeti da je komunizam bio legitimna i autenti\u010dna politi\u010dka opcija dijela hrvatskog naroda. A ako se to ne mo\u017ee pre\u0161utjeti onda se ne mo\u017ee skicirati ni figura partizana kao fantoma koji se pojavio niotkud i “zagospodario” hrvatskim narodom u spomenutoj “umjetnoj tvorevini”. Upravo taj tip povijesnog revizionizma “omogu\u0107uje” desnici prokazivanje suvremene ljevice u Hrvatskoj kao neautenti\u010dne. Jer ako ljevice kroz povijest u Hrvatskoj nije bilo ili je bila “uvezena” onda je ne mo\u017ee biti ni danas. Ona se mo\u017ee pojaviti isklju\u010divo kao plod nekakve urote koja s hrvatskim narodom nema nikakve veze.<\/p>\n\n\n\n
I zato je i dalje nu\u017eno voditi politi\u010dku borbu i na povijesnom planu. Jer uvjerljivost odre\u0111enih lijevih komunalnih ili fiskalnih politika ovisi i o predod\u017ebama o onima koji ih predla\u017eu i uvode. Sre\u0107om, specifi\u010dnosti lokalnih izbora i nedavne politi\u010dke povijesti Zagreba “\u0161tite” Toma\u0161evi\u0107a i platformu od ovakvih “optu\u017ebi”, ali skora\u0161nji ozbiljniji napori na nacionalnoj razini \u0107e ih prisiliti na razmatranje povijesnih utega. Ti se utezi ne mogu na primjer zamijeniti zelenim politikama kao klju\u010dnim pitanjem budu\u0107nosti jer se ta pitanja i odgovori oblikuju naslije\u0111enim ideolo\u0161kim okvirima iz pro\u0161losti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Desnica ima tu naviku da sebe smatra predstavnicom ne\u010deg prirodnog, “narodnog”, autenti\u010dnog. Ona predstavlja takozvane obiteljske vrijednosti koje ugro\u017eavaju razli\u010dite “neprirodne” obitelji zasnovane na druk\u010dijim seksualnim orijentacijama. Ona \u0161titi tr\u017ei\u0161te kao prirodni ekonomski poredak koji ugro\u017eavaju socijalisti\u010dke politike ili dr\u017eavne intervencije. Ona stoji na braniku nacije kao autenti\u010dne dru\u0161tvene zajednice koju nastoje osporiti razli\u010diti sumnjivi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34472,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-38009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38009"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38009\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38011,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38009\/revisions\/38011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38009"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=38009"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=38009"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=38009"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=38009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}