{"id":37956,"date":"2021-05-05T11:42:13","date_gmt":"2021-05-05T10:42:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37956"},"modified":"2021-05-05T11:43:01","modified_gmt":"2021-05-05T10:43:01","slug":"crnogorska-indentura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37956","title":{"rendered":"Crnogorska indentura?"},"content":{"rendered":"\n

Crnogorski dugovi kineskim bankama ne prestaju biti temom analiti\u010dara. \u010cinjenica da dug ove zemlje prema Kini iznosi koliko i cijeli dr\u017eavni prora\u010dun interesira ne samo regionalnu javnost, nego i onu preko oceana. O va\u017enosti koju Europska unija treba imati u rje\u0161avanju ovog problema, pisao je i Washington Post<\/a>, primarno iz geopoliti\u010dkih perspektiva, koji su za SAD gotovo jedini relevantni: ne dopustiti Kini i Rusiji da se pribli\u017ee zapadu jo\u0161 i vi\u0161e. Na\u0161e zemlje, kako historijski tako i danas, jo\u0161 uvijek \u010dine razme\u0111u izme\u0111u tu\u0111ih ekonomskih i geopoliti\u010dkih interesa. Me\u0111u svima njima stoji crnogorska vlada koja je pri samom kraju mjeseca marta zatra\u017eila od EU pomo\u0107 u otplati duga Kini<\/a>, \u0161to je Europska komisija odbila.<\/p>\n\n\n\n

Time su po\u010dele spekulacije o financijskoj budu\u0107nosti Crne Gore i njezine potencijalne ovisnosti o Kini. Usprkos brojnim upozorenjima, kako pi\u0161e BIRN<\/a>: “Nova vlada inzistira da masovna ulaganja Kine ne predstavljaju opasnost za put Crne Gore u Europsku uniju” te dodaju kako \u0107e se strane investicije u velike infrastrukturne projekte u zemlji vjerojatno nastaviti. Prema podacima Centralne banke Crne Gore u listopadu 2020. godine, Kina je bila najve\u0107i ulaga\u010d u zemlji<\/a> u 2020. godini, sa 70 milijuna eura izravnih stranih ulaganja. <\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo<\/a>, vlada Crne Gore je 2014. godine izravnim sporazumom bez natje\u010daja podigla kredit za izgradnju autoceste kod kineske Exim banke u vrijednosti od 944 milijuna dolara i uz uvjet da tu autocestu gradi China Road and Bridge Corporation<\/em> (CRBC). Usprkos brojnim upozorenjima da se radi o preskupoj dionici koja ne\u0107e imati toliko prometa da bi ikada postala isplativa te da \u0107e ovaj sporazum gurnuti Crnu Goru u du\u017eni\u010dko ropstvo prema Kini, Vlada se oglu\u0161ivala o prigovore i po\u010dela izgradnju autoceste. Kriti\u010dari su upozoravali da je podru\u010dje kojim bi ova cesta trebala prolaziti izrazito nepristupa\u010dno (strme i visoke stijene), da prolazi kroz neke od najza\u0161ti\u0107enijih i ekolo\u0161ki najva\u017enijih podru\u010dja u Europi pod za\u0161titom UNESCO-a<\/a> i najva\u017enije, da tro\u0161ak ne opravdava potrebe crnogorskog naroda, jer se one mogu jednako kvalitetno zadovoljiti i brzom cestom koju bi bilo lak\u0161e izgraditi i jeftinije otplatiti. Sve ovo doga\u0111alo se istovremeno s upozorenjima MMF-a da bi CG trebala pri\u010dekati izgradnju autoceste do pristupanja EU kada bi im se otvorile jeftinije kreditne linije, ali i drugi nekreditni financijski instrumenti.<\/p>\n\n\n\n

U politici nema racionalnosti<\/h2>\n\n\n\n

Najve\u0107i dio kredita crnogorske vlade kod Exim oti\u0161ao je na izrazito te\u0161ku dionicu autoceste: Bar \u2013 Boljare dugu 169 km, koja izme\u0111u ostaloga zahtijeva tunele i mostove i sve preko UNESCO podru\u010dja rijeke Tare i Durmitora. Kako navode mediji, cijena ove dionice pro\u0161le je godine narasla na 45 posto BDP-a. Dionica jo\u0161 nije izgra\u0111ena, njezin je rok pomaknut ve\u0107 dva puta, tro\u0161kovi autoputa su narasli na 1.3 milijarde dolara, a usprkos svemu tome, Crna Gora ovoga ljeta treba platiti prvu ratu kredita u iznosu od 67.5 milijuna dolara. I tu nastaju problemi. Ekonomski je Crna Gora jako patila pod teretom korona virusa budu\u0107i da joj ekonomija ovisi o turizmu koji zbog globalne karantene nije uspio uprihoditi dovoljno sredstava za popunjavanje javnog prora\u010duna, pa je ova zemlja pri kraju pro\u0161le godine morala uzeti jo\u0161 jedan kredit od 750 milijuna eura kako bi popunila rupe u prora\u010dunu za 2021. godinu. S ovim zajmom, javni dug CG dosegao je 91 posto BDP-a. Pritisnuta financijskim teretima, CG se, kao \u0161to smo ve\u0107 pisali obratila EU, koja je objasnila da ne mo\u017ee odgovarati za dugove zemalja kandidatkinja prema tre\u0107im stranama.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, EU brine dug Crne Gore, posebno u kontekstu drugih sli\u010dnih primjera sa kineskim infrastrukturnim investicijama<\/a>, kao npr. na \u0160ri Lanci, u zemljama Afrike i Ju\u017ene Amerike, te u vrijeme kulminacije gr\u010dke krize \u2013 s atenskom lukom Pirej, \u0161to su sve primjeri kada su zemlje zbog dugova prema Kini morale prepustiti svoje strate\u0161ke pozicije toj zemlji. Vi\u0161e nego EU, ovo brine SAD koji uporno inzistiraju na Balkanu kao jasno podijeljenoj liniji koju isto\u010dne i azijske ekonomije i ideologije ne smiju pre\u0107i. Ako netko uspije uvjeriti EU da reprogramira crnogorski dug, to \u0107e prije biti SAD, nego Crna Gora.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, ako ste skloni pomisliti da je Crna Gora ne\u0161to nau\u010dila iz cijele pri\u010de \u2013 nije. Kako pi\u0161e BIRN, vlada upravo pregovara s Kinom izgradnju termoelektrane u Pljevljima na ugljen u Crnoj Gori, s obavezom va\u0111enja i sagorijevanja ugljena u narednih 20 do 30 godina. U trenutku dok EU sve vi\u0161e priti\u0161\u0107e ugljen kojemu u Europi nikako nije ostalo jo\u0161 toliko godina upotrebe na koliko se vlada planira obvezati, Crna Gora opet ne slu\u0161a, opet ne mari ne samo za vlastiti ekosustav, zrak, zdravlje i cijenu zaga\u0111enja, nego \u010dak ni za ekonomske odr\u017eivosti planiranih projekata. Utoliko je SAD u pravu kada preko Washington Posta i sli\u010dnih medija priti\u0161\u0107e EU da se \u010dvr\u0161\u0107e utabori u Crnoj Gori, no ba\u0161 kao ni ova mala balkanska zemlja, ni velika europska, unija ne slu\u0161a nikoga, niti je do sada pokazala odlu\u010dnost u financiranju razvojnih i odr\u017eivih projekata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crnogorski dugovi kineskim bankama ne prestaju biti temom analiti\u010dara. \u010cinjenica da dug ove zemlje prema Kini iznosi koliko i cijeli dr\u017eavni prora\u010dun interesira ne samo regionalnu javnost, nego i onu preko oceana. O va\u017enosti koju Europska unija treba imati u rje\u0161avanju ovog problema, pisao je i Washington Post, primarno iz geopoliti\u010dkih perspektiva, koji su za […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37961,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1392,228,136,217],"theme":[456],"country":[77],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-dug","tag-ekonomija","tag-infrastruktura","tag-kina","theme-politika","country-crna-gora","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37956"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37964,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37956\/revisions\/37964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37956"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37956"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37956"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37956"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}