\u010cini se da smo pre\u0161li jo\u0161 jedan psiholo\u0161ki prag u pogledu optimizma spram sanacije klimatskih promjena. Postoji ve\u0107i broj takvih pragova koje smo posljednjih deset godina ignorirali, a potom ih prelazili jednog po jednog. Prvi je bio va\u017enost Kyoto sporazuma (prestao va\u017eiti 2012.), drugi je bilo rast globalnog zatopljenja iznad prosje\u010dnih dva stupnja Celzijusa godi\u0161nje. Tre\u0107i je bio Pari\u0161ki sporazum \u010dije nas obaveze nisu zapravo ni na \u0161to obvezale, a \u010detvrti je bio trenutak kad \u0107e tropske \u0161ume \u2013 tzv. plu\u0107a svijeta \u2013 prestati upijati vi\u0161e CO2 nego \u0161to \u0107e emitirati. I taj smo prag upravo pre\u0161li, makar u Brazilskom (najve\u0107em) dijelu Amazone. Idu\u0107i \u0107e biti onaj kada oceani prestanu skladi\u0161titi stakleni\u010dke plinove, no o tom po tom.<\/p>\n\n\n\n
Prema \u010dlanku<\/a> skupine znanstvenika objavljenome pro\u0161loga tjedna u znanstvenom \u010dasopisu Nature, brazilski dio Amazonske \u0161ume (60 posto ukupne Amazone), tijekom posljednje dekade emitirao je vi\u0161e CO2 u atmosferu nego \u0161to ga je iz nje apsorbirao. Znanstvenici su uz pomo\u0107u satelitske tehnologije izra\u010dunali da je Amazona u posljednjih deset godina je emitirala \u010dak 20 posto vi\u0161e CO2 nego \u0161to je upila: od 2010. do 2019., brazilski sliv Amazone ispustio je u atmosferu 16.6 milijardi tona CO2, dok je iz nje usisao samo 13,9 milijardi tona. Usporedbe radi, recimo da su emisije stakleni\u010dkih plinova tokom 2019. godine (prije korone) iznosile 40 milijardi tona. Biljke i tlo apsorbirale su 50 posto tih emisija, tokom posljednjih pola stolje\u0107a, dok su oceani spremili jo\u0161 minimum 20 posto. Usput recimo da je Amazona toliko velika da su sve ostale svjetske tropske ki\u0161ne \u0161ume zajedno, jednako velike koliko i Amazona.<\/p>\n\n\n\n Premda je gubitak sposobnosti \u0161uma da skladi\u0161te CO2 bio o\u010dekivan ishod klimatskog nemara, \u010dlanak je izazvao zaprepa\u0161tenje struke i zainteresirane javnosti zbog toga \u0161to smo i u najokorjelijim i najkonzervativnijim procjenama smatrali da do toga trenutka imamo jo\u0161 dovoljno vremena \u2013 da okrenemo politike i uvjerimo politi\u010dare u ozbiljnost situacije.<\/p>\n\n\n\n Sada se me\u0111utim pokazuje da smo zakasnili i na ovaj prag. Istovremeno, znanstvenici koji prou\u010davaju otapanje ledenjaka na Antarktici, jedinom zemaljskom smrznutom kontinentu, zgra\u017eaju se nad novim podacima koji pokazuju da se ledenjak \u201eod milja nazvan\u201c Ledenjak Sudnjeg dana kre\u0107e znatno br\u017ee od predvi\u0111anja<\/a>. Radi se o najve\u0107em svjetskom ledenjaku koji je samo svojim ledom u istom periodu doprinio ukupnom pove\u0107anju razine mora sa 4 posto. Usporedbe radi, ka\u017eimo da se u tom ledenjaku sada nalaze \u0161upljine veli\u010dine polovice ameri\u010dkog Grand Canyona. Nova predvi\u0111anja pokazuju da se ubrzava i proces otapanja ovog ledenjaka.<\/p>\n\n\n\n No, dok je za zaustavljanje podizanja razine mora kasno, Amazona jo\u0161 uvijek nije postala nepovratno uglji\u010dno pozitivna. Znanstvenici teoretiziraju kako je cijela Amazona jo\u0161 uvijek “ok”, odnosno da jo\u0161 uvijek upija vi\u0161e CO2 nego \u0161to ga emitira. Studija je promatrala koli\u010dinu apsorbiranog i uskladi\u0161tenog CO2 prate\u0107i vremensku dimenziju rasta \u0161ume, i uspore\u0111uju\u0107i to sa koli\u010dinom CO2 vra\u0107enim u atmosferu tokom deforestacije (npr. po\u017eara i potpunog uni\u0161tavanja) te devastacije (postupnog uni\u0161tavanja). Studija je tako\u0111er pokazala da se kr\u010denje \u0161uma – po\u017earima i sje\u010dom – pove\u0107alo gotovo \u010detverostruko<\/a> u 2019. godini u usporedbi s bilo kojom od dvije prethodne godine, s oko 1 milijun hektara (2,5 milijuna hektara) na 3,9 milijuna hektara (9,6 hektara). <\/p>\n\n\n\n Najzanimljiviji dio studije pokazuje da uzrok amazonske uglji\u010dne pozitivnosti nije primarno \u010dista deforestacija \u2013 proces koji smo globalno pratili snimkama i fotografijama masovnih po\u017eara (slu\u010dajnih i namjernih) koji uni\u0161tavaju stani\u0161ta i brojne \u017eivotinjske jedinke \u2013 ve\u0107 \u0161umska degradacija, postupno kr\u010denje \u0161ume radi poljoprivrede i sli\u010dnih ljudskih potreba. Situacija je u toliko opasna \u0161to se isti procesi doga\u0111aju i u dijelovima Amazone koji le\u017ee u drugim zemljama. Kr\u010denje se dakle ubrzava, a istovremeno su\u0161e postaju sve intenzivnije.<\/p>\n\n\n\nRadimo li dovoljno?<\/h2>\n\n\n\n