{"id":37927,"date":"2021-05-03T06:00:00","date_gmt":"2021-05-03T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37927"},"modified":"2021-05-05T07:42:11","modified_gmt":"2021-05-05T06:42:11","slug":"bankovni-porez","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37927","title":{"rendered":"Bankovni porez"},"content":{"rendered":"\n

Njema\u010dke banke i \u0161tedionice po\u010dele su ograni\u010davati iznos koji gra\u0111ani u njima mogu dr\u017eati, a za vi\u0161e iznose napla\u0107uju kaznene kamate. Za\u0161to o tome \u0161ute na\u0161i liberalni komentatori, ina\u010de \u017eestoko zgro\u017eeni idejom oporezivanja \u0161tednje u doma\u0107em kontekstu? <\/p>\n\n\n\n

Sje\u0107amo li se jo\u0161 kako je prije nepunih godinu dana u hrvatskoj javnosti bila do\u010dekana sugestija Katarine Peovi\u0107, \u010delnice Radni\u010dke fronte, o potrebi drasti\u010dnog oporezivanja ve\u0107ih privatnih u\u0161te\u0111evina? Ne sje\u0107amo se, ili se u najmanju ruku ne sje\u0107amo rado, jer je bilo previ\u0161e neugodno. Mediji su joj tjednima potpaljivali loma\u010du i zgra\u017eali se nad takvom i sli\u010dnim – historijski navodno davno prevladanim – idejama i ideologijama. Osvrti su bili intonirani kao hibrid poruge i potjernice, uz proro\u010danstvo da \u0107e sama Peovi\u0107 i njezina anakroni\u010dna i obijesna strana\u010dka dru\u017eba skon\u010dati zaslu\u017eeno i ekspresno u politi\u010dkoj kanalizaciji, pravo im budi.<\/p>\n\n\n\n

Zatim je ona na izborima po\u010detkom ljeta ipak u\u0161la u sabor, i to relativno komforno, pa su juna\u010dki doma\u0107i kriti\u010dari neko vrijeme u ti\u0161ini trpjeli laganu blama\u017eu. Odnosno, sve dok im ostatak zeleno-lijeve koalicije nije indirektno pohrlio ususret, \u017eustro se otresav\u0161i i RF-a i osnove za prostorno-metafori\u010dku determinantu u svom nazivu, ostaju\u0107i tako fakti\u010dno samo na onoj koloristi\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n

Kapital miruje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

No pustimo sad malo lanjske zauzete i redizajnirane pozicije, godina je ve\u0107 2021. Opet je prolje\u0107e, makar donekle zaka\u0161njelo, i cvate oko nas behar, ali i daljnje politi\u010dke i ekonomske strategije redistribucije vrijednosti. A najavangardnijom se pokazala jedna inicijativa otprije desetak dana; to\u010dnije, tad je u\u0161la u ovda\u0161nji javni prostor, i to opet na velika vrata. Naime, gotovo da nema zna\u010dajnijeg informativnog medija koji nije prenio<\/a> \u010dlanak Deutsche Wellea o tome kako u Njema\u010dkoj dramati\u010dno stradava potro\u0161a\u010dka aktivnost, ista ona koja je vode\u0107u kontinentalnu ekonomiju onomad spasila iz financijske krize.<\/p>\n\n\n\n

Lani su depoziti privatnih doma\u0107instava, prema statistikama Deutsche Bundesbanka, porasli za te\u0161ko zamislive 182 milijarde eura, a diljem Njema\u010dke je potra\u017enja samo na bankomatima opala za otprilike tri \u010detvrtine. A sve to je “problem i za banke: ve\u0107 su i neke \u0161tedionice po\u010dele ograni\u010davati iznos koji je gra\u0111anima uop\u0107e dozvoljeno dr\u017eati”, izvje\u0161tava DW, “ina\u010de moraju pla\u0107ati kaznene kamate. Granica je u pravilu odre\u0111ena na 100 tisu\u0107a eura, ali ve\u0107 se \u010duje kako neke banke tu granicu \u017eele smanjiti na samo 25 tisu\u0107a eura.”<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je mahom o privatnim poslovnim bankama, za razliku od prvonavedene njema\u010dke centralne banke. \u0160tedionice, tako\u0111er u privatnom vlasni\u0161tvu, ovdje su poslu\u017eile naprosto u funkciji implementatora nove prakse u bran\u0161i. Ipak, taj detalj s kraja teksta o njema\u010dkoj atrofiranoj potro\u0161nji nije u Hrvatskoj dosad prokomentirao nitko, ako se nekim slu\u010dajem ne varamo.<\/p>\n\n\n\n

A doga\u0111a se ono \u0161to je kod nas ve\u0107 u hipoteti\u010dkoj fazi bilo prokazano kao crvenokmerski brutalna otima\u010dina te\u0161ko zara\u0111enih u\u0161te\u0111evina pristojnoga gra\u0111anstva. S jednom ne posve bezna\u010dajnom specifi\u010dno\u0161\u0107u: u njema\u010dkom se primjeru financijski penali ne bi slijevali u javnobud\u017eetsku blagajnu, nego k dividendama vlasnika banaka. Ovo sigurno nije nu\u017eno prevoditi, ali za svaki slu\u010daj napomenimo da bi njema\u010dki bankovni porez \u2013 nazovimo ga tako zbog prakti\u010dnosti \u2013 stoga i dalje ostao u privatnim rukama, osim \u0161to bi ih bilo kudikamo manje negoli prije te osebujne nadrifiskalne preraspodjele. Primjetno je i da inicijativa nije potekla iz dr\u017eavnog, nego privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Bit \u0107e zanimljivo vidjeti ho\u0107e li i kako njema\u010dka dr\u017eava, a za njom i ostale, pounutriti jo\u0161 i ovaj impuls krupnog kapitala, te nam ga servirati u obli\u010dju nekih mjera s formalnom izlikom u naj\u0161irem javnom interesu. Onaj banaka je savr\u0161eno o\u010dit: stiglo ih je prokletstvo stabilno prenabijenih trezora, no\u0107na mora svakog suvislog financija\u0161a, jer u tom biznisu nema goreg ishoda od sve ve\u0107eg kapitala koji uporno miruje.<\/p>\n\n\n\n

Liberalna srca<\/strong> uz kapitaliste<\/h2>\n\n\n\n

Bankama pod hitno treba pokretanje novog ciklusa investiranja i poslovanja, ekonomski rast i obrtaj. Nikad nisu dr\u017eale \u0161apu na ve\u0107oj nov\u010danoj masi, i nikad nisu vi\u0161e o\u010dajni\u010dki tragale za prilikom da se to bogatstvo ne pretvori u hrpu papira tj. brojeva, ozna\u010ditelj ispra\u017enjen od svakog materijalnog sadr\u017eaja. Pa i onog koji su decenijama uspijevale proizvesti \u010disto iluzionisti\u010dki napuhuju\u0107i balon \u0161pekulacija do pucanja svog i na\u0161eg.<\/p>\n\n\n\n

Ako ne mo\u017ee tr\u017ei\u0161nim na\u010dinom, onim \u0161to ga kapital u pravilu sakralizira dok mu ne prestane biti dovoljan, mo\u017ee i direktnije. Mo\u017ee se ljudima jednostavno uzeti dio \u0161tednje, ili ih se mo\u017ee osuditi na bjesomu\u010dnu potro\u0161nju bez njihove volje i potrebe, jer ne\u0107e valjda desetke tisu\u0107a eura ustrajno \u010duvati doma. Uostalom, lako da pogolemi dio redovne potro\u0161nje ionako nije baziran na marketin\u0161koj i su\u0161tinski nasilnoj produkciji \u017eelja mimo realnih nu\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n

I naravno da je potro\u0161nja ina\u010de u op\u0107em interesu, zbog ovako neopozivo tr\u017ei\u0161no postavljenih odnosa, ali indikativno je da niti isku\u0161enje pandemije – kojoj ne vidimo kraja s iole zna\u010dajnijom sigurno\u0161\u0107u – jo\u0161 nije razdrmalo uobi\u010dajene strate\u0161ke ekonomske paradigme. Kao \u0161to nema te politike velikih sila koja bi stisnula farmaceutsku industriju i okon\u010dala svjetsku zarazu koronavirusom, tako i dalje nema ni one koja \u0107e utjerati u red financijsku. Kudikamo lak\u0161e mo\u017eemo vjerovati da \u0107e na snazi ostati dosada\u0161nji, obrnuti poredak, s liberalnom demokracijom u ulozi smjerne slu\u0161kinje kapitala.<\/p>\n\n\n\n

Stoga je financijska industrija spremna prilagoditi sve nas sebi, kad ve\u0107 mi ne poduzimamo to nad njom. No za\u0161to zbog bankovno-porezne ideje nije prepuklo nijedno hrvatsko liberalno srce, dok su tolika lani krvarila uslijed prijedloga da se razre\u017ee \u017eestoki porez bogatijim pojedincima, a u korist izrazitoj ve\u0107ini ostalih? Pritom je ovdje predlo\u017eeni cenzus od 100 tisu\u0107a eura kudikamo bla\u017ei od mogu\u0107ega njema\u010dkog, pogotovo s obzirom na razliku izme\u0111u tamo\u0161njeg i ovda\u0161njeg prosje\u010dnog imovnog stanja. Jasno, sad reakcija nema zato \u0161to na\u0161i dominantni opinionmejkeri ne stoje na braniku \u0161ireg, nego vlastitoga klasnog interesa, i \u2013 u izravnoj vezi s tim \u2013 kapitalist\u00e2 s kojima politi\u010dki kolaboriraju.<\/p>\n\n\n\n

Otkad je Radni\u010dka fronta gurnuta na marginu, straha od zazivanja istinski progresivnog oporezivanja u Hrvatskoj vi\u0161e nema, pa ne o\u010dekujmo ni javna alibi-razmatranja ili barem tropizme na dodatna reakcionarna presezanja. Bolje je da pri\u010dekamo ne bi li se u Njema\u010dkoj etablirala nekakva \u017eivlja socijalna ideja, tek onda \u0107emo je mo\u017eda ponovno do\u017eivjeti nekako i ovdje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Njema\u010dke banke i \u0161tedionice po\u010dele su ograni\u010davati iznos koji gra\u0111ani u njima mogu dr\u017eati, a za vi\u0161e iznose napla\u0107uju kaznene kamate. Za\u0161to o tome \u0161ute na\u0161i liberalni komentatori, ina\u010de \u017eestoko zgro\u017eeni idejom oporezivanja \u0161tednje u doma\u0107em kontekstu? Sje\u0107amo li se jo\u0161 kako je prije nepunih godinu dana u hrvatskoj javnosti bila do\u010dekana sugestija Katarine Peovi\u0107, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37935,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[546,345,1384],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-37927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-banke","tag-porezi","tag-stednja","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37927"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37938,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37927\/revisions\/37938"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37927"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37927"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37927"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37927"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}