{"id":37922,"date":"2021-04-30T13:44:54","date_gmt":"2021-04-30T12:44:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37922"},"modified":"2021-04-30T13:44:55","modified_gmt":"2021-04-30T12:44:55","slug":"muskarci-u-eu-izgubili-vise-radnih-mjesta-nego-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37922","title":{"rendered":"Mu\u0161karci u EU izgubili vi\u0161e radnih mjesta nego \u017eene"},"content":{"rendered":"\n<p>Mjere o\u010duvanja radnog mjesta i financijskih potpora poduze\u0107ima koje je uvela ve\u0107ina \u010dlanica EU ubla\u017eilo je masovna otpu\u0161tanja u 2020. Iako u slu\u010daju ekonomskih kriza stopa nezaposlenosti predstavlja glavni indikator pogor\u0161anja situacije na tr\u017ei\u0161tu rada, zbog prirode teku\u0107e pandemije i uvedenih mjera, kretanje stope nezaposlenosti u EU daje vedriju, ali nepotpunu sliku. Dok se stopa nezaposlenosti u EU blago pove\u0107ala u drugom kvartalu 2020. (sa 6,3% na 6,5%) i ne\u0161to izra\u017eenije u tre\u0107em kvartalu (na 7,1%), u zadnjem kvartalu se blago smanjila (6,9%).<\/p>\n\n\n\n<p>Kako obja\u0161njava Eurostat, dio nezaposlenih ljudi mo\u017eda je zbog izbijanja pandemije prestao tra\u017eiti posao zbog smanjenih o\u010dekivanja, a dio nezaposlenih vrlo vjerojatno je tijekom lockdowna postao nedostupan za posao zbog drugih odgovornosti, poput obiteljskih. Takvi ljudi se vi\u0161e slu\u017ebeno ne smatraju nezaposlenima, ve\u0107 ekonomski neaktivnima. Podaci pokazuju da je broj takvih ljudi u EU porastao nakon izbijanja pandemije: dok ih je u posljednjem kvartalu 2019. bilo 3%, u prvom kvartalu 2020. bilo ih je 3,4%, a u drugom kvartalu 4,9%.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim broja ekonomski neaktivnog stanovni\u0161tva, uvid u utjecaj pandemije na tr\u017ei\u0161te rada daju i podaci o kretanju broju zaposlenih. U zadnjem kvartalu 2020. 72,6% ukupnog stanovni\u0161tva EU u dobi od 20 do 64 godine (188,7 milijuna ljudi) bilo je zaposleno, u usporedbi sa 71,7% u drugom kvartalu 2020. i 73,2% u zadnjem kvartalu 2019. godine. Sve dr\u017eave \u010dlanice EU osim Poljske, Luksemburga, Malte i Gr\u010dke zabilje\u017eile su pad stope zaposlenosti izme\u0111u zadnjeg kvartala 2019. i 2020., a najve\u0107i pad dogodio se u \u0160panjolskoj, Estoniji i Litvi. Zaposlenost mu\u0161karaca smanjila se za 0,9 postotnih bodova, izme\u0111u zadnjeg kvartala 2019. i zadnjeg kvartala 2020. \u2013 sa 79,1% na 78,2%. \u017denska zaposlenost pala je ne\u0161to manje, za 0,4 postotna boda \u2013 sa 67,4% na 67% u istom periodu. Iako te razlike nisu velike, zanimljivo je da je u EU prisutan suprotan trend od onoga iz brojnih drugih dr\u017eava poput Indije ili SAD-a, gdje su \u017eene \u010de\u0161\u0107e ostajale bez posla.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od indikatora smanjenja ekonomske aktivnosti uslijed pandemije predstavljaju i podaci o privremeno zaposlenima. Privremeni ugovori o radu \u010dinili su 10,6% ukupne zaposlenosti u EU u zadnjem kvartalu 2020., u usporedbi s 11,7% u zadnjem kvartalu 2019. godine. Trend privremenog zapo\u0161ljavanja razli\u010dit je za \u017eene i mu\u0161karce \u2013 \u017eene u ve\u0107ini europskih dr\u017eava imaju ve\u0107i udio me\u0111u privremeno zaposlenima nego mu\u0161karci. U drugom kvartalu 2020. udio privremeno zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih smanjio se za 1,3 postotna boda u odnosu na prvi kvartal, nakon \u010dega je uslijedio polagani oporavak u sljede\u0107a dva kvartala. Me\u0111utim, stopa oporavka u zadnja dva kvartala 2020. bila je ni\u017ea za privremeno zaposlene mu\u0161karce nego za \u017eene. Iako se broj privremeno zaposlenih po\u010deo pove\u0107avati u drugoj polovici 2020., broj privremeno zaposlenih je i dalje ni\u017ei nego u 2019. godini \u2013 1,1 postotni bod ni\u017ei za mu\u0161karce i 0,9 pb za \u017eene.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobne razlike u pogo\u0111enosti krizom jo\u0161 su izra\u017eenije: ljudi u dobi od 15 do 24 godine do\u017eivjeli su najve\u0107i pad zaposlenosti \u2013 sa 33,5% u zadnjem kvartalu 2019. na 30,5% u drugom kvartalu 2020.. Nakon toga je zaposlenost mladih blago porasla, ali i dalje ostala na visokih 31,3% u zadnja dva kvartala 2020. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mjere o\u010duvanja radnog mjesta i financijskih potpora poduze\u0107ima koje je uvela ve\u0107ina \u010dlanica EU ubla\u017eilo je masovna otpu\u0161tanja u 2020. Iako u slu\u010daju ekonomskih kriza stopa nezaposlenosti predstavlja glavni indikator pogor\u0161anja situacije na tr\u017ei\u0161tu rada, zbog prirode teku\u0107e pandemije i uvedenih mjera, kretanje stope nezaposlenosti u EU daje vedriju, ali nepotpunu sliku. Dok se stopa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37924,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[680,884,644,669],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-37922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nezaposlenost-mladih","tag-pandemija","tag-rodna-nejednakost","tag-trziste-rada","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37922"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37922\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37925,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37922\/revisions\/37925"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37922"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37922"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37922"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37922"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}