{"id":37886,"date":"2021-04-29T12:27:56","date_gmt":"2021-04-29T11:27:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37886"},"modified":"2021-04-29T12:34:13","modified_gmt":"2021-04-29T11:34:13","slug":"ugljik-mora-imati-cijenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37886","title":{"rendered":"Ugljik mora imati cijenu"},"content":{"rendered":"\n

Europska komisija sprema se provesti prvi veliku mjeru osmi\u0161ljenu s ciljem za\u0161tite klime. Radi se o shemi naplate emisija ugljika u proizvodima uvezenima u Europu. Premda jo\u0161 uvijek ne postoji detaljna razrada te sheme (koju o\u010dekujemo do kraja juna), \u010desto ju se opisuje kao sestrinski sustav naplate ugljikovih bodova (ETS<\/a>). Radi se o carini na uvoz roba s obzirom na karbonske rizike<\/a> i emisije koje je proizvodnja odre\u0111ene robe sadr\u017eavala. Svi uvoznici trebali bi kupovati na tr\u017ei\u0161tima od EU dozvole za uvoz roba proizvedenih uz intenzivne emisije stakleni\u010dkih plinova. Proizvo\u0111a\u010di ve\u0107 sada pla\u0107aju EU za emisije CO2, \u010dija tona trenutno ko\u0161ta 47 eura, \u0161to je eksponencijalni porast u odnosu na pretklimatske politike EU, a o\u010dekuje se da \u0107e ova cijena jo\u0161 rasti.<\/p>\n\n\n\n

Zbog rasta cijene proizvodnje u Europi, mnoge su europske firme svoje proizvodnje selile u zemlje sa lo\u0161ijim ekolo\u0161kim standardima, \u010demu je Komisija odlu\u010dila stati na kraj. \u010cak i doma\u0107e firme morale bi po ovoj shemi pla\u0107ati emisije (odnosno “kupovati dozvole za emisije”) ako \u0107e robu proizvodit izvan EU, a prodavati unutar Unije. Ako pak odlu\u010de vratiti proizvodnju u EU, njihove \u0107e tvornice morati odgovarati novim klimatskim propisima. Mjera ne\u0107e pogoditi sve trgova\u010dke saveznike unije u jednakoj mjeri. Dok \u0107e se europske zemlje vjerojatno lak\u0161e prilagoditi ovome \u2013 zbog toga \u0161to Island, Lichtenstein, Norve\u0161ka, \u0160vicarska i Velika Britanija ve\u0107 imaju sli\u010dne cijene po toni emisija<\/a>, one \u0107e vjerojatno \u010diniti iznimku od ove carine. No, isto\u010dnu Europu, ove \u0107e mjere vi\u0161e pogoditi, dodu\u0161e i iznosi \u0107e biti manji zbog manje trgovinske razmjene. Od zemalja s kojima EU ima zna\u010dajniju razmjenu, o\u010dekuje se da \u0107e Rusija stradati vi\u0161e od Kine. EU planira reducirati pritisak SAD-a na svoju novu politiku tako da u shemu povu\u010de<\/a> i SAD. To bi trebala biti jedna od dominantnih tema na skorom klimatskom sastanku kojeg planira ameri\u010dki predsjednik Joe Biden. Kina me\u0111utim europske mjere naziva protekcioniti\u010dkima, te se posljednjih tjedana EU i Kina ping-pongaju<\/a> ovom optu\u017ebom u razli\u010ditim aspektima svojih ekonomskih politika.<\/p>\n\n\n\n

U ovoj pri\u010di \u2013 uvo\u0111enja poreza na robu proizvedenu uz uglji\u010dno intenzivne tehnologije \u2013 posebno je zanimljivo da Svjetska trgovinska organizacija o\u010dito vi\u0161e nema globalni ugled ni te\u017einu koju je nekada imala. Kao prvo, kao \u0161to smo ve\u0107 pisali vi\u0161e puta, ETS ima i sustav kvota, pa odre\u0111eno zaga\u0111enje europske firme dobiju besplatno<\/a>, \u0161to je u radikalnoj suprotnosti sa donedavno dominantnom politikom slobodne trgovine, budu\u0107i da bi besplatno zaga\u0111enje ku\u0107i, a carina na isto izvana zaista predstavljala kr\u0161enje brojnih ekonomskih pravila, EU je ovaj put jednostavno odlu\u010dila ukinuti sve besplatne kvote, kako bi optu\u017ebe za protekcionizam imale manju te\u017einu. Drugo, EU svoju shemu uop\u0107e ne rje\u0161ava preko WTO-a nego izravno sa najve\u0107im trgovinskim partnerima i uz pomo\u0107 diplomacije. Nadalje, njema\u010dka kancelarka je \u2013 kako pi\u0161e Politico \u2013 ve\u0107 tjednima na izravnoj telefonskoj vezi s Pekingom, \u0161to je o\u010dito novi-stari bilateralni model rje\u0161avanja otvorenih pitanja, te je stav WTO-a za EU, SAD, Kinu i Rusiju o\u010dito sve manje bitan.<\/p>\n\n\n\n

Ipak se kre\u0107e…<\/h2>\n\n\n\n

I dok Europska komisija globalno priprema teren za provedbu svog Zelenog plana, situacija kod ku\u0107e je znatno te\u017ea. Tako je do sada samo 9 \u010dlanica EU (Austrija, \u010ce\u0161ka, Danska, Francuska – kao glavni proponent ove politike, Luxembourg, Nizozemska, Slova\u010dka i \u0160panjolska) pristalo na novu carinu, dok je naizgled paradoksalno, najve\u0107i problem \u2013 Njema\u010dka \u010dija industrija ovisi o izvozu te se boji odmazde u slu\u010daju jednostranih europskih politika. No, tu je i Poljska<\/a>, koja je tra\u017eila da se ne ukidaju kvote na zaga\u0111enje \u2013 \u0161to je njoj samoj omogu\u0107avalo da i dalje koristi ugljen neka\u017enjeno. Ostale \u010dlanice se jo\u0161 nisu izjasnile.<\/p>\n\n\n\n

Na kritike nove politike resorni \u010dlan Europske komisije Frans Timmerman inzistira kako se ovdje radi samo o obavezi koja proizlazi iz Pari\u0161kog sporazuma te kada bi se sve zemlje pridr\u017eavale preuzetih obaveza, nijedna ne bi morala pla\u0107ati ovu carinu. Europa se stoga nada da bi njezin potez privolio i druge zemlje na dekarbonizaciju. Nova carina uvela bi se izme\u0111u ostaloga u industrije poput energetike, gra\u0111evine i prometa<\/a>, no Timmerman nije siguran treba li isto uvesti na cestovni prijevoz jer bi ovakva odluka mogla dovesti do pove\u0107anja cijena goriva \u0161to bi najvi\u0161e pogodilo najsiroma\u0161nije gra\u0111ane, \u010diji bi odgovor mogao nalikovati na otpor kakav su u Francuskoj prije nekoliko godina pru\u017eale tzv. \u017dute ko\u0161ulje (Gilets Jaunes).<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, mo\u017eemo zaklju\u010diti da iako mo\u017eda nismo uvijek zadovoljni brzinom kojom EU provodi klimatske mjere, mora se priznati kako su posljednje tri godine napravljeni konkretni pomaci prema provedbi zelenih politika<\/a>. Na primjer pomjeranje brojnih politika koje je propisivao WTO, \u0161to je prije samo deset godina bilo gotovo nezamislivo. Termini poput slobodne trgovine i dr\u017eavne protekcije sada se prilago\u0111avaju nekim novim \u2013 zelenijim \u2013 paradigmama, a kompromisi su \u010desto nu\u017ean politi\u010dki korak ne samo prema kapitalu, nego i za o\u010duvanje socijalnog mira. Dok su u ekonomskoj krizi koja je izbila 2007. godine u SAD-u sav teret snosili radnici, sada je jasno da za zelene politike teret mora snositi kapital. Tako\u0111er mo\u017eemo zaklju\u010diti i da se otpor kapitala smanjuje kako se politi\u010dka odlu\u010dnost za neki cilj pove\u0107ava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija sprema se provesti prvi veliku mjeru osmi\u0161ljenu s ciljem za\u0161tite klime. Radi se o shemi naplate emisija ugljika u proizvodima uvezenima u Europu. Premda jo\u0161 uvijek ne postoji detaljna razrada te sheme (koju o\u010dekujemo do kraja juna), \u010desto ju se opisuje kao sestrinski sustav naplate ugljikovih bodova (ETS). Radi se o carini na […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1376,1377,541,1375,727,1378,357,716,539,538,819],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37886","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-carina","tag-ekonomska-politika","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-ets","tag-klimatska-kriza","tag-klimatska-politika","tag-klimatske-promjene","tag-porez-na-ugljik","tag-ugljikovi-bodovi","tag-ugljikovi-bodovi-euets","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37886"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37894,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886\/revisions\/37894"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37886"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37886"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37886"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37886"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37886"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37886"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37886"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}