Izjavom na komemoraciji u Jasenovcu predsjednik Zoran Milanovi\u0107 je napravio jo\u0161 jedan zna\u010dajan korak bli\u017ee povijesnom revizionizmu. A taj njegov revizionizam je presudno za\u010dinjen geografskim predod\u017ebama zasnovanima na orijentalizmu i prijeziru prema svemu \u0161to dolazi s Istoka.<\/p>\n\n\n\n
“Usta\u0161ki je pokret samo u ranoj fazi bio pod utjecajem talijanskog fa\u0161izma, da bi vrlo brzo pao pod utjecaj nacista. To se, izme\u0111u ostalog, vidi upravo po ulozi Mile Budaka koji je potpisivao rasne zakone onda kada to u Evropi jo\u0161 nitko nije radio. U muzeju Wansee u Berlinu, gdje je 1942. godine odr\u017eana \u010duvena nacisti\u010dka konferencija na kojoj je dogovoreno tzv. kona\u010dno rje\u0161enje \u017eidovskog pitanja i danas pod staklom mo\u017eete vidjeti klju\u010dni izvje\u0161taj u kojemu se obrazla\u017ee \u0161to u Evropi treba napraviti sa \u017didovima, a kao primjer se uzimaju jedine dvije zemlje u Evropi koje su to pitanje ‘rije\u0161ile’, i u njima vi\u0161e nije potrebno ulagati dodatne napore. Te dvije dr\u017eave su Hrvatska i Slova\u010dka.”<\/p>\n\n\n\n
Ovo je izjava o nacisti\u010dkom karakteru endehazije, izvornom i autenti\u010dnom. Me\u0111utim, takav jasan stav o NDH nije bio dio odgovora predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovi\u0107a na ovogodi\u0161njoj komemoraciji proboja jasenova\u010dkih logora\u0161a kad ga je kolega Sa\u0161a Kosanovi\u0107 priupitao za\u0161to se u nas u javnom prostoru, kad je taj logor u pitanju, pojam genocid koristi vrlo stidljivo ili \u010dak uop\u0107e ne. Na novinarovo pitanje predsjednik je, nakon \u0161to je najprije doti\u010dnog \u017eurnalistu propisno izvrije\u0111ao, mutio<\/a> na sljede\u0107i na\u010din: “Usta\u0161e su ubijali \u017didove od prvog dana da se dodvore tamo nekom, ne\u0107u re\u0107i Bruxellesu, nego Berlinu, potpuno suludo i na \u0161tetu hrvatskog naroda, \u010diji sam danas jedan od predstavnika i ja.”<\/p>\n\n\n\n Prvu izjavu s po\u010detka teksta dao je profesor teorije dr\u017eave i prava na splitskom Pravnom fakultetu Nikola Viskovi\u0107, sada profesor emeritus, odgovaraju\u0107i<\/a> prije 17 godina na pitanje novinara Borisa Ra\u0161ete za\u0161to on u slu\u010daju usta\u0161a govori kao o nacisti\u010dkom, a ne kao o fa\u0161isti\u010dkom pokretu. Mo\u017eda je previ\u0161e o\u010dekivati da i Milanovi\u0107 dade ovako precizan i upu\u0107en odgovor na te teme kao \u0161to to \u010dini splitski profesor prava, ali je povr\u0161nost s kojom predsjednik pristupa takvim i sli\u010dnim temama ipak iznena\u0111uju\u0107a, a neki \u0107e \u010dak re\u0107i i zabrinjavaju\u0107a. Nekima drugima pak, predsjednik je u takvim neobaveznim razmi\u0161ljanjima naglas \u0161armantan, pa \u010dak i hrabar, jer, eto, drsko odgovara lijevima i desnima, bez razlike, i govori im sve \u0161to ih ide, pa sve jo\u0161 u lice, samo istinu, nema labavo, itd. Nama se ipak \u010dini va\u017enim upozoriti na Milanovi\u0107eve brzopotezne generalizacije i poku\u0161ati odgovoriti za\u0161to mu je odgovor na ovogodi\u0161njoj komemoraciji manipulativan. Naime, ako je dodvoravaju\u0107eg pona\u0161anja vrhu\u0161ke NDH prema nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj i bilo, svakako je proma\u0161eno politi\u010dku pragmu \u2013 kako to ho\u0107e predsjednik kad metafori\u010dki uvezuje Berlin s Bruxellesom iz \u010dega se onda dade i\u0161\u010ditati to da smatra da je vazalski odnos pro-osovinskih marionetskih re\u017eima prema onda\u0161njem Berlinu mogu\u0107e prispodobiti sli\u010dnom sluganskom odnosu dana\u0161njih polu-perifernih zemalja prema Bruxellesu \u2013 navoditi kao skoro pa najva\u017eniji motiv za zlo\u010dina\u010dko djelovanje NDH, te taj re\u017eim na taj na\u010din do odre\u0111ene mjere i ekskulpirati. O\u010dito je, dakle, da je u svemu tome bilo i ne\u010deg doma\u0107eg i samorodnog, a ne samo da se tako moralo postupati, jer, eto, tako nala\u017ee Berlin, tj. Bruxelles.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to sve ovo navodimo? Pa zato, jer se aktualni predsjednik republike tim i sli\u010dnim relativiziraju\u0107im tuma\u010denjem opasno pribli\u017eio povijesnom revizionizmu. U sli\u010dnom revizionisti\u010dkom tonu istom prilikom govorio je i o Srbima, o kao prakti\u010dki drugorazrednim \u017ertvama tog logora (osim onih iz Potkozarja, kako ka\u017ee, kojima jedinima unutar srpskog korpusa priznaje puni status \u017ertve), koji su, prema predsjedniku, kaznu koja ih je sna\u0161la skoro pa zaslu\u017eili, jer su se oru\u017ejem oduprli usta\u0161kom re\u017eimu. Povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107 odmah je taj dio odgovora u kojem predsjednik jedinstveni logora\u0161ki svijet koji dijeli istu muku i nevolju, separira i diferencira, prokomentirao<\/a> na sljede\u0107i na\u010din: “Dolazimo do najproblemati\u010dnijeg dijela izjave predsjednika Milanovi\u0107a. Nakon \u0161to je konstatirao da je genocid nad Romima u Jasenovcu bio zlo\u010din nad potpuno nevinim bi\u0107ima, \u0161to je nesumnjivo to\u010dno, ponovo je na\u010dinio distinkciju me\u0111u narodima \u017ertvama genocida \u2013 ‘jer Srbi su pru\u017eali otpor’. Zna\u010di li to da oni koji su ubijeni jer su pru\u017eali otpor, bez obzira da li su bili Srbi, Hrvati itd, nisu bili nevini, odnosno da su ne\u0161to skrivili? Umjesto da se tu zaustavio, predsjednik je nepromi\u0161ljeno nastavio: ‘Bili su neprijatelji, zna se kako se postupa s neprijateljima – ne ubija ih se u logoru. \u017didovi su bili gra\u0111ani – neutralni. Ne bi vjerojatno nikad izabrali oru\u017eje.'” Dobro, od hasanbegovi\u0107evskog i igorvuki\u0107evskog negacionizma jo\u0161 je daleko, ali kako je predsjednik \u017eustro krenuo u prebrajanja i razdvajanja po svim mogu\u0107im linijama, pitanje je na kojoj \u0107e se to\u010dki zaustaviti na sljede\u0107oj jasenova\u010dkoj komemoraciji. Mo\u017eemo se samo nadati da se ne\u0107e poput svog prethodnika na predsjedni\u010dkom mjestu sjetiti da se “u Jasenovcu uz \u017ertve fa\u0161izma, kojima je spomen-podru\u010dje posve\u0107eno, pokopaju i \u017ertve komunizma”, \u0161to je 1993. godine palo na pamet Tu\u0111manu, koji je tu ideju poku\u0161avao bezuspje\u0161no implementirati sve do svoje smrti 1999. godine.<\/p>\n\n\n\n Kad smo ve\u0107 kod Tu\u0111mana valja re\u0107i da je zapravo Milanovi\u0107, kad je rije\u010d o setu pitanja i problema vezanih uz Drugi svjetski rat i doma\u0107e partizane, u potpunosti od\u0161kolovan na tu\u0111manizmu. Da je iza\u0161ao ispod Tu\u0111manovog \u0161injela, vidjelo se po jednoj, samo naizgled sitnici. Naime, na komemoraciji je, ponosno, ustvrdio da je proboj napravljen na \u010delu s Antom Bakoti\u0107em, predsjednikovim Sinjaninom. U kontekstu te vje\u010dno prebrojava\u010dke politike naravno da je va\u017eno da se napomene da je vo\u0111a proboja ne samo predsjednikov zemljak, nego i Hrvat. Kao da bi taj herojski podvig posljednjih logora\u0161a bio manje zna\u010dajan, manje va\u017ean i manje juna\u010dki, da je na \u010delo proboja stao ne\u010diji drugi zemljak ili neki logora\u0161 druge nacionalnosti. Nacionaliziranje antifa\u0161izma otpo\u010delo je u nas prakti\u010dki \u010dim je HDZ zasjeo na vlast. Najprije se dan ustanka iz previ\u0161e srpskog Srba u Lici prebacio na etni\u010dki puno prihvatljiviju Brezovicu na Baniji, zatim se poku\u0161alo, kako smo vidjeli, izmiksati partizanske i usta\u0161ke kosti u Jasenovcu, da bi tu\u0111manisti\u010dku retoriku nacionaliziranog antifa\u0161izma na kraju prihvatili i sami antifa\u0161isti, koji se nerijetko i sami prebrajaju i ushi\u0107eno konstatiraju da je, recimo, na Sutjesci stradalo toliko i toliko Hrvata, Dalmatinaca, \u0160iben\u010dana, kako god ve\u0107. Kao da bi, da ponovimo tezu otprije, herojska borba na Sutjesci ili Neretvi bila i\u0161ta manje herojska da je etni\u010dki sastav partizanskih jedinica tada bio druk\u010diji.<\/p>\n\n\n\n Komunikatoru godine, kako neki tepaju Milanovi\u0107u, “jasenova\u010dka razmi\u0161ljanja” svakako nisu predstavljala prvo takvo otkliznu\u0107e kad je povijest u pitanju. Njegova lako\u0107a u simplificiranju kad su doga\u0111aji iz pro\u0161losti posrijedi bila je vidljiva i pro\u0161le godine kad je pribivao komemoraciji za \u017ertve \u010detni\u010dkog terora u Gatima. Tom prilikom je ironi\u010dno upitao \u2013 a gdje su bili ti partizani da pomognu napadnutom hrvatskom selu. U stilu “pri\u010dao mi deda” predsjednik na komemoraciji u Gatima u zale\u0111u Omi\u0161a pro\u0161le jeseni ka\u017ee<\/a>: “Za Gatu sam \u010duo od svog pokojnog djeda, kao i za pokolj koji se dogodio u selu Otok, u neposrednoj blizini\u2026 Taj narod to nije zaslu\u017eio. I zato je trebalo stati u za\u0161titu. Odatle moje dje\u010dje pitanje djedu: Gdje ste bili vi, partizani?” A gdje su to\u010dno bili ti partizani, promptno mu je i precizno na fejsu odgovorio pisac i scenarist Vlado Buli\u0107: “Zoka, konju domobranski, prvo, nisu Gate nego su Gata. Drugo, dida ti nije znao objasnit di su bili partizani a ti se, eto, u pedeset godina nisi stigao informirat. Partizani su bili u Mosoru i krenuli su prema Gatima \u010dim je vijest o pokolju do\u0161la do njih. Jebiga, ’42. nije bilo mobitela. Do\u010dekali su \u010detnike na povratku iz Ostrvice nakon \u010dega su \u010detnici morali ostavit sav plijen i povu\u0107i se u Omi\u0161. Bez tog napada bi se pokolj i plja\u010dka vjerojatno nastavili. Jedinu kakvu takvu medicinsku pomo\u0107 \u017ertvama pru\u017eio je doktor Buljevi\u0107, partizanski suradnik iz Omi\u0161a, po kojem se do devedesetih zvala omi\u0161ka ambulanta, a onda mu je i skinuto ime i maknuta bista pred ambulantom. Jebiga, imao sam i ja dida. I pradida koji je me\u0111u \u017ertvama pokolja.”<\/p>\n\n\n\n Na \u017ealost nema na\u0161 predsjednik obi\u010daj da slobodno asocira samo na povijesne teme. Unazad godinu dana otkad je na mjestu predsjednika, a i u ranijem periodu kad je bio premijer i predsjednik SDP-a, Milanovi\u0107 se \u010desto znao zaletati i na podru\u010dje geografije. Tamo je ve\u0107 uspostavio svoju posebnu kartografiju prema kojoj mu je sve isto\u010dno od Dugog Sela pusta nedo\u0111ija, svakog prezira vrijedna pusta zemlja, Bizant i Balkan u jednome, itd. Mnogi su ve\u0107 ranije pobrojali njegove brojne diskvalifikative o Vukovini, \u0160pi\u010dkovini i Prnjavoru. Sam predsjednik zna se braniti da nije balkanofob, ali da se zna gdje nam je mjesto. “Hrvatska je Zapad, nije Bliski istok\u2026 Istok ne prezirem, simpatiziram, ali to nismo mi. Na\u0161e je mjesto na vrhu Zapada”, govorio je Milanovi\u0107 u vrijeme velikog izbjegli\u010dkog vala 2015. godine, tada na mjestu premijera.<\/p>\n\n\n\n Iz njegove “bizantologije” izdvajamo izjave kao \u0161to su: “Kad gledam Split, pitam se je li ovo Balkan. Ne, ovo je mediteranska kolijevka, ponos svih hrvatskih gra\u0111ana!”; “Ovo je crni Bizant!”, izjavio je 2013. o Bandi\u0107evom Zagrebu. “Ova Vlada izabrala je nordijski, a ne bizantinski put!”; “Tko ho\u0107e na Bizant, neka ide na Bizant!”, kazao je predsjednik SDP-a na konferenciji za novinare u Bruxellesu, itd.<\/p>\n\n\n\n Na trenutak se pomislilo da je odlaskom izvornog hadezeovca Franje Tu\u0111mana krajem devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a iza nas ostao i primitivni na\u010din formiranja vlastitog identiteta, na na\u010din da nam drugi slu\u017ee samo u svrhu njihovog negativnog stereotipiziranja, da se sami lak\u0161e vidimo ve\u0107ima, boljima, zna\u010dajnijima, pametnijima i “na vrhu Zapada”, kako ka\u017ee Milanovi\u0107, ali samo uz uvjet da pri tome te druge temeljito unizimo i da te sebi toliko sli\u010dne ustrajno mrzimo. Paralelno s time, naravno, ide ponizno laskanje vje\u010dnim vrijednostima Zapada \u2013 “nordijska vlada, a ne Bizant”, re\u0107i \u0107e egzaltirano predsjednik. Dakle, tom ranom antibalkanskom nacionalizmu koji je uveo Tu\u0111man i HDZ devedesetih godina, Milanovi\u0107 je danas svojim politi\u010dkim djelovanjem samo dao novi vjetar u jedra.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, Milanovi\u0107 je na neki na\u010din i sam prili\u010dno opsjednut tim drugim, tim “cajkama protiv kojih \u0107emo se mi boriti”, tim “HDZ-ovim \u0161umadijskim stolom u centru Zagreba”, kako je u Jasenovcu opleo po hadezeovom kandidatu za gradona\u010delnika Zagreba, tim “cincarima” kako je Milanovi\u0107 svojedobno \u010dastio Karamarka i njegove. Ta opsjednutost Balkanom i Istokom i samog je Milanovi\u0107a, izgleda, zarazila do te mjere da je i on sam postao balkanski grub i prgav, ba\u0161 se on stalno otresa na novinare, sva\u0111a se s njima, ali ne bira mete ni me\u0111u drugim dijelovima populacije (civilne udruge, politi\u010darke, aktivisti), a nerijetko zna biti i grandomanski raspolo\u017een, kao kad je neki dan u Samoboru o samome sebi ustvrdio da je, ni manje ni vi\u0161e, nego Kennedy, itd.<\/p>\n\n\n\n Fiksacija na Bosnu \u010dini poseban dio predsjednikove kulturalne geografije. Prakti\u010dki ne pro\u0111e ni jedna izjava a da se Milanovi\u0107 ne oglasi o politi\u010dkim i inim problemima kod susjeda. Nekad je gotovo pa rasisti\u010dki grub kad o Bosni kao gra\u0111anskoj dr\u017eavi ka\u017ee: “Dakle, jo\u0161 jednom govorim \u2013 gra\u0111anska dr\u017eava je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, a ponekad, kao povodom nedavne pojave non-papera kojim se ponudila nova teritorijalna rekompozicija Balkana, a unutar njega i Bosne, Milanovi\u0107 nastupa pokroviteljski, sad je bri\u017ean, on bi da Bosnu i njezinu suverenost brani, pa u tom smislu prijeti “dalje ruke od Bosne”. Ovo potonje bilo bi smije\u0161no, da nije \u017ealosno. Naime, to da predsjednik bez ikakvih ovlasti, pravi fikus, kako se nekad zafrkavalo s Mesi\u0107em na toj funkciji, koji me\u0111unarodnu politiku na “Bliskom istoku” zapravo uop\u0107e ne vodi, jer taj prostor do\u017eivljava nepopravljivo zaostalim, kaoti\u010dnim, divljim i neciviliziranim, kao i kojemu najdalje destinacije na tu stranu dose\u017eu najdalje do Subotice, u koju je obe\u0107avao da \u0107e oti\u0107i, ili do Mostara, u koji zna svratiti, dakle, da se taj i takav, real-politi\u010dki gledano posve bespomo\u0107ni predsjednik koji se \u0161unja granicama sa susjednim zemljama, kani aktivno zalagati za neovisnost susjedne BiH, sve to djeluje urnebesno.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, Milanovi\u0107 na\u0161e susjede Bosance zna i posve izbaciti iz takta i iznervirati ih do mjere da neki od aktera tamo\u0161nje javne scene tra\u017ee da ga se proglasi personom non grata. Recimo, prije nekih mjesec i pol dana Milanovi\u0107 je ni\u010dim izazvan za susjednu dr\u017eavu ironi\u010dno izjavio kako je BiH najuspje\u0161nija u borbi s epidemijom jer “tamo niti je itko bolestan, niti itko umire, niti je itko u bolnicama, niti itko pri\u010da o tome, niti se itko cijepi”. Iz bosansko-hercegova\u010dke socijal-liberalne Na\u0161e stranke stigao je odgovor<\/a>: “Najbolji odgovor koji Zoranu Milanovi\u0107u mo\u017eemo dati jest da ga proglasimo nepo\u017eeljnom osobom i da bar djelomi\u010dno vratimo dostojanstvo na\u0161im gra\u0111anima tako \u0161to \u0107emo pokazati da ne dopu\u0161tamo da ih svaki politi\u010dki \u0161ovinist poni\u017eava kad mu se prohtije, a Milanovi\u0107 je to u\u010dinio ve\u0107 nekoliko puta”.<\/p>\n\n\n\n Dakako da mu je u tom balkansko-bizantskom sklopu na ni\u0161anu i Srbija. Za njih \u0107e re\u0107i da su “\u0161aka jada”. Kad je 2016. godine iscurio u javnost snimak sastanka izme\u0111u tada predsjednika SDP-a Milanovi\u0107a i veteranskih vo\u0111a demonstracija u Savskoj, koji je trajao preko 550 dana, Milanovi\u0107 je, da li iz razloga da im se dodvori, da’l zato jer to i sam doista misli, nesmiljeno opalio po Srbiji, njezinoj politici i stolje\u0107e i pol dugim hegemonisti\u010dkim presizanjima. Tako se sa snimke moglo \u010duti<\/a> da “mi tim ljudima gledamo kroz prste\u2026 kao to su sve normalni tipovi, njih je izabrao srpski narod, pa, eto, oni su na\u0161i kolege\u2026 ok, nemoj me neobrijani tjerati na vi\u0161e od toga\u2026 oni se jo\u0161 prezentiraju kao nekakva diplomatska sila, to je \u0161aka jada koja ve\u0107 150 godina ne zna bi li i\u0161la u Makedoniju, Vojvodinu, Bosnu, Hrvatsku, nema ih ni deset miliona, a \u017eele, jebote, biti gospodari pola Balkana, ma nema vas dosta, oni su mali narod\u2026” Uto ga prekida jedan od sudionika s rije\u010dima “Ma, to su sve \u010detnici.” Tako uz psovke, uvrede i zveckanje \u010da\u0161a zavr\u0161ava snimka kao i Milanovi\u0107evo geopoliti\u010dko predavanje o Balkanu kr\u010dmarskog tipa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izjavom na komemoraciji u Jasenovcu predsjednik Zoran Milanovi\u0107 je napravio jo\u0161 jedan zna\u010dajan korak bli\u017ee povijesnom revizionizmu. A taj njegov revizionizam je presudno za\u010dinjen geografskim predod\u017ebama zasnovanima na orijentalizmu i prijeziru prema svemu \u0161to dolazi s Istoka. “Usta\u0161ki je pokret samo u ranoj fazi bio pod utjecajem talijanskog fa\u0161izma, da bi vrlo brzo pao pod […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37877,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,1373,1374,432,646,144,1372],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-37873","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-jasenovac","tag-milanovic","tag-politika","tag-povijest","tag-revizionizam","tag-ustase","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37873"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37882,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37873\/revisions\/37882"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37873"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37873"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37873"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37873"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160to je Berlin Bruxellesu i obrnuto?<\/h2>\n\n\n\n
Mobiteli iz ’42<\/h2>\n\n\n\n
Milanovi\u0107eva bizantologija<\/h2>\n\n\n\n
Bosno ponosna<\/h2>\n\n\n\n