Talijansko sudjelovanje u okupaciji jugoslavenskih prostora u Drugom svjetskom ratu tamo\u0161nja politika sje\u0107anja uglavnom potiskuje ili obra\u0111uje kroz figuru “dobrog talijanskog vojnika” i usputne “ekscese”. Nedavno otvorena virtualna izlo\u017eba o tom periodu nastoji “zakomplicirati” te politike sje\u0107anja studioznom rekapitulacijom zlo\u010dina\u010dke prirode tog pothvata. <\/p>\n\n\n\n
Kada je o Drugom svjetskom ratu rije\u010d, u talijanskoj kulturi sje\u0107anja isti\u010de se narativ koji Italiju portretira kao dvostruku \u017ertvu: prvo, kao \u017ertvu nacisti\u010dke Njema\u010dke i, drugo, kao \u017ertvu jugoslavenskih partizana-komunista. Potonja se pozicija \u017ertve ve\u017ee prvenstveno uz doga\u0111aje i procese neposrednoga pora\u0107a a \u010dija je komemoracija institucionalizirana 2004. godine u obliku Dana sje\u0107anja na \u017ertve fojbi<\/a> i na masovni odlazak Talijana iz onih podru\u010dja koja su nakon rata pripala Jugoslaviji. Prate\u0107i pak diskurzivno oblikovanje prve pozicije, Italija se (samo)predstavlja kao zemlja koju je nacisti\u010dka okupacija pogodila gotovo pa i slu\u010dajno, ali koja je iz rata iza\u0161la na strani savezni\u010dkih antifa\u0161isti\u010dkih snaga i svoje oslobo\u0111enje slavi 25. travnja.<\/p>\n\n\n\n I dok talijanski pokret otpora i doprinos autohtonog antifa\u0161izma oslobo\u0111enju zemlje jo\u0161 uvijek ima svoj, dodu\u0161e povremeno klimavi, status i simboli\u010dku vrijednost u kontekstu kulture sje\u0107anja, iz \u0161ire je panorame talijanskog iskustva u Drugom svjetskom ratu ve\u0107 odavno ispalo gotovo sve ono \u0161to se doga\u0111alo prije<\/em>, od samog tijesnog savezni\u0161tva s Njema\u010dkom pa do proma\u0161ene i krvave gr\u010dke epizode. Iz ove je vizure odavno ispala i okupacija dobrog dijela tada\u0161nje Jugoslavije koju je Italija izvr\u0161ila s Njema\u010dkom i drugim saveznicama, a koja je rezultirala o\u0161trom represijom antifa\u0161ista i civilnog stanovni\u0161tva, podr\u0161kom uspostavljanju NDH i nizom zlo\u010dina fa\u0161ista i talijanske vojske. \u0160estog travnja ove godine obilje\u017eila se osamdeseta godi\u0161njica okupacije Jugoslavije: u Italiji je ovaj datum odabran za otvaranje jedne zna\u010dajne izlo\u017ebe i pokretanje inicijative \u010diji je cilj rasvjetliti upravo talijansku ulogu u toj ratnoj epizodi.<\/p>\n\n\n\n Virtualna izlo\u017eba<\/a> “Ognjem i ma\u010dem. Talijanska okupacija Jugoslavije 1941.-1943.” simboli\u010dki je otvorena na dan kada su talijanske trupe krenule na Jugoslaviju. Izlo\u017eba predstavlja poku\u0161aj izravne i kriti\u010dke konfrontacije s kompleksnom epizodom talijanske povijesti koja je istisnuta onkraj margina kolektivnog pam\u0107enja i potisnuta selektivnim povijesnim diskursima koji isti\u010du herojske i (auto)viktimizacijske aspekte talijanske pri\u010de o Drugom svjetskom ratu. Naime, kako je nagla\u0161eno u najavi<\/a> i prezentaciji projekta, cilj izlo\u017ebe je prelistati neke od najmra\u010dnijih stranica talijanske povijesti, koje su “toliko mra\u010dne da ih dugo vremena gotovo nitko u Italiji nije htio pro\u010ditati”.<\/p>\n\n\n\n Pritom, “Ognjem i ma\u010dem” nije koncipirana kao izlo\u017eba pukog deskriptivnog karaktera, ve\u0107 kao poziv na prepoznavanje i priznavanje zlo\u010dina – kako onih fa\u0161isti\u010dkih, tako i zlo\u010dina regularnih talijanskih postrojbi. U tom je smislu izlo\u017eba specifi\u010dna i, na neki na\u010din, unikatna, budu\u0107i da predstavlja i prvu inicijativu koja na sveobuhvatan i prijem\u010div na\u010din javno progovara o zlo\u010dinima talijanskih snaga i sustava represije u cjelini, o zlo\u010dinima koji su kroz vrijeme mistificirani reprodukcijom revizionisti\u010dke slike “dobrog” talijanskog vojnika. Autorice i autori izlo\u017ebe, svojim anga\u017eiranim pristupom, otvaraju dakle jednu tabuiziranu temu i problematiziraju pre\u0161u\u0107eno naslje\u0111e talijanskog nacionalizma \u010dija je ekspanzionisti\u010dka praksa ostavila tragove u kolektivnim iskustvima i memorijama susjednih zemalja, otvaraju\u0107i tako pitanje institucionalnog suo\u010davanja s poslijeratnom amnezijom.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da je ovdje rije\u010d o problematici koja je \u0161ira od talijanskih nacionalnih okvira, organizatori izlo\u017ebe – Nacionalni institut “Ferruccio Parri”, Regionalni institut za povijest otpora i suvremeno doba regije Friuli-Venezia-Giulia te Odsjek za dru\u0161tvene i politi\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Trstu \u2013 na produktivan su na\u010din otvorili prostor suradnji sa Slovenskom narodnom i studijskom knji\u017enicom iz Trsta i s organizacijama iz Slovenije i Hrvatske: s Muzejom novej\u0161e zgodovine Slovenije, Zavodom Apis i Documentom. Izlo\u017eba, koju je kurirao povjesni\u010dar Raoul Pupo, okuplja 200 fotografija, 25 svjedo\u010danstava i 81 intervju sa znanstvenicama i znanstvenicima iz ovog podru\u010dja. Materijal je podijeljen na deset sekcija koje tematiziraju razli\u010dite aspekte doga\u0111aja, od samog ulaska u rat i ugra\u0111ivanja talijanskog sustava u okupirane zone, preko specifi\u010dnosti antifa\u0161isti\u010dkog otpora u pojedinim krajevima Jugoslavije, pa do konkretnih to\u010daka koje su ujedno i povod za pokretanje ovog virtualnog projekta, poput ve\u0107ih operacija talijanske vojske, sistema represije i sustava koncentracijskih logora.<\/p>\n\n\n\n Razli\u010diti su aspekti teme, kroz pedeset i \u010detiri sadr\u017eajna panela, kontekstualizirani i elaborirani kroz vi\u0161e perspektiva i medija, oslanjaju\u0107i se na raznovrsne primarne i sekundarne izvore. Tako, pored zna\u010dajne zbirke fotografija, prikaz i analizu ovog mozaika nasilja i zlo\u010dina popunjavaju svjedo\u010danstva i iskazi \u017ertava, ali i svjedo\u010danstva talijanskih vojnika i slu\u017ebenika u obliku dnevnika i pisama. Dodatak vizualnom i tekstualnom elementu izlo\u017ebe predstavljaju doprinosi povjesni\u010darki i povjesni\u010dara koji, putem videosnimaka, interpretiraju odre\u0111ene doga\u0111aje nude\u0107i jednu pro\u0161irenu perspektivu i metodolo\u0161ke okvire za daljnju razradu pojedinih tematskih cjelina. U tom pogledu, autorice i autori pripremili su i svojevrsnu orijentacijsku bibliografiju i popis kori\u0161tenih arhivskih izvora kao set alata za produbljivanje istra\u017eivanja teme koje se ne zaustavlja samo unutar okvira ratnoga konteksta.<\/p>\n\n\n\n Naime, jedna od interesantnijih sekcija jest ona o uklanjanju problema ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dinaca iz poslijeratnih procesa i \u0161ireg dru\u0161tvenog imaginarija. U sekciji se tako rekonstruiraju strategije talijanskih vlasti, od 1943. godine nadalje, kojima je izbjegnuto izru\u010divanje osumnji\u010denih ratnih zlo\u010dinaca Jugoslaviji, ali i pravosudno obra\u010dunavanje s istim osumnji\u010denicima u samoj Italiji. Ono \u0161to je zanimljivo i relevantno jest to \u0161to se dobri dijelovi ovih strategija retori\u010dki apliciraju i danas u kontekstu kulture sje\u0107anja i historiografije. U komemorativnim govorima, literaturi i raznim medijskim istupima i prikazima nerijetko se nailazi, primjerice, na distinkciju izme\u0111u \u017eestoke nacisti\u010dke kampanje i benigne, pa \u010dak i humanitarne, talijanske ratne avanture, \u010dime se mit “dobrog Talijana” rutinizirano u\u010dvr\u0161\u0107uje u povijesne narative. A kada je rije\u010d o “ekscesima” talijanskih snaga, oni se uokviravaju kao logi\u010dne, uzro\u010dno-posljedi\u010dne reakcije na partizansko-komunisti\u010dke zlo\u010dine na kojima se gradi ve\u0107i dio narativa Dana sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n Autorice i autori izlo\u017ebe na koncizan na\u010din prezentiraju materijale koji vrlo jasno negiraju i dekonstruiraju takvu sliku, pozivaju\u0107i na preuzimanje povijesne odgovornosti za tragi\u010dne doga\u0111aje, podcrtavaju\u0107i \u010dinjenicu da se u Italiji \u2013 za razliku od Njema\u010dke \u2013 nisu vodili poslijeratni procesi protiv onih osoba odgovornih za brojne ratne zlo\u010dine. Postavljanje ove izlo\u017ebe predstavlja zanimljiv korak u tom smjeru, a prati ga jo\u0161 jedna inicijativa koja pitanje odgovornosti i priznavanja zlo\u010dina dovodi na vi\u0161u institucionalnu razinu.<\/p>\n\n\n\n Naime, na stranicama instituta “Ferruccio Parri” objavljen<\/a> je “Apel institucijama za slu\u017ebeno priznavanje fa\u0161isti\u010dkih zlo\u010dina povodom osamdesete godi\u0161njice okupacije Jugoslavije od strane talijanske vojske”. U dokumentu koji je upu\u0107en najvi\u0161im instancama talijanske dr\u017eave – od Predsjednika i Premijera, preko Senata i Zastupni\u010dkog doma, pa do Ministarstava obrane i vanjskih poslova \u2013 nagla\u0161ava se kako Italija do sada nije osudila sudjelovanje talijanske vojske u zlo\u010dina\u010dkim pothvatima na jugoslavenskom teritoriju, od kojih se do danas nije oficijalno ni ogradila. Od dr\u017eavnih se institucija tra\u017ei zauzimanje jasnog stava po tom pitanju, pozivaju\u0107i ih na slu\u017ebeno priznavanje zlo\u010dina u formi slu\u017ebene deklaracije ili pak odavanjem po\u010dasti \u017ertavama posjetom Rabu, gdje se nalazio zloglasni fa\u0161isti\u010dki koncentracijski logor. Dokument su potpisale i podr\u017eale povjesni\u010darke i povjesni\u010dari, istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010di iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore \u2013 njih 133. Kako isti\u010de<\/a> Eric Gobetti, autor studije<\/a> o talijanskoj okupaciji Jugoslavije i jedan od pokreta\u010da inicijative, ovo bi slu\u017ebeno priznavanje kona\u010dno omogu\u0107ilo izravno i nedvojbeno ogra\u0111ivanje Republike Italije od po\u010dinjenih zlo\u010dina, kao i njeno jasno distanciranje od samog fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima te napokon otvorilo i prostor za preuzimanje povijesne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n U talijanskom kontekstu ovaj apel i izlo\u017eba predstavljaju svojevrsno osvje\u017eenje u javnom diskursu, iako je te\u0161ko predvidjeti potencijalne efekte dviju inicijativa u okru\u017eenju koje je pro\u017eeto, tako re\u0107i, permanentnom krizom i nestabilno\u0161\u0107u dr\u017eavnih institucija koje otvaraju mnogo prostora radikalnim i revizionisti\u010dkim desnim grupama koje su najglasnije upravo u sferi kulture sje\u0107anja. Pritom, imaju\u0107i na umu to da su do danas prilikom Dana sje\u0107anja dr\u017eavne institucije odlikovale<\/a> nekoliko stotina fa\u0161ista i osumnji\u010denin ratnih zlo\u010dinaca kao mu\u010denike nacije, pitanje je kako \u0107e, i ho\u0107e li uop\u0107e, sredi\u0161nje institucije reagirati na ovaj jasan i precizan poziv za preuzimanjem odgovornosti. Prihva\u0107anje zahtjeva zna\u010dilo bi revidiranje i odbacivanje dosada\u0161nje ustaljene institucionalne prakse, \u0161to bi moglo otvoriti i sukobe s desnim politi\u010dkim grupama koje su de facto monopolizirale dobar dio dominantnih povijesnih narativa. Takav bi scenarij mogao prouzro\u010diti ne\u017eeljene turbulencije za tehnokratsku elitu u okviru sada\u0161nje labave vlasti, elitu koja pak preferira prepu\u0161tati takozvane “ideolo\u0161ke” teme nekim drugim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim akterima koji na njima grade vlastiti politi\u010dki imid\u017e. Dekontaminacija komemorativnog prostora i rad na demonta\u017ei ustaljenih nacionalisti\u010dkih mitova koji iskrivljuju sliku talijanske pro\u0161losti predstavljaju stoga slo\u017een i kompleksan proces. Izlo\u017eba i apel tek su prvi, ali zna\u010dajni i odva\u017eni, koraci u tom smjeru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Talijansko sudjelovanje u okupaciji jugoslavenskih prostora u Drugom svjetskom ratu tamo\u0161nja politika sje\u0107anja uglavnom potiskuje ili obra\u0111uje kroz figuru “dobrog talijanskog vojnika” i usputne “ekscese”. Nedavno otvorena virtualna izlo\u017eba o tom periodu nastoji “zakomplicirati” te politike sje\u0107anja studioznom rekapitulacijom zlo\u010dina\u010dke prirode tog pothvata. Kada je o Drugom svjetskom ratu rije\u010d, u talijanskoj kulturi sje\u0107anja isti\u010de […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37831,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[495,38],"articleformat":[450],"coauthors":[1226],"class_list":["post-37827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37827"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37832,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37827\/revisions\/37832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37827"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37827"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37827"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37827"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}“Ognjem i ma\u010dem<\/strong>“<\/h2>\n\n\n\n
Me\u0111unarodna suradnja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Demistifikacija poslijeratnih procesa<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Apel institucijama<\/strong><\/h2>\n\n\n\n