{"id":37818,"date":"2021-04-23T11:24:34","date_gmt":"2021-04-23T10:24:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37818"},"modified":"2021-04-23T11:24:35","modified_gmt":"2021-04-23T10:24:35","slug":"zelena-taksonomija-institucionalni-greenwashing-protiv-korporativnog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37818","title":{"rendered":"Zelena taksonomija: institucionalni greenwashing protiv korporativnog"},"content":{"rendered":"\n<p>Europska zelena taksonomija jedan je od onih kompliciranih birokratskih dokumenata Europske unije osmi\u0161ljenih tako da isi\u0161e entuzijazam iz dobronamjernog \u010ditatelja. Stoga, kako vi ne biste morali, mi smo je malo prou\u010davali. Taksonomija opisuje koje su gospodarske aktivnosti u skladu s Pari\u0161kim sporazumom i ciljem ograni\u010denja globalnog zatopljenja na 1,5\u00b0C. Najnoviji nacrt dokumenta upravo je objavljen, no finalna verzija jo\u0161 uvijek nije usugla\u0161ena. O makro-strukturnom problemu Taksonomije, ve\u0107 smo <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35969\" target=\"_blank\">pisali<\/a> a sada \u0107emo u\u0107i u prigovore ekolo\u0161kih aktivista.<\/p>\n\n\n\n<p>No, prije nego se pozabavimo prijeporima, definirajmo taksonomiju: to je, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/commission\/presscorner\/detail\/en\/ip_21_1804\" target=\"_blank\">kako sama EU ka\u017ee<\/a>, &#8220;robustan, znanstveno utemeljen alat za transparentnost za tvrtke i investitore.&#8221; Taksonomija osigurava &#8220;zajedni\u010dki jezik koji investitori mogu koristiti prilikom ulaganja u projekte i gospodarske aktivnosti koji imaju zna\u010dajan pozitivan utjecaj na klimu i okoli\u0161.&#8221; Taksonomija bi tako\u0111er trebala uvesti obveze objavljivanja podataka o tvrtkama i sudionicima financijskog tr\u017ei\u0161ta. No, ho\u0107e li se to dogoditi, i pod kojim i kakvim uvjetima, ostaje za vidjeti. Drugim rije\u010dima, Taksonomija bi trebala kategorizirati investicije s obzirom na njihov ekolo\u0161ki aspekt i ona bi sama trebala biti kriterij prema kojem \u0107e se javna sredstva usmjeravati u industrije i kompanije, samo ako na temelju Taksonomije te firme dobiju oznaku \u201eodr\u017eivosti\u201c. Dr\u017eave ne\u0107e mo\u0107i subvencionirati ni\u0161ta \u0161to nije u skladu sa taksonomijom koja obuhva\u0107a 13 sektora, uklju\u010duju\u0107i obnovljive izvore energije, promet, \u0161umarstvo, proizvodnju, zgrade, osiguranje, pa \u010dak i umjetnost, koji zajedno \u010dine gotovo 80 posto emisija stakleni\u010dkih plinova u EU, rekla je Europska komisija.<\/p>\n\n\n\n<p>Taksonomija bi trebala osiguravati niz tehni\u010dkih kriterija za utvr\u0111ivanje koje aktivnosti zna\u010dajno doprinose dvama ciljevima za\u0161tite okoli\u0161a: prilagodbi na klimatske promjene i ubla\u017eavanju klimatskih promjena. Ti se kriteriji temelje na znanstvenim savjetima <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/info\/publications\/sustainable-finance-technical-expert-group_en\" target=\"_blank\">Tehni\u010dke stru\u010dne skupine (TEG)<\/a> o odr\u017eivom financiranju. No, nakon brojnih politi\u010dkih izmjena i izmotavanja, ekolozi smatraju da sa svakom novom turom politi\u010dkog pregovora u dokumentu ostaje sve manje znanosti, a sve je vi\u0161e politike. Problem je \u0161to se dokument onda i dalje reklamira kao znanstven, iako to zapravo nije.<\/p>\n\n\n\n<p>Na primjer, znanstveno se smatra da su tehnologije zelene onda kada proizvode manje od 100 grama CO2 po kilovat satu struje. To isklju\u010duje ugljen i plin, \u010dak i onda kada ispu\u0161ne plinove koje proizvode hvataju i spremaju u zemlju. Ovo na\u010delo mo\u017ee se nazvati &#8220;do no harm&#8221; (na\u010delo ne nano\u0161enja nikakve \u0161tete okoli\u0161u). Drugi prag je postavljen na 270 grama CO2 po kWh, a tu spadaju tehnologije \u0161tetne za okoli\u0161 i koje spadaju u logiku &#8220;significant harm&#8221; odnosno one nanose zna\u010dajnije \u0161tete okoli\u0161u. Izme\u0111u ta dva nalazi se politi\u010dki prag nazvan &#8220;do no significant harm&#8221; (na\u010delo ne nano\u0161enja &#8220;ve\u0107e&#8221; \u0161ete), a koji je njegov prag, ovisit \u0107e o tome ho\u0107e li plinski lobiji natjerati Komisiju da uvrsti plin u zelene tehnologije. To bi i\u0161lo u korist zemalja periferije sa manje razvijenom tehnologijom, ali i Njema\u010dkoj zbog Sjevernog toka 2. <\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Te\u0161ka zada\u0107a<\/h2>\n\n\n\n<p>S druge strane nalazi se i nuklearna energija oko koje se tako\u0111er lome koplja. Premda takva struja ne ispu\u0161ta CO2 u atmosferu, ona u slu\u010daju katastrofe mo\u017ee izazvati ogromne i generacijske \u0161tete po okoli\u0161 i \u017eive vrste. Protiv nuklearne energije stoji primarno Njema\u010dka, a za nju su Francuska i zemlje periferije koje ne stignu razviti zelene tehnologije za proizvodnju iste koli\u010dine struje koju dobivaju iz ugljena, ali ve\u0107 poznaju nuklearnu energiju. Nakon \u017eestokih kontroverzi, plin i nuklearna energija izostavljeni su iz aprilskih izmjena Taksonomije. Zemlje \u010dlanice EU i zastupnici u Europskom parlamentu zaprijetili su vetom na raniji nacrt jer plin nisu smatrali prijelaznim gorivom. Odluka o plinu i nuklearnoj energiji, dva najspornija aspekta taksonomije, odgo\u0111ena je i bit \u0107e obra\u0111ena odvojeno.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo su mo\u017eda najve\u0107i prijepori oko taksonomije, ali prakti\u010dki nema resora u kojem nema takvih su\u0161tinskih neslaganja oko politi\u010dke definicije &#8220;zelenosti&#8221;. Na primjer, ekolozi upozoravaju da se u posljednje vrijeme sje\u010de sve ve\u0107a koli\u010dina drve\u0107a kako bi se od toga proizvodila struja \u2013 jer drvo spada u biomasu \u2013 iako se sje\u010dom drva nanosi velika sistemska, kaskadna, \u0161teta okoli\u0161u. Ono tako\u0111er proizvodi CO2 prilikom sagorijevanja, te je te\u0161ko razumjeti kako mo\u017ee biti uklju\u010deno u zelenu taksonomiju. Tzv. bioenergija i \u0161umarstvo tako\u0111er jo\u0161 nisu &#8220;znanstveno&#8221; definirani za potrebe taksonomije jer ni tu ne postoji konsenzus. Taj \u0107e se problem rje\u0161avati preko zajedni\u010dke poljoprivredne strategije te se nova definicija o\u010dekuje na stolu ovoga ljeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Problemima tu nije bio kraj, pa je posljednji zabilje\u017eeni prigovor stigao od udruge Zero Waste koja upozorava da ni odredbe oko recikliranja otpada i plastike, kao ni biokemijski procesi nisu dobro definirani. Kemijski procesi su dozvoljeni u omjeru koji je kao i ovi prethodni vi\u0161e politi\u010dki nego znanstveni i po politi\u010dkoj definiciji spada u &#8220;do no significant harm&#8221; na\u010delo, s kojim se aktivisti ne sla\u017eu. Najnoviji nacrt Taksonomije, uklonio je kako isti\u010du, odredbu da kemijski procesi u sanaciji otpada moraju smanjiti stakleni\u010dke plinove za 27 posto s obzirom na cijeli svoj \u017eivotnom ciklus: od proizvodnje iz djevi\u010danske sirovine do zadnjeg recikliranja. Ovo ograni\u010denje od 27 posto odnosilo se i na plastiku dobivenu iz obnovljivih sirovina, ali je tako\u0111er uklonjeno.<\/p>\n\n\n\n<p>Taksonomija je va\u017ean dokument jer \u0107e obuhvatiti 40 posto ekonomske aktivnosti firmi izlistanih na burzama, i to u sektorima odgovornima za 80 posto emisija. Iako dokument ima i pozitivnih strana &#8211; na primjer utro\u0161ak energije u razvoj ovog dokumenta svjedo\u010di ozbiljnoj politi\u010dkoj \u017eelji da se klima sanira, no, usprkos naporima, kad se pogleda znanost, nije sigurno ho\u0107e li svi ovi kompromisi rezultirati smanjenjem globalnog zatopljenja. Kompromisi nisu rezultat samo ustupaka kapitalu, ve\u0107 i objektivnom manjku komercijalno isplative tehnologije i nu\u017enosti da se o\u010duvaju brojna radna mjesta. Zada\u0107a je te\u0161ka, kako god da se pogleda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europska zelena taksonomija jedan je od onih kompliciranih birokratskih dokumenata Europske unije osmi\u0161ljenih tako da isi\u0161e entuzijazam iz dobronamjernog \u010ditatelja. Stoga, kako vi ne biste morali, mi smo je malo prou\u010davali. Taksonomija opisuje koje su gospodarske aktivnosti u skladu s Pari\u0161kim sporazumom i ciljem ograni\u010denja globalnog zatopljenja na 1,5\u00b0C. Najnoviji nacrt dokumenta upravo je objavljen, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37820,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[243,1369,213,1368,371,432,1204,1370,819],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37818","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-eu","tag-eu-taksonomija","tag-financije","tag-greenwashing","tag-klima","tag-politika","tag-taksonomija","tag-zelena-taksonomija","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37818"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37818\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37822,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37818\/revisions\/37822"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37818"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37818"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37818"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37818"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37818"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37818"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}