{"id":37810,"date":"2021-04-23T10:16:00","date_gmt":"2021-04-23T09:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37810"},"modified":"2021-04-27T22:13:02","modified_gmt":"2021-04-27T21:13:02","slug":"sto-stoji-iza-ideje-o-novoj-drzavi-blagostanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37810","title":{"rendered":"\u0160to stoji iza ideje o “novoj dr\u017eavi blagostanja”?"},"content":{"rendered":"\n

Sna\u017enija i ambicioznija uloga dr\u017eave u ekonomiji jasan je znak lijeve politi\u010dke orijentacije, a slabija i diskretnija uloga isklju\u010divo desne orijentacije. Tako glasi “ud\u017ebeni\u010dka” ideolo\u0161ka podjela \u010diji smo taoci ve\u0107 desetlje\u0107ima. Ona je neodr\u017eiva na teorijskoj, apstraktnoj ravni, kao i na povijesno-empirijskoj. Naime, dr\u017eavne intervencije mogu slu\u017eiti razli\u010ditim interesima. Nema ni\u0161ta inherentno “lijevo” u dr\u017eavnom utjecaju na ekonomiju. Tome u prilog idu i podaci<\/a> iz vladavine ikone neoliberalizma Margaret Thatcher. U osamdesetima je udio dr\u017eavne potro\u0161nje u BDP-u Velike Britanije ostao isti. A u realnim brojkama je narastao za 7,7%.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d problemima s teorijskom i empirijskom odr\u017eivo\u0161\u0107u, ta podjela i dalje kroji na\u0161e politi\u010dke horizonte. No, proteklo desetlje\u0107e obilje\u017eeno (odgo\u0111enim) ekonomskim krizama koje su “kulminirale” pandemijskim okolnostima polako nagriza tu “zdravorazumsku” perspektivu. Razlozi su, o\u010dekivano, prakti\u010dne naravi kao \u0161to je to uvijek slu\u010daj kad su u pitanju ekonomske politike. Njihovo krojenje sukladno ideolo\u0161koj dimenziji i ud\u017ebeni\u010dkim receptima “privilegija” je manjih zemalja i slabijih ekonomija. Ipak, \u010dini se da su posrijedi pomaci koji se ne mogu svesti na “iskreniji” odnos prema prakti\u010dnim zahtjevima. Dr\u017eava se, po svemu sude\u0107i, “vra\u0107a” u politi\u010dku ekonomiju na na\u010din koji podsje\u0107a na neke skoro pa zaboravljene epizode prije doba tr\u017ei\u0161nog trijumfalizma.<\/p>\n\n\n\n

Pandemija i nu\u017enost dr\u017eavnih reakcija su, dakako, bili okida\u010d, ali i nekoliko drugih faktora uvjetovalo je uo\u010dljivu promjenu trenda. Ta je promjena prisutna diljem svijeta, ali negdje je planirana kao privremena suspenzija idolatrije slobodnog tr\u017ei\u0161ta, a negdje kao sna\u017eniji zaokret. Recimo samo da su europske zemlje bli\u017ee prvoj varijanti, a Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave drugoj. O tim spomenutim faktorima smo ovdje ve\u0107 pisali<\/a>, a ti\u010du se prvenstveno rasta politi\u010dke nestabilnosti koji se povezuje s rastom nejednakosti i kineske konkurencije. Rije\u010dima<\/a> glavnog savjetnika Joea Bidena za ekonomiju, Briana Deesea, ne mo\u017eemo ekonomiji koja svoj razvoj zasniva na ne-tr\u017ei\u0161nim principima konkurirati isklju\u010divo tr\u017ei\u0161nim principima. Da parafraziramo srpsku reperku Mimi Mercedez: kineski kapital me je naterao.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d proklamiranim ciljevima koji se ti\u010du smanjenja nejednakosti, sna\u017enijih dr\u017eavnih investicija i stvaranja “autonomnijih” opskrbnih lanaca, postoje klju\u010dne razlike u odnosu na dr\u017eavne politike iz sredine 20. stolje\u0107a. Faktor koji oblikuje te razlike isti je kao u slu\u010daju analogija s periodom koji je prethodio tim politikama: 20-im i 30-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a. Kao \u0161to dana\u0161nju ekstremnu desnicu ne mo\u017eemo porediti s povijesnim fa\u0161izmom zbog nepostojanja sna\u017enog radni\u010dkog pokreta i komunisti\u010dkih partija na koje su fa\u0161isti\u010dki pokreti bili reakcija, tako ni dana\u0161nje “progresivne” dr\u017eavne ekonomske politike ne mo\u017eemo izjedna\u010davati s onima iz perioda nakon Drugog svjetskog rata. Premda su i drugi motivi igrali ulogu u formiranju tada\u0161njih politika, sna\u017ean radni\u010dki pokret sa svojim ambicioznim zahtjevima igrao je jednu od presudnih uloga.<\/p>\n\n\n\n

Te se razlike mogu primijetiti i u redistributivnoj i investicijskoj politici, a povezuje ih izostanak procesa dekomodifikacije odre\u0111enih dru\u0161tvenih sfera. Drugim rije\u010dima, (zami\u0161ljena) dr\u017eava blagostanja se vi\u0161e ne zasniva na odstranjivanju odre\u0111enih dru\u0161tvenih potreba poput zdravstva, obrazovanja ili stanovanja iz sfere tr\u017ei\u0161nih odnosa. Kao \u0161to su primijetili i precizno analizirali u nedavnom \u010dlanku<\/a> znakovitog naslova “Welfare without Welfare State” (Blagostanje bez dr\u017eave blagostanja), Daniel Zamora i Anton J\u00e4ger, sve rasprostranjeniji oblik “podr\u0161ke” su izravni gotovinski transferi stanovni\u0161tvu. S obzirom na to da vi\u0161e sindikati, stranke i drugi oblici civilnodru\u0161tvenih udru\u017eenja ne igraju ulogu posrednika demokratski ustanovljenih zahtjeva za realizacijom odre\u0111enih potreba ne postoji vi\u0161e ni pritisak na dr\u017eavu da tu realizaciju u\u010dini neovisnom od tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Redistribucija se dakle doga\u0111a sukladno atomiziranim interesima u suvremenom dru\u0161tvu, a svakoj individui je “dopu\u0161teno” da se pona\u0161a suvereni potro\u0161a\u010d. Posrijedi je dakle tr\u017ei\u0161no rje\u0161enje za probleme nejednakosti i nedostatka potra\u017enje kakvo je u obliku negativnog poreza zagovarao i Milton Friedman. Kako isti\u010du Zamora i J\u00e4ger, dru\u0161tvene potrebe se danas tretiraju kao apstrakcije, a ne kao konkretne potrebe u obliku novih \u0161kola ili priu\u0161tivih stambenih jedinica: “Siroma\u0161tvo je konceptualizirano kao jednostavan nedostatak novca, a ne kao nedostatan pristup uslugama.” Drugim rije\u010dima, vi\u0161e se ljude ne \u0161titi od hirova tr\u017ei\u0161ta svojevrsnim dru\u0161tvenim zaklonima ve\u0107 im se donekle poma\u017ee da se individualno uspje\u0161nije nose s tim hirevima. Radi se o ustanovljenom trendu, ali ve\u0107 mu se mo\u017ee prognozirati ne\u0161to dugoro\u010dnija popularnost: desnici na\u010delno odgovara tr\u017ei\u0161no rje\u0161enje, a ljevica se ne mo\u017ee tek tako oduprijeti bilo kojim oblicima pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de pak investicijske politike, u najavama izostaje upravo izgradnja infrastrukture za dekomodifikaciju. Iako je sama infrastruktura postala buzzword<\/em> proteklih mjeseci u financijskoj \u0161tampi. Me\u0111utim, uglavnom se radi o infrastrukturi koja bi ja\u010dala konkurentske kapacitete nacionalne ekonomije. I nema tu ni\u0161ta sporno, ali va\u017eno je istaknuti razlike. Dodu\u0161e, u Bidenovom infrastrukturnom planu zna\u010dajna se sredstva planiraju za sektor skrbi, ali pitanje je na koji \u0107e se na\u010din ona utro\u0161iti i ho\u0107e li prevladavati subvencije privatnim pru\u017eateljima usluga. Te razlike proistje\u010du iz jo\u0161 jednog va\u017enog faktora: dr\u017eava ne planira putem nacionalizacija ili izravne kontrole nad sektorima, ve\u0107 planira i koordinira u suglasju s uspostavljenim interesima odre\u0111enih frakcija kapitala.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje su nagla\u0161eni tek uo\u010deni trendovi i odre\u0111ene politi\u010dke zadatosti, a realizaciju i u\u010dinke tek treba pri\u010dekati. \u0160to se ti\u010de pak prognoza, vjerojatno \u0107emo svjedo\u010diti razli\u010ditim protekcionisti\u010dkim intenzitetima s razli\u010ditim ciljevima, ovisno o boji politi\u010dkih snaga koje budu njima upravljale. A ne\u0161to konkretnije, nema spora da \u0107e Europska unija kaskati za trendovima i da \u0107e se to kaskanje odvijati u politi\u010dki pogubnim oblicima. Dakle, nova verzija dr\u017eave blagostanja je na obzoru, ali bitno druk\u010dija od prethodne jer ju nisu oblikovali zahtjevi i borbe radni\u010dkog pokreta, ve\u0107 isklju\u010divo kalkulacije interesa upravlja\u010dkih elita i predstavnika odre\u0111enih frakcija kapitala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sna\u017enija i ambicioznija uloga dr\u017eave u ekonomiji jasan je znak lijeve politi\u010dke orijentacije, a slabija i diskretnija uloga isklju\u010divo desne orijentacije. Tako glasi “ud\u017ebeni\u010dka” ideolo\u0161ka podjela \u010diji smo taoci ve\u0107 desetlje\u0107ima. Ona je neodr\u017eiva na teorijskoj, apstraktnoj ravni, kao i na povijesno-empirijskoj. Naime, dr\u017eavne intervencije mogu slu\u017eiti razli\u010ditim interesima. Nema ni\u0161ta inherentno “lijevo” u dr\u017eavnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37812,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,228,85],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-37810","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37810","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37810"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37810\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37858,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37810\/revisions\/37858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37810"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37810"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37810"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37810"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}