Zbog nepovjerenja u sposobnost dr\u017eave za adekvatnu reakciju na potres na Baniji, gra\u0111ani i stru\u010dnjaci-volonteri samoinicijativno su krenuli na teren u pomo\u0107 stradalom stanovni\u0161tvu. Da su volonteri bili u pravu, jasno je sagledavaju\u0107i (ne)u\u010dinjeno skoro pola godine nakon razornih potresa na Baniji, pi\u0161e arhitekt Mauro Sirotnjak koji djeluje u okviru kolektiva Sloga. <\/p>\n\n\n\n
Godinu dana nakon potresa u Zagrebu i skoro pola godine od razornih potresa na Baniji, mo\u017eemo govoriti samo o ja\u010danju postoje\u0107eg antagonizma na relaciji dru\u0161tva i dr\u017eave. Ako proces suo\u010davanja s posljedicama potresa podijelimo na tri faze, prema obi\u010daju kriznog upravljanja, on obuhva\u0107a pripremu za kriznu situaciju, hitnu i u\u010dinkovitu reakciju na krizni trenutak te na kraju plan oporavka. O pripremi Republike Hrvatske na prirodnu katastrofu poput potresa dovoljno govore o\u0161te\u0107ene ku\u0107e koje su “obnovljene” nakon rata u devedesetima, za koje se u mnogim slu\u010dajevima ispostavilo da nisu pravilno armirane, unato\u010d \u010dinjenici da se podru\u010dje nalazi na trusnom tlu. Da se radi o ve\u0107 jedno stolje\u0107e poznatoj \u010dinjenici, govori podatak da seizmolo\u0161ka saznanja Andrije Mohorovi\u010di\u0107a proizlaze upravo iz potresa 1909. godine na istom podru\u010dju, iza kojih nam je ostavio jasne smjernice o gradnji otpornoj na potrese. Kad je po\u010delo propitivanje poslijeratne obnove, u maniri \u010di\u0161\u0107enja politi\u010dke savjesti br\u017ee-bolje objavljen je registar projektanata i izvo\u0111a\u010da kako bi se odgovornost dr\u017eave za lo\u0161u obnovu prebacila sa zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti na ni\u017ee rangove sudionika u obnovi. U tako postavljenom diskursu, u drugom planu je ostala problematika nikad dovr\u0161ene obnove krajeva Banije nakon rata, \u0161to u materijalnom, \u0161to u dru\u0161tveno-ekonomskom aspektu, a prebacivanje odgovornosti postala je glavna misija.<\/p>\n\n\n\n
Prate\u0107i reakcije nadle\u017enih institucija netom nakon potresa, uz iznimku vojnih intervencija na ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju klju\u010dne infrastrukture, \u0161okirao je manjak dr\u017eavne koordinacije u distribuciji hitne pomo\u0107i i pru\u017eanju konkretnih informacija. Prozivaju\u0107i u po\u010detku volontere \u0161tetnima, vlada je \u010dvrsto zauzela poziciju obrane svog obraza nasuprot ljudima koji su, vo\u0111eni nepovjerenjem u tu istu vladu, samoinicijativno krenuli<\/a> u pomo\u0107 stradalom stanovni\u0161tvu. Da su volonteri bili u pravu, jasno je sagledavaju\u0107i (ne)u\u010dinjeno skoro pola godine nakon razornih potresa na Baniji. Dr\u017eava je u tom periodu uglavnom neposredno iskoristila mobilizacijski potencijal stanovni\u0161tva na bazi empatije i koristila ga do iscrpljenja. Volonteri, samostalni ili udru\u017eeni, opskrbljivali su hranom, lijekovima te psiholo\u0161kom pomo\u0107i potresom pogo\u0111ene zajednice, te nabavljali kontejnere i kamp ku\u0107ice paralelno uz dr\u017eavu, a u mnogim slu\u010dajevima puno efikasnije i s ve\u0107im senzibilitetom. Trebalo je pro\u0107i neko vrijeme da dr\u017eava shvati da bez volonterskih organizacija ne mo\u017ee pokriti disperzivna naselja Banije kojima je ve\u0107 godinama uskra\u0107ena osnovna infrastruktura. Tek su se naknadno volonterske organizacije uklju\u010dile u dono\u0161enje odluka ravnopravno sa Crvenim kri\u017eem, jednom od slu\u017ebenih organizacija zakonom predvi\u0111enih za rad na terenu.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavna organizacija, osim hitnim reakcijama, zakazala je u strate\u0161kom odgovoru na krizu. Pou\u010deni zagreba\u010dkim iskustvom, in\u017eenjeri gra\u0111evine i arhitekti su od prvog dana samoinicijativno krenuli na teren kako bi stvorili funkcionalnu strukturu koja bi pru\u017eala informacije o sigurnosti o\u0161te\u0107enih zgrada. Takva inicijativa pokrenuta je znaju\u0107i da dr\u017eava kasni. Time je potaknut i val solidarnosti izme\u0111u in\u017eenjera koji su dolazili iz cijele Hrvatske, pa i \u0161ire, provode\u0107i godi\u0161nji odmor pregledavaju\u0107i gra\u0111evine na Baniji u vidu hitnih brzinskih pregleda o\u0161te\u0107enja. Nimalo lak posao, jer su in\u017eenjeri \u010desto bili i prvi kontakt “stru\u010dnjaka” s lokalnim stanovni\u0161tvom, koje je to popratilo komentarima da je ovo prvi put da ih neka dr\u017eavna slu\u017eba posje\u0107uje, ne shva\u0107aju\u0107i da je rad in\u017eenjera i dalje bio volonterski, nikako u slu\u017ebi dr\u017eave. U takvim situacijama, pregledi zgrada su uglavnom podrazumijevali saslu\u0161avanje stanovnika o njihovoj prepu\u0161tenosti samima sebi, te se jasno ocrtala dijametralno razli\u010dita dimenzija \u017eivota u selima uz hrvatsko-bosansku granicu i onoga u glavnom gradu, udaljenom samo sat ili dva vremena vo\u017enje.<\/p>\n\n\n\n In\u017eenjerski timovi okupljeni u Hrvatski centar za potresno in\u017eenjerstvo uz navedene preglede mjesecima su se borili s vladom oko minimalne naknade za rad stru\u010dnjaka na terenu, te oko razvijanja sustava putem kojega bi se stanovnicima osigurali detaljni pregledi o\u0161te\u0107enih zgrada, nakon brzih prvih pregleda. Borba struke i dr\u017eave je nakon dva mjeseca urodila plodom, tek nakon \u0161to se ve\u0107ina volonterskog potencijala in\u017eenjera iscrpila, uvode\u0107i pla\u0107eni rad uz obe\u0107anje da \u0107e se i minuli rad mo\u0107i nadoknaditi putem mobilizacije kroz sustav Civilne za\u0161tite RH, iz Europskog socijalnog fonda. Me\u0111utim zavr\u0161etak procesa procjene o\u0161te\u0107enja i po\u010detak obnove i dalje je nejasan i stru\u010dnjacima, a kamoli pogo\u0111enom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Uz jenjavanje medijske pa\u017enje, po\u010dela su se polako, s ka\u0161njenjem od nekoliko mjeseci, podizati kontejnerska naselja, a dugoro\u010dna obnova \u010dini se dalekom. Dok se stanovni\u0161tvo bori za vlastitu egzistenciju i stambeno zbrinjavanje, bolnice i dru\u0161tveni sadr\u017eaji u velikoj su mjeri zapu\u0161teni, te jo\u0161 nije predstavljen plan obnove za klju\u010dne sadr\u017eaje u \u017eivotu zajednice.<\/p>\n\n\n\n Pou\u010deni fragmentarnim i neu\u010dinkovitim procesom obnove Zagreba, niz strukovnih i ekolo\u0161kih udruga javno je istupio u svrhu kvalitetnog upravljanja procesom obnove. Hrvatska sekcija Europskog vije\u0107a za sela i male gradove s nizom strukovnih institucija uputila je apel<\/a> za sveobuhvatan, uklju\u010div i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogo\u0111enih podru\u010dja Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije netom nakon potresa. Uz stru\u010dnjake iz sfere prostornog planiranja, u apeliranju vladi za energetski u\u010dinkovitu i ekolo\u0161ki odr\u017eivu obnovu pridru\u017eile su se i ekolo\u0161ke udruge. Razlog ovakvog na\u010dina javnog komuniciranja struke i udruga putem apela je o\u010dita \u2013 prvenstveno zbog nepovjerenja prema dr\u017eavnim institucijama i kompetentnosti njihovih vode\u0107ih kadrova.<\/p>\n\n\n\n Odgovor vlade bio je tek produ\u017eetak ve\u0107 dokazano neu\u010dinkovitog Zakona o obnovi Zagreba i Zagreba\u010dke \u017eupanije na prostor Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije. Pri dono\u0161enju Zakona vlada nije prezala od daljnje politizacije te se na simboli\u010dnu poruku saborske oporbe ru\u0161enjem kvoruma pri izglasavanju \u0161tetnog zakona, premijer Plenkovi\u0107 okoristio<\/a> jeftinim busanjem o moralnost i pozivanjem na nedodirljivu auru Miroslava Tu\u0111mana koji je tada zavr\u0161io u bolnici, kako bi dodatno poku\u0161ao diskriminirati oporbu kritiziraju\u0107i je za opstrukciju. Uz vi\u0161emjese\u010dno naga\u0111anje struke i i\u0161\u010dekivanje slu\u017ebenih informacija iz vlade o tome \u0161to se i na koji na\u010din radi, tek se sporadi\u010dno pojavljuju obavijesti o radu koji dr\u017eavne institucije provode na potresom pogo\u0111enom teritoriju.<\/p>\n\n\n\n Tako je prije mjesec dana objavljena kratka vijest<\/a> na stranicama<\/a> Ministarstva kulture i medija o predstavljanju modela obnove kulturno-povijesne cjeline Petrinje po uzoru na obnovu Vukovara. Iz priop\u0107enja je jasno da suradnje izme\u0111u klju\u010dnih ministarstava nema, te umjesto da se na obnovi centra grada radi cjelovito vode\u0107i ra\u010duna o dru\u0161tvenoj slici grada, \u010dini se da vlada smatra da obnova centra zna\u010di pra\u0107enje konzervatorskih smjernica za obnovu pojedinih zgrada koje Ministarstvo kulture i medija smatra ba\u0161tinom. Fokus usmjeren isklju\u010divo na historicisti\u010dki ambijent i o\u010duvanja fasada je dosad i jedini predstavljeni model obnove uop\u0107e, ne ra\u010dunaju\u0107i nedavno predstavljen fantazmagori\u010dni model obnove donjogradskog bloka 19 u Zagrebu. Takvo parcijalno i uskogrudno sagledavanje obnove u potpunosti zanemaruje socio-ekonomske probleme stanovnika. U urbanim sredinama Banije ve\u0107 prevladava nezadovoljstvo prema konzervatorima i vrhovnom Ministarstvu kulture i medija koje nema sluha za egzistenciju ljudi koji stanuju u kulturnim dobrima i nemaju financijskih mogu\u0107nosti postupati s kulturnim dobrom prema zadanim smjernicama, \u0161to dovodi u pitanje iseljavanje iz centara gradova i povratak istih stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Pitanje \u0161to je s obnovom objekata koji nisu za\u0161ti\u0107eni ostaje neodgovoreno, te je umjesto u rukama struke zavr\u0161ilo u politi\u010dkoj areni gdje lokalni i dr\u017eavni mo\u0107nici mogu \u010diniti \u0161to im je volja. To potvr\u0111uje i performativno ru\u0161enje robne ku\u0107e Petrinjka na zahtjev gradona\u010delnika Petrinje, kao pozadinska kulisa posjeti dr\u017eavnog vrha iz Zagreba. Da ru\u0161enje navedenog objekta nema upori\u0161ta u stru\u010dnom pogledu, upozorili su in\u017eenjeri apelom<\/a> prema institucijama da se ono zaustavi jer se time \u010dini dvostruka \u0161teta – zbog tro\u0161kova nepotrebnog ru\u0161enja zdrave konstrukcije te zbog potrebnog zbrinjavanja gruboga gra\u0111evinskog otpada od armiranog betona. Ni taj apel nije urodio plodom, te je struka opet ostala s druge strane dono\u0161enja odluka.<\/p>\n\n\n\n U situaciji gdje dr\u017eavni vrh ma\u0111ioni\u010darski poku\u0161ava odr\u017eavati iluziju “dr\u017eave blagostanja” i socijalne kohezije, a u naravi postoji ogroman sraz izme\u0111u dr\u017eavne pomo\u0107i i potrebe ljudi pogo\u0111enih potresom, jasno je da ne postoji namjera za promjenom takvog odnosa. Razlog je tome \u0161to to prvenstveno zna\u010di temeljitu promjenu na politi\u010dkom polju, od dr\u017eavne politike do upravljanja \u017eupanijama, gradovima te tvrtkama u vlasni\u0161tvu dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\nImprovizacija kao na\u010din rada<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Opstrukcija obnove: \u0161to, kako i za koga?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n