{"id":37786,"date":"2021-04-22T09:47:10","date_gmt":"2021-04-22T08:47:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37786"},"modified":"2021-04-23T00:43:42","modified_gmt":"2021-04-22T23:43:42","slug":"dan-planete-zemlje-protiv-kolektivne-krivnje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37786","title":{"rendered":"Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje"},"content":{"rendered":"\n

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboli\u010dkim gestama, hinjenjem velikodu\u0161nosti i brige za stanje svijeta koji nas okru\u017euje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja na\u0161e dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan \u010dije \u010destitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan za \u010di\u0161\u0107enje prljave savjesti, i dan za disperziju odgovornosti \u2013 kao kada nas predsjednik dr\u017eave sa svog fejsbuka podsje\u0107a na to da nam ovaj planet svima treba za egzistenciju.<\/p>\n\n\n\n

No, u igri krivnje zbog \u017eivotnih stilova koji su nam odre\u0111eni dru\u0161tvenom organizacijom rada ne treba zaboraviti da nismo ni jednako ni kolektivno odgovorni za umiru\u0107i svijet. Niti u\u0161tede u osobnim stilovima poput onih u tu\u0161iranju, grijanju, pa \u010dak ni one u recikliranju sme\u0107a ne mogu rije\u0161iti problem pred kojim se nalazimo. Ali politika ga mo\u017ee rije\u0161iti, kao \u0161to je to mogla u\u010diniti prije sto godina kada je problem prvi put otkriven, i prije pedeset godina kad su po\u010dela prva znanstvena upozoravanja, pa i prije 40 godina kada su s razvojem neoliberalizma nastala i prva politi\u010dka rje\u0161enja<\/a>, u kona\u010dnici, politika je mogla ozbiljno prionuti rje\u0161avanju problema u svakoj dekadi od tada. Zaga\u0111enje planete nije jedna od onih pri\u010da u kojima ne treba gledati krivca nego samo na\u0107i rje\u0161enje, jer dok radimo upravo to, odgovorni i dalje neometano zaga\u0111uju, i ubijaju.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, popularno znanstveni portal Carbon Brief<\/a> objavio je prikaz studije o izvorima financija postrojenja na ugljen, danas, u svijetu. Usprkos tome \u0161to potro\u0161nja ugljena pada u Europi i Sjevernoj Americi, biznis faktori iz ovih dijelova svijeta i dalje financiraju izgradnju postrojenja na ugljen u drugim dijelovima svijeta. Ako se sje\u0107ate, situacija je bila identi\u010dna sa europskim odnosom prema Brazilu: dok je politika prijetila sankcijama zbog nekontroliranog kr\u010denja Amazone \u2013 \u201eplu\u0107a svijeta\u201c \u2013 europski, posebno njema\u010dki mirovinski fondovi, intenzivno su ulagali u poljoprivrednu industriju za \u010diju se korist uop\u0107e kr\u010di Amazona. Odgovornost onda nije primarno na seljaku koji sje\u010de amazonska stabla, jer mu, kao \u0161to isti\u010de predsjednik RH, to treba za egzistenciju, nego investitoru. Krivnja stoga nije ravnomjerno raspore\u0111ena jer seljak sje\u010de stablo da bi imao \u0161to jesti, a investitor ganja profit, budu\u0107i da je njegova egzistencija ve\u0107 osigurana. Tako da razlog uni\u0161tenja planete Zemlje nije borba za egzistenciju, nego lov za profitom.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu ugljena, eklatantnog primjera licemjerja politike koja tobo\u017ee stremi k tome da planet postane zelen i \u010dist, studija prikazana na Carbon Briefu, originalno je objavljena u \u010dasopisu Environmental Research Letters<\/a> otkriva da investicije u izgradnju postrojenja na ugljen u Aziji \u010desto dolazi iz banaka i od investitora bogatih europskih zemalja i SAD-a. Istra\u017eivanje dalje pokazuje da se \u010dak 40 posto emisija iz ugljena doga\u0111a zahvaljuju\u0107i takvim investicijama. Ovo se odnosi na postrojenja izgra\u0111ena nakon 2015. godine. Ostatak emisija ugljena u Aziji financiraju kineske banke. Ovo se protivi odredbi Pari\u0161kog sporazuma koji \u201ezahtijeva\u201c da financijski tokovi budu u skladu sa ciljem smanjenja emisija i razvijanja klimatski neutralne i otporne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Strani investitori \u2013 npr. globalne korporacije koje upravljaju imovinom mirovinskih fondova \u2013 ula\u017eu u postrojenja na ugljem putem dionica i obveznica (koje proizvode dug). S druge strane, bankarski sektor osigurava i mobilizira financije putem zajmova, uglavnom korporativnih, i preuzimaju financijske rizike uz adekvatnu naknadu. Me\u0111u stranim investitorima najvi\u0161e su u ugljen u Aziji ulagale banke iz Velike Britanije, Francuske i \u0160vicarske koje su u resor ugljena ulo\u017eile 413 milijardi dolara u periodu 2012.-2019., a ukupna emisija CO2 koja je rezultat takvih ulaganja iznosi oko 43 gigatona \u2013 \u0161to je vi\u0161e od ukupne svjetske godi\u0161nje proizvodnje stakleni\u010dkih plinova. Da dr\u017eimo korporacije odgovorne za zaga\u0111enje, onda bi sva ova sredstva mogla biti utro\u0161ena u zelene politike, \u010dime bi planet postao \u010dist, a egzistencija osigurana, no, onda ne bi bilo profita, i opet smo do\u0161li do mjesta gdje prestaje svaka politi\u010dka akcija. Sretan vam Dan planete Zemlje!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboli\u010dkim gestama, hinjenjem velikodu\u0161nosti i brige za stanje svijeta koji nas okru\u017euje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja na\u0161e dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan \u010dije \u010destitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37789,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1364,727,357,1365],"theme":[457],"country":[495,38,967,459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-dan-planete-zemlje","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-kolektivna-krivnja","theme-klima","country-europska-unija","country-hrvatska","country-sad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37786"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37788,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37786\/revisions\/37788"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37786"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37786"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37786"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37786"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}