Rumunjska trenutno provodi zahtjevan projekt kojem je cilj pro\u0161iriti veliki dio obale Crnog mora do 2023. godine. Taj projekt otkriva fascinantnu pri\u010du u kojoj se, usred rastu\u0107e klimatske krize, isprepli\u0107u povijest, priroda i dru\u0161tvo, a njezine detalje donosi Florin Poenaru. <\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161irenje obale Crnog mora, koje je financirano novcem EU a provodi ga jedna nizozemska tvrtka, naporan je proces. Pijesak se izvla\u010di iz mora kroz divovske cijevi koje vuku brodovi i u\u010dvr\u0161\u0107uju ronioci, a pro\u0161log vikenda dva su ronioca na\u017ealost izgubila \u017eivote u nesre\u0107i dok su radili na jednoj dionici tog projekta. Prvi dio projekta zapo\u010deo je 2015. pro\u0161irenjem pla\u017ea u gradu Constan\u021ba. U trenutnoj, drugoj fazi jo\u0161 ve\u0107a povr\u0161ina pla\u017ea pro\u0107i \u0107e sli\u010dno pro\u0161irenje na sjeveru i jugu rumunjske obale Crnog mora. Ukupno \u0107e za pro\u0161irenje obale biti potrebno oko 60 hektara pijeska po cijeni od jedne milijarde eura. Uz to, oko 5 kilometara brana na raznim lokacijama iznad i ispod mora \u0161titit \u0107e obalu od erozije.<\/p>\n\n\n\n
Glavni razlog za ovaj titanski poduhvat je erozija tla na rumunjskoj obali Crnog jezera koja predstavlja ogroman problem ve\u0107 gotovo stotinu godina, ali se situacija posebno pogor\u0161ala u posljednja \u010detiri desetlje\u0107a. Neki su uzroci erozije tla prirodni i uglavnom se ti\u010du krhkog nasipa koji more postepeno odnosi. Jedan od uzroka su i valovi \u2013 sna\u017ene oluje tipi\u010dne za to podru\u010dje stvaraju ja\u010de i vi\u0161e valove koji ispiru i odnose tlo. Istovremeno, razina mora neprekidno raste brzinom od 2 milimetra godi\u0161nje, pokazuju mjerenja koja se provode od 1933. Klimatske promjene ubrzat \u0107e taj rast i dovesti do jo\u0161 ve\u0107ih i destruktivnijih valova.<\/p>\n\n\n\n
Drugi uzroci za eroziju tla su povijesne prirode i vezani su uz ishode socijalisti\u010dkog developmentalizma. Izgradnja Hidroelektrane \u0110erdap I na Dunavu 1972., na granici izme\u0111u Srbije i Rumunjske, znatno je izmijenila koli\u010dinu sedimenta i pijeska koju je Dunav donosio u more. Sli\u010dno tome, izgradnja kanala Dunav-Crno more koji povezuje more izme\u0111u gradova Cernavoda i Constan\u021ba, a grana se i prema sjevernijem gradu Navodari, dodatno je naru\u0161io balans i ubrzao eroziju tla. U Navodariju je rumunjska socijalisti\u010dka vlada sagradila i jedno od najve\u0107ih petrokemijskih postrojenja u socijalisti\u010dkom svijetu. Zaga\u0111enje je uni\u0161tilo morsku bioraznolikost i sedimente pla\u017ea. Razvoj infrastrukture za odmor na Crnom moru tijekom 1960-ih, posebno izgradnja modernisti\u010dkih hotela, dodatno je pridonio smanjenju koli\u010dine pijeska. Do 1980-ih situacija je postala dramati\u010dnom; sje\u0107am se da sam kao dijete gledao kako se valovi razbijaju o hotelske beach barove. Socijalisti\u010dke vlasti odgovorile su postavljanjem brana u Y-obliku, poznatih pod nazivom stabilopozi<\/em>. To je bio lokalni izum koji je trebao dosko\u010diti problemu nestajanja pla\u017ea. Me\u0111utim, mjere su uvedene prekasno i nisu bile dovoljne.<\/p>\n\n\n\n Kolaps re\u017eima o\u010dekivano nije rije\u0161io nijedan od problema koje je stvorio, ve\u0107 je samo pogor\u0161ao stvari. Pla\u017ee su gentrificirane i novi gra\u0111evinski boom pro\u0161irio je po\u010detno podru\u010dje odmora na gotovo cijelu pje\u0161\u010danu povr\u0161inu izme\u0111u Navodarija i granice s Bugarskom na jugu \u2013 povr\u0161ina od gotovo 100 kvadratnih kilometara. Kako bi se napravilo mjesta za le\u017ealjke na pla\u017ei, u tom procesu uklonjeno je drve\u0107e koje je fiksiralo pijesak. Zaga\u0111enje se tako\u0111er pove\u0107alo zbog masovnog turizma i manjka kontrole. Kako se obala eksploatirala za profit, tako je i nestajala. Proces nestanka pla\u017ea doveo je do prenapu\u010denosti ljudima i zgradama, \u0161to je dodatno pogor\u0161alo situaciju.<\/p>\n\n\n\n U gradu Constanta najjasnije se vidjelo koliko je situacija dramati\u010dna, gdje je postojala opasnost da se nasip uru\u0161i, a zajedno s njime i kvartovi izgra\u0111eni na njemu 1990-ih i kasnije. Kona\u010dno, vlasti su 2015. uspjele pokrenuti i zapo\u010dele proces pro\u0161irenja gradske obale.<\/p>\n\n\n\n Trenutna faza projekta postala je obavijena kontroverzom na neo\u010dekivan na\u010din. U procesu \u0161irenja obale otkriveni su dotad nepoznati arheolo\u0161ki ostaci, uklju\u010duju\u0107i i ogromnu kolekciju rimskih nov\u010di\u0107a i gr\u010dkih brodova. Radovi su zaustavljeni nakon \u0161to je poznata antikorupcijska agencija DNA zapo\u010dela istragu kako bi se razjasnilo zbog \u010dega to podru\u010dje nije bilo pod zakonskom za\u0161titom. Neki kolekcionari ve\u0107 pretra\u017euju taj dio pla\u017ee u nadi da \u0107e prona\u0107i antikvitete.<\/p>\n\n\n\n Drugi skandal potekao je od vlasnika barova koji preplavljuju pje\u0161\u010dane pla\u017ee. Oni su se po\u017ealili da su radovi na \u0161irenju obale zakopali njihove objekte u pijesak, zbog \u010dega ih moraju uni\u0161titi i izgraditi nove na vi\u0161em terenu, a k tome \u0107e izgubiti i pogled na more. Takvi barovi uglavnom se nalaze vrlo blizu mora, sa skupim le\u017ealjkama nekoliko centimetara od valova, ali sada se situacija promijenila. Budu\u0107i da ve\u0107ina novaca za projekt dolazi od EU, u skladu s pravilima Europske unije, na pro\u0161irenoj obali ne smiju se odr\u017eavati nikakve komercijalne aktivnosti . U osnovi, javnost mo\u017ee besplatno sjediti na novih 100 metara pijeska. Vlasnici beach barova unajmljuju prostor od dr\u017eavne agencije koja regulira prirodne vode i stvaraju profit tako \u0161to papreno napla\u0107uju pi\u0107a i suncobrane. Sada \u0107e se polovica pla\u017ee, ona bli\u017ea moru, mo\u0107i besplatno koristiti. Drve\u0107e koje raste na pje\u0161\u010danom tlu, koje je do kasnih 1980-ih pru\u017ealo sjenu i u\u010dvr\u0161\u0107ivalo tlo, tako\u0111er \u0107e biti vra\u0107eno. Drve\u0107e i besplatna pla\u017ea mogli bi preoblikovati cijelu turisti\u010dku industriju na Crnom moru i obuzdati trenutnu eksploataciju radi profita, a istovremeno i o\u010duvati tlo od erozije.<\/p>\n\n\n\n Trenutno je nemogu\u0107e prosuditi ho\u0107e li projekt izvla\u010denja pijeska iz mora rije\u0161iti problem erozije tla. Klimatske promjene i rast razine mora, zajedno s ja\u010dim olujama, mogli bi poni\u0161titi pozitivne u\u010dinke. Me\u0111utim, na dru\u0161tvenom planu projekt ve\u0107 ostvaruje opipljive rezultate. On \u0107e barem djelomi\u010dno dekomodificirati pla\u017ee i pokazati da je djelovanje dr\u017eave u javnom interesu jo\u0161 uvijek mogu\u0107e. Mala je to prednost od takvog gigantskog pothvata, ali ipak je prednost. Ako dr\u017eava mo\u017ee pomaknuti more za 100 metara, mo\u017eda mo\u017ee i popraviti zdravstvo, ulo\u017eiti u \u0161kole i ne dozvoliti da ljudi gladuju.<\/p>\n\n\n\n S engleskog prevela Dora Leva\u010di\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rumunjska trenutno provodi zahtjevan projekt kojem je cilj pro\u0161iriti veliki dio obale Crnog mora do 2023. godine. Taj projekt otkriva fascinantnu pri\u010du u kojoj se, usred rastu\u0107e klimatske krize, isprepli\u0107u povijest, priroda i dru\u0161tvo, a njezine detalje donosi Florin Poenaru. Pro\u0161irenje obale Crnog mora, koje je financirano novcem EU a provodi ga jedna nizozemska tvrtka, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37763,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,334,587,94],"theme":[457,456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-37760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ekologija","tag-rumunjska","tag-turizam","theme-klima","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37760"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37784,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37760\/revisions\/37784"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37763"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37760"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37760"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37760"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37760"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zbogom skupim suncobranima<\/h2>\n\n\n\n