Danska razmatra prijedlog zakona koji bi tra\u017eitelje azila prebacivao u tre\u0107u zemlju (izvan EU) dok se njihov zahtjev obra\u0111uje. Ovaj opasan zakonski presedan bi, ako bude usvojen, mogao nai\u0107i na plodno tlo i drugdje, jer postupanje s izbjeglicama nije trulo samo u Danskoj, ve\u0107 i u zemljama regije i ostalim \u010dlanicama EU. Pi\u0161e Ivana Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Nema \u0161to nije trulo u dr\u017eavi Danskoj kad su u pitanju izbjeglice i migranti. Prije pet godina, dok je u nekim europskim zemljama jo\u0161 postojao tra\u010dak dobrodo\u0161lice prema izbjeglicama, Danska je donijela odluku da se izbjeglicama pri ulasku u zemlju oduzima vrijedna imovina<\/a>. Vi\u0161e od deset godina Danska ima status doma\u0107ina najmanjeg broja tra\u017eitelja azila, zbog stalnog uvo\u0111enja novih ograni\u010denja<\/a> za izbjeglice i migrante, poput smanjenja iznosa nov\u010dane pomo\u0107i tra\u017eiteljima azila i odgoda ponovnog ujedinjenja obitelji. <\/p>\n\n\n\n Danski parlament 2019. godine promijenio je polazi\u0161nu to\u010dku azila za izbjeglice iz dugotrajne integracije u kratkoro\u010dni boravak, s naglaskom na povratke izbjeglica u zemlje porijekla \u0161to je prije mogu\u0107e. Te su godine na vlast do\u0161li socijaldemokrati, ali time se ni\u0161ta nije promijenilo na bolje. Pisali smo<\/a> nedavno kako Danska priprema novi zakon kojem je cilj borba protiv \u201cparalelnih dru\u0161tava\u201d, odnosno \u201cubla\u017eavanje rizika nastajanja religijski i kulturno paralelnih dru\u0161tava\u201d. To se planira posti\u0107i na sljede\u0107i na\u010din: u nijednoj \u010detvrti ne smije \u017eivjeti vi\u0161e od 30 posto stanovni\u0161tva ne-zapadnog porijekla, a do tog omjera namjerava se do\u0107i u roku od deset godina.<\/p>\n\n\n\n Zakon o paralelnim dru\u0161tvima nije jedina danska zakonska novina u pripremi. Krajem pro\u0161le godine sastavljen je nacrt izmjena Zakona o strancima, za koji jo\u0161 nije odre\u0111en datum prvog saslu\u0161anja u parlamentu, ali je ve\u0107 digao mnogo buke. O prijedlogu novog zakona razgovaramo s Elnom S\u00f8ndergaard, pravnom savjetnicom organizacije DIGNITY<\/a>, Danskog instituta protiv mu\u010denja. \u201cOvaj bi prijedlog zna\u010dio da \u0107e tra\u017eitelji azila koji u budu\u0107nosti dolaze u Dansku svoj zahtjev za azilom obra\u0111ivati u tre\u0107oj zemlji. Postoji rizik da bi u danskom parlamentu ve\u0107ina usvojila neku verziju ove ideje\u201d, ka\u017ee nam S\u00f8ndergaard. Iz organizacije su nam ustupili i englesku verziju dokumenta prijedloga izmjena Zakona o strancima.<\/p>\n\n\n\n U tekstu koji se dodaje u prijedlogu, izme\u0111u ostalog, stoji: \u201cOd 2015. godine u EU je podneseno vi\u0161e od 4,9 milijuna zahtjeva za azil. Ali velik dio ne ispunjava uvjete za azil. Istodobno, vi\u0161e od 16.500 izbjeglica i migranata utopilo se u Sredozemlju poku\u0161avaju\u0107i do\u0107i do EU. U Danskoj je vi\u0161e od 38.000 zahtjeva za azil registrirano od 2015. godine. U 2020. godini stopa priznavanja bila je samo 44 posto u slu\u010dajevima azila koji su odlu\u010deni u prvom stupnju. Dansku dr\u017eavu ko\u0161ta u prosjeku 300.000 kruna godi\u0161nje da smjesti odbijenog tra\u017eitelja azila u deportacijski centar u Danskoj. Vlada smatra da je postoje\u0107a shema azila koja izbjeglice i migrante tjera da te\u017ee prema EU neodr\u017eiva. Stoga \u0107e vlada raditi na pravednijoj i humanoj shemi azila u okviru me\u0111unarodnih obveza Danske.\u201d<\/p>\n\n\n\n Dalje se obja\u0161njava kako \u201cnovi sustav azila mora pridonijeti tome da je mnogo manje ljudi koji tra\u017ee azil u Danskoj i daleko manje izbjeglica i migranata koji se utapaju u Sredozemlju i koji su izlo\u017eeni zlostavljanju na migracijskim putevima, tako da su danski resursi usmjereni na ljude koji imaju stvarnu potrebu za za\u0161titom u neposrednim podru\u010djima i da je vi\u0161e izbjeglica bolje za\u0161ti\u0107eno u neposrednoj blizini.\u201d<\/p>\n\n\n\n Vizija \u201cpo\u0161tenog i humanog azila\u201d je, dakle, stvoriti shemu u kojoj dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja i osobe bez dr\u017eavljanstva koji tra\u017ee me\u0111unarodnu za\u0161titu (azil) u Danskoj bivaju preba\u010deni u tre\u0107u zemlju u kojoj se onda odvija obrada zahtjeva za azil i smje\u0161taj tra\u017eitelja azila. U slu\u010daju takvog premje\u0161taja u tre\u0107u zemlju, zahtjev za azil koji je izvorno podnesen u Danskoj vi\u0161e ne\u0107e donositi i boravi\u0161nu dozvolu u Danskoj. Vlada kao tre\u0107u zemlju razmatra zemlje izvan EU, a iz DIGNITY-a nam govore kako bi se sporazum vjerojatno potpisivao s nekom afri\u010dkom zemljom.<\/p>\n\n\n\n DIGNITY je u velja\u010di uputio komentare danskom Ministarstvu za imigraciju i integraciju, upozoravaju\u0107i kako izuzetno zabrinjava to \u0161to Vlada razmatra preno\u0161enje postupka azila i za\u0161tite izbjeglica na tre\u0107u zemlju izvan Europe. Posebno ih brine kako \u0107e se osigurati adekvatni uvjeti za \u017ertve mu\u010denja i druge ranjive i traumatizirane izbjeglice, a isti\u010du i kako iskustva drugih zemalja (Australija i SAD) pokazuju da takvi modeli eksternalizacije \u010desto rezultiraju kr\u0161enjem osnovnih obveza u pogledu ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n U nacrtu zakona apsolutna se odgovornost za za\u0161titu prebacuje na tre\u0107u zemlju – kada stranac zatra\u017ei azil u Danskoj, zahtjev dolazi samo u takozvanoj po\u010detnoj fazi azila, gdje imigracijske vlasti brzo odlu\u010duju ho\u0107e li se zahtjev za azil obra\u0111ivati u Danskoj (za rijetke i iznimne slu\u010dajeve) ili u nekoj drugoj zemlji. Kona\u010dna odluka o tome zaslu\u017euje li stranac koji tvrdi da je obuhva\u0107en \u010dlankom 7. (azil) odbijanje, protjerivanje ili premje\u0161tanje i po potrebi deportaciju, ne\u0107e se donositi u Danskoj, nego se obrada prebacuje u tre\u0107u zemlju. Tre\u0107a zemlja morat \u0107e pru\u017eiti potrebnu za\u0161titu, a ako se strancu odbije azil, i to \u0107e biti odgovornost tre\u0107e zemlje, koja \u0107e morati izvr\u0161iti protjerivanje tj. deportaciju.<\/p>\n\n\n\n S ovako predlo\u017eenom shemom, Danska imigracijska slu\u017eba mo\u0107i \u0107e odlu\u010diti o premje\u0161taju osobe koja podnosi zahtjev za azil u tre\u0107u zemlju, bez obzira na to podnosi li se zahtjev tijekom ili nakon ulaska u zemlju, bez obzira na to je li osoba u\u0161la preko vanjske ili unutarnje schengenske granice, i bez obzira na to koliko dugo je doti\u010dni stranac boravio u Danskoj prije nego \u0161to je zatra\u017eio azil. \u201cAko se o\u010dekuje da \u0107e tra\u017eitelj azila biti premje\u0161ten u tre\u0107u zemlju, Vlada bi trebala objasniti koja \u0107e njihova prava i kako biti za\u0161ti\u0107ena u toj zemlji. Nacrt zakona ne opisuje ni zakonske obveze Danske u odnosu na specifi\u010dne uvjete u centru za smje\u0161taj u tre\u0107oj zemlji. Govori se o mehanizmu nadzora, ali iskustvo pokazuje da je uspostavljanje autonomnog mehanizma nadzora izvan Europe te\u0161ko provesti u stvarnosti. Nacrt zakona ne daje odgovor na klju\u010dno pitanje, a to je kako \u0107e danske institucije mo\u0107i provoditi nadzor u tre\u0107oj zemlji\u201d, komentiraju nam iz DIGNITY-a.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010duju kako ih je strah da \u0107e nacrt zakona biti predstavljen i usvojen u parlamentu u trenutnom obliku, a to bi bilo pogubno i za ideju i za praksu tra\u017eenja azila u Europi.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dnog su mi\u0161ljenja i iz UNHCR-a, koji su se o ovom nacrtu zakona oglasili <\/a>u o\u017eujku. Po mi\u0161ljenju UNHCR-a, prijedlog zakona ne sadr\u017ei dovoljno detalja o aran\u017emanu s tre\u0107om zemljom, a posebno isti\u010du sljede\u0107e \u201cupitnike\u201d: kako \u0107e se jam\u010diti da \u0107e se Danska, kao i tre\u0107e zemlje, pridr\u017eavati me\u0111unarodnih pravnih obveza u praksi; koji su primjereni uvjeti za prihvat, postupci za azil, pravni status, prava i usluge i trajna rje\u0161enja koja \u0107e biti dostupna u tre\u0107oj zemlji, koje kategorije tra\u017eitelja azila \u0107e biti izuzete od premje\u0161tanja, kakav \u0107e biti premje\u0161taj, konkretno i u praksi, slijedom postupka prema Dublinskom sustavu, koji \u0107e u\u010dinkoviti pravni lijekovi biti dostupni osobama pogo\u0111enim premje\u0161tajem u slu\u010daju da treba osporiti pona\u0161anje danskih vlasti prije, tijekom ili nakon premje\u0161taja, ali i pona\u0161anje vlasti u tre\u0107oj zemlji.<\/p>\n\n\n\n Utvr\u0111ivanje odgovora na ta pitanja ne bi trebalo prepustiti proizvoljnim dogovorima kroz sporazum s tre\u0107om zemljom, koji mo\u017eda u svojoj cijelosti i ne\u0107e biti predmet saborske rasprave. Ako bi dr\u017eave uop\u0107e razmatrale ovakvu vrstu suradnje, to bi trebalo biti poduzeto s ciljem ja\u010danja, a ne ograni\u010davanja pristupa za\u0161titi onima kojima je to potrebno – dijeljenjem, a ne prebacivanjem odgovornosti. Iz UNHCR-a podsje\u0107aju da je na svijetu trenutno oko 80 milijuna prisilno raseljenih ljudi. Regije u razvoju primaju najve\u0107i postotak izbjeglica, a velik dio odgovornosti otpada i na najmanje razvijene zemlje, koje pru\u017eaju azil jednoj tre\u0107ini ukupnog broja izbjeglica na svijetu. Samo mali dio raseljenog stanovni\u0161tva preseljava se i kre\u0107e prema Europi.<\/p>\n\n\n\n “U svjetlu ovih globalnih perspektiva i trenutnog, povijesno malog broja tra\u017eitelja azila u Danskoj, UNHCR smatra da vladina vizija o \u2018nula tra\u017eitelja azila\u2019 nije u skladu s globalnom solidarno\u0161\u0107u i podjelom odgovornosti. Pristup azilu trebaju osigurati sve dr\u017eave kao temeljnu me\u0111unarodnu obvezu i va\u017ean dokaz me\u0111unarodne solidarnosti i podjele odgovornosti. U svjetlu brojki visokog raseljenja na globalnoj razini, dr\u017eave moraju sura\u0111ivati putem regionalnih i globalnih sporazuma na rje\u0161avanju va\u017enih izazova koje predstavlja prisilno raseljavanje, i to moraju raditi na predvidljiv i pravedan na\u010din”, zaklju\u010duju iz UNHCR-a.<\/p>\n\n\n\n Danski korak dalje u EU praksi prebacivanja \u201ctereta\u201d, izbjegavanja odgovornosti i onemogu\u0107avanja pristupa me\u0111unarodnoj za\u0161titi, opasan je zakonski presedan koji bi, ako se usvoji, mogao na\u0107i plodno tlo i u drugim europskim zemljama. U uniji u kojoj Frontex objavljuje poziv za foto natje\u010daj <\/a>na temu suradnje i solidarnosti, a Ustavni sud RH presu\u0111uje<\/a> kako obitelji Madine Hussiny nisu povrije\u0111ena prava, Danska je zapravo svugdje i nimalo daleko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danska razmatra prijedlog zakona koji bi tra\u017eitelje azila prebacivao u tre\u0107u zemlju (izvan EU) dok se njihov zahtjev obra\u0111uje. Ovaj opasan zakonski presedan bi, ako bude usvojen, mogao nai\u0107i na plodno tlo i drugdje, jer postupanje s izbjeglicama nije trulo samo u Danskoj, ve\u0107 i u zemljama regije i ostalim \u010dlanicama EU. Pi\u0161e Ivana Peri\u0107. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37719,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1362,599,46],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[450],"coauthors":[1284],"class_list":["post-37711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-azil","tag-danska","tag-migracije","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37711"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37725,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37711\/revisions\/37725"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37711"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37711"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37711"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37711"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160ut karta kao \u201cpravednija i humanija shema azila\u201d<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Danski – bez obaveza<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Vizija o “nula tra\u017eitelja azila<\/strong>“<\/h2>\n\n\n\n