Dvije djevoj\u010dice su pokopane, jedan ciklus vijesti je zavr\u0161io i pitanja funkcionalnosti i odr\u017eivosti hrvatskog sustava socijalne skrbi polake odlaze u dru\u0161tvenu i medijsku sjenu. Nu\u017eno je i neophodno ta pitanja vratiti u sredi\u0161te pa\u017enje, rekonstruirati protekle doga\u0111aje, osporiti proma\u0161ene kritike upu\u0107ene socijalnim radnicama i pridonijeti suvislijem okviru rasprave. Za Bilten je to u\u010dinio Luka Mati\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dvije tragi\u010dne dje\u010dje smrti preko uskr\u0161njih praznika potaknule su u hrvatskoj javnosti raspravu o sustavu socijalne skrbi. Pa\u017enju javnosti najprije je privukao slu\u010daj dvoipolgodi\u0161nje djevoj\u010dice hospitalizirane u zagreba\u010dkoj dje\u010djoj bolnici uslijed te\u0161kih tjelesnih povreda koje joj je najvjerojatnije nanijela majka. Reakcije javnosti u tom slu\u010daju potaknulo je u najve\u0107oj mjeri to \u0161to je dvoipolgodi\u0161njakinja godinu dana bila smje\u0161tena u udomiteljskoj obitelji, me\u0111utim, naknadno je vra\u0107ena u biolo\u0161ku obitelj. Odmah su identificirani i krivci, socijalni radnici nadle\u017enog Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradi\u0161ki, koji su snizili procjenu rizika u biolo\u0161koj obitelji, temeljem \u010dega je onda djevoj\u010dica iz udomiteljstva vra\u0107ena roditeljima.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je uslijedilo bila je – kratko i jasno – hajka na socijalne radnike. Hajci je doprinijela i Jelena Velja\u010da<\/a><\/dfn> – glumica, scenaristica i javno lice inicijative #SpasiMe – jasno ozna\u010div\u0161i socijalne radnike krivcima za djevoj\u010dicinu smrt te najaviv\u0161i da \u0107e od resornog ministra zahtijevati da ih otpusti i oduzme im licence za rad. Pritom je primijetila i da vjeruje da postoje osnove za kazneni progon socijalnih radnika. Sli\u010dnu intonaciju preuzela je i ve\u0107ina medija. Primjerice, portal index.hr<\/a><\/dfn> izvijestio je o priop\u0107enju Komore socijalnog rada \u010dlankom naslovljenim “Komora socijalnih radnika napala Jelenu Velja\u010du”. Problem je u tome \u0161to Komora nije napala Velja\u010du, nego osporila njezine preuranjene ocjene o strukovnoj i kaznenoj odgovornosti te pozvala na utvr\u0111ivanje odgovornosti kroz institucije i procedure struke.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 dok je trajala hajka na stru\u010dni tim Centra za socijalnu skrb Nova Gradi\u0161ka koju su pratile salve uvreda na dru\u0161tvenim mre\u017eama, mediji su javili<\/a> da je umrlo jo\u0161 jedno dijete. Ovaj puta rije\u010d je bila o dvomjese\u010dnoj djevoj\u010dici koja je odmah nakon ro\u0111enja smje\u0161tena u Dje\u010dji dom Klasje na prijedlog CZSS-a Osijek. Naime djevoj\u010dica je ro\u0111ena prerano – po lije\u010dni\u010dkoj procjeni – zato \u0161to je majka bila nemarna prema vlastitom zdravlju, te je zajedni\u010dki prijedlog lije\u010dnika i socijalnih radnika bio da se dijete izdvoji iz obitelji kako bi imalo najbolje \u0161anse za rast i razvoj.<\/p>\n\n\n\n I ovu vijest na dru\u0161tvenim mre\u017eama popratili su komentari<\/a> iz kategorije govora mr\u017enje, usmjereni protiv socijalnih radnika iz CZSS Osijek i stru\u010dnih radnika doma Klasje, kao i lije\u010dnika osje\u010dkog KBC-a koji su procijenili da smje\u0161taj djeteta u biolo\u0161ku obitelj predstavlja zdravstveni rizik. Na isti na\u010din na koji su radnici CZSS Nova Gradi\u0161ka bili krivi \u0161to su dvoipolgodi\u0161nju djevoj\u010dicu vratili u biolo\u0161ku obitelj, radnici CZSS Osijek u drugom slu\u010daju bili su krivi \u0161to su djevoj\u010dicu izdvojili iz biolo\u0161ke obitelji.<\/p>\n\n\n\n Hajka na stru\u010dne radnike u sustavu socijalne skrbi – jer nije rije\u010d samo o socijalnim radnicima, ve\u0107 i o pravnicima, psiholozima, socijalnim pedagozima i stru\u010dnjacima drugih pomaga\u010dkih profesija – slijedila je iste obrasce kao i dvije godine ranije, kada je otac poku\u0161ao ubojstvo \u010detvero djece na Pagu. Pola godine nakon Paga, u CZSS-u \u0110akovo nezadovoljni korisnik usluga Centra pucao je te ubio socijalnu radnicu i pravnika. U danima nakon smrti dviju djevoj\u010dica, socijalni radnici diljem zemlje prijavljivali su telefonske prijetnje, a na novogradi\u0161ki CZSS napisan je grafit “ubojice”. Kulminacija se dogodila \u010detvrtog dana kada je jedan otac, nezadovoljan time \u0161to je njegovo dijete toga jutra izdvojeno iz obitelji, upao u ivani\u0107gradski Centar za socijalnu skrb i pritom ozlijedio za\u0161titarku koja ga je poku\u0161ala zaustaviti prilikom ulaska. Sre\u0107om nije bio naoru\u017ean. Posljednje na ovu temu jo\u0161 nismo \u010duli, s obziroma na to da su pojedina\u010dni socijalni radnici \u2013 njih vi\u0161e od 150 iz cijele Hrvatske \u2013 putem jednog zagreba\u010dkog odvjetni\u010dkog ureda dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu podnijeli kaznenu prijavu protiv Jelene Velja\u010da i Nata\u0161e Janji\u0107. Prijava nije podnesena, kao \u0161to bi se moglo o\u010dekivati za klevetu, nego po \u010dl. 325. Kaznenog zakona za javno poticanje na nasilje i mr\u017enju.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je hajka na socijalne radnike eskalirala napadom u Ivani\u0107u, mediji su ipak dali platformu za javni govor i ljudima iz sustava<\/a><\/dfn> socijalne skrbi. To je ipak omogu\u0107ilo da do javnosti dopru uvidi u svakodnevnu praksu socijalne skrbi koji prevazilaze ono \u0161to se svaki puta spominje – kadrovsku potkapacitiranost i depriviranost materijalnih sredstava za rad. Najva\u017enije, imali smo priliku \u010duti o tome kako se stru\u010dni radnici u sektoru socijalne skrbi nalaze izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja – odgovornosti prema va\u017ee\u0107im zakonima i propisima te odgovornosti prema potrebama i interesima svojih korisnika. Potom smo imali priliku \u010duti i da dobrobit korisnika usluga socijalne skrbi nije isklju\u010diva odgovornost institucija socijalne skrbi. Probajmo raspetljati o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n Krenimo od zakonske razine. Pro\u0161log se tjedna dosta govorilo o Zakonu o socijalnoj skrbi i Zakonu o udomiteljstvu. O prvom zato \u0161to regulira na\u010din pru\u017eanja usluga i prava korisnika u socijalnoj skrbi, o potonjem zato \u0161to regulira djelatnost koja bi djeci bez odgovaraju\u0107e roditeljske skrbi trebala pru\u017eiti optimalne uvjete za razvoj. Me\u0111utim, malo je bilo rije\u010di o Obiteljskom zakonu, kao ipak sredi\u0161njem zakonu va\u017enom za novogradi\u0161ki slu\u010daj koji je pokrenuo raspravu. Upravo Obiteljski zakon definira mjere izdvajanja iz obitelji u sklopu mjera za za\u0161titu prava i dobrobiti djeteta. I to ih definira kao iznimne mjere koje se mogu poduzeti tek ako bla\u017eom mjerom dijete ne bi dobilo adekvatnu za\u0161titu \u017eivota, zdravlja i razvoja. \u0160tovi\u0161e, zakon propisuje i obavezu odre\u0111ivanja najbla\u017ee mjere u smislu ograni\u010davanja roditeljskih prava. To jest, zahtijeva da intervencija u domenu roditeljskih prava bude razmjerna potrebi za za\u0161titom interesa djeteta.<\/p>\n\n\n\n Utoliko mjere izdvajanja djeteta iz obitelji moraju biti sudski odre\u0111ene, osim u situacijama kada su \u017eivot, zdravlje i dobrobit djeteta neposredno ugro\u017eene i ne mo\u017ee ih se za\u0161tititi na drugi na\u010din od izdvajanja djeteta iz obitelji. Samo u takvoj situaciji, dijete se privremeno izdvaja iz obitelji odlukom Centra za socijalnu skrb. Smje\u0161taj djeteta u udomiteljsku obitelj ili dom za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, kao i povratak djeteta u biolo\u0161ku obitelj, izvan tih izvanrednih okolnosti neposredne ugro\u017eenosti vi\u0161e nije u nadle\u017enosti CZSS-a, nego je nadle\u017enost suda.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o za\u0161titi dobrobiti djeteta, ona je prema zakonu obaveza svakoga. Ne samo ustanova kao \u0161to su CZSS-i, vrti\u0107i i \u0161kole ili zdravstvene ustanove, nego je svaki gra\u0111anin du\u017ean podnijeti prijavu ukoliko svjedo\u010di povredi prava djeteta – temeljem koje prijave se onda provode daljnje zakonom propisane procedure. Utoliko, kada govorimo o propustima u skrbi za djecu i grubim kr\u0161enjima dje\u010djih prava, nije dovoljno ispitivati samo rad i propuste centara za socijalnu skrb – kao isturenih institucija tog sustava – nego i rad i propuste odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova te policije. Naposljetku, u istom kontekstu tema mora postati i rad sudova, \u010dije odluke su temelj kako za smje\u0161taj djece u domove i udomiteljske obitelji, tako i za li\u0161avanje prava na roditeljsku skrb koje je nu\u017ena pretpostavka za posvojenje djeteta.<\/p>\n\n\n\n Kada zakonsku regulativu kontekstualiziramo materijalnim i kadrovskim stanjem aparata koji bi ju trebao provoditi, onda dobivamo sustav socijalne skrbi koji je ograni\u010den na vatrogasnu ulogu u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima. Taj sustav mo\u017ee prevenirati dio \u0161tete koja se djeci nanosi nesavjesnim i neodgovornim roditeljstvom, ali ne mo\u017ee osigurati da se tragedije poput smrti ovih dviju djevoj\u010dica nikada ne ponove. Sustav to ne mo\u017ee jer nema kapacitete i resurse podr\u017eati rizi\u010dne roditelje, niti ima adekvatne ovlasti djecu izmjestiti iz rizi\u010dnih biolo\u0161kih obitelji. No \u010dak i kada bi imao te ovlasti, nema dovoljno ustanova i udomiteljskih obitelji u kojima bi za tu djecu mogao osigurati adekvatan smje\u0161taj. Jer adekvatan smje\u0161taj ne \u010dine samo krov nad glavom i hrana na stolu, nego i podr\u0161ka, sigurnost i ljubav.<\/p>\n\n\n\n Tim je va\u017eniji rad inicijative Moramo vam ne<\/a><\/dfn>\u0161<\/a><\/dfn>to re\u0107i<\/a><\/dfn> koja polo\u017eaj djece u sustavu socijalne skrbi tematizira iz vlastitog \u017eivljenog iskustva. \u010clanice ove inicijative tra\u017ee ubrzavanje postupaka posvojenja, isti\u010du\u0107i da je trenutno u Hrvatskoj vi\u0161e posvojitelja nego djece koju je mogu\u0107e posvojiti. Uzrok tome nije nepoznat, on le\u017ei u zakonskom pretpostavljanju prava biolo\u0161kog roditelja na roditeljsku skrb pravu djeteta na siguran dom ispunjen ljubavlju. Uslijed toga, postupci li\u0161avanja roditeljskih prava su dugotrajni. Stoga je izglednije da \u0107e dijete izdvojeno iz obitelji djetinjstvo provesti u dje\u010djem domu ili udomiteljstvu nego da \u0107e biti posvojeno.<\/p>\n\n\n\n Dakle, da rezimiramo, interesi djeteta u Hrvatskoj trenutno su zatvoreni u za\u010darani krug zakonskih rje\u0161enja koja favoriziraju biolo\u0161ku obitelj – kakva god bila, dr\u017eavne politike koja i materijalno i u smislu razvoja javnih politika zanemaruje sektor socijalne skrbi te institucija socijalne skrbi – kadrovski potkapacitiranih, podfinanciranih i preplavljenih potrebama korisnika na koje ne mogu adekvatno odgovoriti. Rje\u0161enja koja se nude u javnom prostoru, bilo kao utvr\u0111ivanje odgovornosti i ka\u017enjavanje propusta ili ad hoc izmjene prakse socijalnog rada, uglavnom su punktualna i vrlo ograni\u010dena u potencijalnom dosegu. Istom, pandemija i prate\u0107a ekonomska kriza pridonose pove\u0107anju obiteljskog nasilja, a time i potrebe za intervencijom iz ovog sustava.<\/p>\n\n\n\n \u017delimo li da te intervencije ubudu\u0107e izgledaju druga\u010dije nego dosad i da se funkcioniranje ovog robusnog sustava promijeni, onda \u0107emo morati nastaviti voditi javnu raspravu o socijalnoj politici kontinuirano i strukturirano, a ne samo kad se dogode tragedije poput onih u Novoj Gradi\u0161ki i Osijeku, ili ranije na Pagu i u \u0110akovu. U toj diskusiji moramo osigurati da se \u010duje glas korisnika sustava, kao \u0161to su navedena inicijativa Moramo vam ne\u0161to re\u0107i<\/em> ili udruga Adopta<\/a><\/dfn> te glas zaposlenih u sustavu, bilo putem njihovih komora, udruga ili sindikata. Va\u017enost glasa korisnika i stru\u010dnih radnika koji s njima neposredno rade mo\u017ee biti klju\u010dni resurs u osporavanju prioriteta roditeljskih prava kako ih definira trenutni zakon.<\/p>\n\n\n\n Naposljetku, moramo razbiti i neke predrasude. Primjerice onu da socijalni radnici imaju supermo\u0107i zaustavljanja tragi\u010dnih doga\u0111aja ili da ishodi pojedine obiteljske situacije ovise samo o tome ho\u0107e li dijete biti izdvojeno iz biolo\u0161ke obitelji ili ne. U stvarnosti, svaki slu\u010daj sa sobom nosi kompleksni splet okolnosti i mre\u017eu isprepletenih osobnih i institucionalnih utjecaja. Zato je va\u017eno da krenemo u razvoj checks and balances<\/em> alata u sustavu socijalne skrbi, ali takvog koji \u0107e uklju\u010divati ne samo taj sustav, nego i povezane sustave sudstva, zdravstva, odgoja i obrazovanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dvije djevoj\u010dice su pokopane, jedan ciklus vijesti je zavr\u0161io i pitanja funkcionalnosti i odr\u017eivosti hrvatskog sustava socijalne skrbi polake odlaze u dru\u0161tvenu i medijsku sjenu. Nu\u017eno je i neophodno ta pitanja vratiti u sredi\u0161te pa\u017enje, rekonstruirati protekle doga\u0111aje, osporiti proma\u0161ene kritike upu\u0107ene socijalnim radnicama i pridonijeti suvislijem okviru rasprave. Za Bilten je to u\u010dinio Luka […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37675,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[643],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-37673","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37673"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37673\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37679,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37673\/revisions\/37679"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37673"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37673"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37673"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37673"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Okviri sustava<\/h2>\n\n\n\n
Koordinate rasprave<\/h2>\n\n\n\n