{"id":37667,"date":"2021-04-14T14:24:58","date_gmt":"2021-04-14T13:24:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37667"},"modified":"2021-04-14T14:28:21","modified_gmt":"2021-04-14T13:28:21","slug":"antimaskerski-stavovi-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37667","title":{"rendered":"Antimaskerski stavovi u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"\n<p>U novom broju \u010dasopisa <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=toc&amp;id_broj=20290\" target=\"_blank\">Sociologija i prostor<\/a> objavljeno je vi\u0161e znanstvenih radova koji su nastali u sklopu projekta &#8220;Otpornost hrvatskog dru\u0161tva uslijed COVID-19 pandemije&#8221;. Me\u0111u njima je i rad sociologa Branka An\u010di\u0107a i Dra\u017eena Cepi\u0107a &#8220;<a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=370644\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istra\u017eivanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj&#8221;<\/a>. Rad se bavi fenomenom &#8220;antimaskerstva&#8221;, koji se unato\u010d nazivu ne odnosi samo na \u010din neno\u0161enja za\u0161titnih maski, ve\u0107 na odre\u0111ene stavove i percepcije vezane uz pandemiju. &nbsp;Pritom je va\u017eno naglasiti da samo protivljenje epidemiolo\u0161kim mjerama za suzbijanje \u0161irenja virusa nije bilo dovoljan uvjet da bi se ispitanike proglasilo antimaskerima, ve\u0107 je uz to nu\u017ean i element teorije zavjere, odnosno izra\u017eena sumnja u opasnost virusa.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se zbog prosvjeda protiv epidemiolo\u0161kih mjera, poput onih u sklopu &#8220;Festivala slobode&#8221;, ra\u0161irenost takvih stavova me\u0111u populacijom mo\u017ee \u010diniti ve\u0107om, istra\u017eivanje je pokazalo da je u Hrvatskoj tek 13 posto antimaskera, od kojih samo 2,7 posto misli da korona virus ni ne postoji. Tih 13 posto ljudi, kojima je u istra\u017eivanju pripada etiketa antimaskera, vjeruje da je korona virus daleko manje opasan nego \u0161to to znanstvenici tvrde, kao i da su epidemiolo\u0161ke mjere za borbu s pandemijom pretjerane. Rezultati pokazuju da je &#8220;antimaskera&#8221; ne\u0161to vi\u0161e me\u0111u mu\u0161karcima, me\u0111u osobama mla\u0111e \u017eivotne dobi (najvi\u0161e me\u0111u onima izme\u0111u 30 i 39 godina) te me\u0111u onima koji \u017eive u ku\u0107anstvima u kojima ne \u017eive osobe starije od 65 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su ispitali razlike u stavovima i prema statusu na tr\u017ei\u0161tu rada, a jedan od zanimljivijih podataka istra\u017eivanja je onaj da je osoba sklonih antimaskerskim stavovima gotovo dvostruko vi\u0161e me\u0111u zaposlenicima privatnog sektora (22,2 posto) nego me\u0111u zaposlenicima javnog sektora (12,2 posto). Protivljenje epidemiolo\u0161kim mjerama je o\u010dekivano me\u0111u poduzetnicima i zaposlenicima privatnog sektora kojima je onemogu\u0107eno poslovanje zbog zatvaranja odre\u0111enih sektora ekonomije, ali ovaj podatak potencijalno ukazuje na to da je ogor\u010denost epidemiolo\u0161kim mjerama me\u0111u zaposlenicima privatnog sektora sa sobom dovela i drugi element antimaskerstva \u2013 sumnju u opasnost samog virusa. Na sli\u010dnu tendenciju upu\u0107uju i podaci da je antimaskera vi\u0161e me\u0111u onima kojima su se prihodi smanjili zbog pandemije, kao i da ih je dvostruko vi\u0161e me\u0111u onima koji su izgubili posao zbog pandemije nego me\u0111u onima koji nisu. Na tom tragu je i podatak da je udio antimaskera ne\u0161to vi\u0161i me\u0111u osobama koje sudjeluju na tr\u017ei\u0161tu rada (kod zaposlenih oko 18 posto, kod nezaposlenih oko 20 posto), dok je njihov udio u op\u0107oj populaciji oko 13%. Drugim rije\u010dima, vjerojatno je da negativna doga\u0111anja na tr\u017ei\u0161tu rada izazvana pandemijom (gubitak posla, smanjenje prihoda, pove\u0107ana neizvjesnost) posreduju sklonost antimaskerskim stavovima kod osoba koje sudjeluju na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako su navedeni rezultati indikativni za odre\u0111ene faktore koji posreduju sklonost teorijama zavjere, mo\u017eda je najzanimljiviji dio rada u teorijskom dijelu koji prethodi samim rezultatima anketnog istra\u017eivanja, a ti\u010de se dru\u0161tvenih a ne individualnih uzroka sklonosti teorijama zavjere u doba pandemija. Kako u teorijskom dijelu rada autori obja\u0161njavanju, postojanje teorija zavjere u kontekstu pandemija nije novost \u2013 takvi narativi zabilje\u017eeni su, na primjer, i vezano za virus HIV-a i epidemiju virusa zike. Pandemije iz vi\u0161e razloga predstavljaju savr\u0161enu podlogu za razvoj takvih teorija: prvo, njihovo razumijevanje \u010desto zahtijeva stru\u010dno znanje i kompleksna obja\u0161njenja. Neznanstvena obja\u0161njenja koja na pojednostavljen i pogre\u0161an na\u010din predstavljaju takve kompleksne fenomene mogu se \u010diniti primamljivima u odnosu na mogu\u0107nost da razumijevanje fenomena prepustimo stru\u010dnjacima, obja\u0161njavaju An\u010di\u0107 i Cepi\u0107. Drugo, epidemiolo\u0161ki na\u010din no\u0161enja s pandemijama \u010desto uklju\u010duje farmaceutsku industriju, koja je \u010desta meta kritika zbog stavljanja ekonomskog profita ispred zdravlja. Na kraju, fenomen pandemija \u010desto podrazumijeva administrativne restrikcije i upotrebu represivnog aparata, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e isti\u010de eventualne probleme demokratskog deficita i nepovjerenja u politi\u010dki sustav. Sve navedeno tek je dodatak osnovnoj \u010dinjenici da pandemije predstavljaju izvor tjeskobe i straha od bolesti, patnje i smrti. Zbog toga, navode autori, ne \u010dudi da i druga istra\u017eivanja pokazuju da se sklonost teorijama zavjera poja\u010dava u situacijama u kojima se doga\u0111aju veliki i zna\u010dajni doga\u0111aji koji zbog nezadovoljavaju\u0107ih obja\u0161njenja poti\u010du osje\u0107aje bespomo\u0107nosti, nesigurnosti, nepredvidljivosti i smanjuju razinu politi\u010dkog povjerenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U novom broju \u010dasopisa Sociologija i prostor objavljeno je vi\u0161e znanstvenih radova koji su nastali u sklopu projekta &#8220;Otpornost hrvatskog dru\u0161tva uslijed COVID-19 pandemije&#8221;. Me\u0111u njima je i rad sociologa Branka An\u010di\u0107a i Dra\u017eena Cepi\u0107a &#8220;Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istra\u017eivanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj&#8221;. Rad se bavi fenomenom &#8220;antimaskerstva&#8221;, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37670,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858,884,1044],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-37667","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","tag-pandemija","tag-teorije-zavjere","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37667"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37667\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37672,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37667\/revisions\/37672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37667"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37667"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37667"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37667"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37667"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37667"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}