Mo\u017eda i klju\u010dan problem politi\u010dke stvarnosti u Bosni i Hercegovine jest op\u0107e ra\u0161ireno uvjerenje po kojem je ta stvarnost, za razliku od onih u svim ostalim zemljama svijeta, nedoku\u010diva klasi\u010dnom sociolo\u0161kom ili politi\u010dko-teorijskom pojmovniku. O dubinskim posljedicama takvog pristupa u katastrofalnom pandemijskom kontekstu pi\u0161e Mario Kika\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detak aprila u Sarajevu je u najmanju ruku bremenit recentnijom i ne\u0161to daljom povije\u0161\u0107u. \u0160esti april se obilje\u017eava kao Dan grada, obljetnica njegovog oslobo\u0111enja u Drugom svjetskom ratu, ali i kao po\u010detak najdu\u017ee okupacije jednog glavnog grada u modernoj povijesti koja je trajala slu\u017ebeno od tog aprila 1992. do 1996. i dejtonske podjele grada na Sarajevo (Federacija BiH) i Isto\u010dno Sarajevo (Republika Srpska). Me\u0111utim, ove godine, kao da je ta povijest i simbolika \u0161estog aprila ostala u drugom planu. Nad njim se nadvila sjena sada\u0161njosti javnozdravstvene katastrofe koja, doslovno i svakodnevno, obilje\u017eava \u017eivote i njihovo trajanje, a posebno aktivno i svirepo zadnjih mjeseci upravo u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Plasti\u010dne slike i brojke, u tom smislu, najbolje svjedo\u010de o razmjerima pandemijske krize u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Prva je najvjernije prikazana kroz video Radija Slobodna Evropa u kojem su iz zraka snimljena grobna mjesta i improvizirane mrtva\u010dnice<\/a> koja ad hoc nastaju na sarajevskim gradskim grobljima kao posljedica velikog broja preminulih od COVID-19. Druga je izra\u017eena kroz jednako dramati\u010dne brojke koje su nedavno kolale medijskim prostorom pokazuju\u0107i da je prosjek preminulih u Sarajevu zadnjih dana ve\u0107i nego za vrijeme najgorih bombardiranja i snajperskih hitaca za vrijeme okupacije devedesetih<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Ovakvu situaciju prati i stav me\u0111u narodom da su vlasti u Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini pokazali visoku razinu nesposobnosti no\u0161enja sa pandemijskom krizom. Masovne vakcinacije nema ni u naznakama, u Federaciji BiH dosada\u0161nja opskrba vakcinama ovisi isklju\u010divo o donacijama (zasad Srbije i Turske), a od po\u010detka pademije \u010delnici javnozdravstvenih institucija bliski strankama na vlasti (HDZ i SDA) stalno su na meti kritika zbog svojih neslavnih poteza i nastupa po medijima. U Federaciji BiH taj stav i op\u0107e stanje najbolje oslikava afera s tzv. malina respiratorima \u010diji se repovi \u0161ire do svih razina vlasti i svoju kulminaciju do\u017eivljavaju upravo ovih dana kroz sudski proces protiv tehni\u010dkog premijera Federacije BiH Fadila Novali\u0107a (SDA). Da podsjetimo \u010ditatelje iz regiona koji ne prate svakodnevno vijesti iz BiH. “Malina respiratori”, ili slu\u017ebeno ACM 812A, respiratori su kineske proizvodnje koje je u jeku prvog vala pandemije nabavila Vlada Federacije BiH i to, pokazat \u0107e se, kroz pogodovanje jednom od ponu\u0111a\u010da, firmi Srebrena malina vlasnika Fikreta Hod\u017ei\u0107a, nekada\u0161njeg voditelja talent showa na sarajevskoj televiziji Hayat. Da bi stvar bila apsurdnija, firma Srebrena malina do tog trenutka se, kako i samo ime govori, bavila isklju\u010divo proizvodnjom malina u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n Skoro godinu dana je pro\u0161lo od privo\u0111enja i ispitivanja premijera Novali\u0107a i poduzetnika\/voditelja Hod\u017ei\u0107a, a maline i respiratori su opet postali glavna tema u bh. medijskom prostoru. Na dru\u0161tvenim mre\u017eama su sve \u010de\u0161\u0107e kolala svjedo\u010danstva \u010dlanova obitelji oboljelih i preminulih pacijenata o postupcima u Univerzitetskom klini\u010dkom centru u Sarajevu (UKCS) koji je donedavno koristio spomenute respiratore i prema navodima, jedan je od uzro\u010dnika visoke smrtnosti od COVID-a u toj najve\u0107oj bosanskohercegova\u010dkoj zdravstvenoj instituciji na \u010dijem \u010delu sjedi doktorica Sebija Izetbegovi\u0107, visokopozicionirana politi\u010darka u najja\u010doj bo\u0161nja\u010dkoj stranci, ali i, puno va\u017enije, supruga predsjednika SDA, Bakira Izetbegovi\u0107a. Potom su u javnost po\u010dela koordinirano izlaziti i anonimna pisma koja su upozoravala na kaoti\u010dno stanje u bolnici u \u010dijem su se sredi\u0161tu opet na\u0161li spomenuti respiratori koji se nisu pokazali adekvatnima za lije\u010denje pacijenata u te\u0161kom stanju uslijed infekcije COVID-om 19. Medijsku histeriju je raspirio i podatak da je ve\u0107ina drugih bolnica, izuzev UKCS, odbila kori\u0161tenje istih respiratora.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da s “malina respiratorima” ubrzo je dobila i svoju politi\u010dku dimenziju. Naime, paralelno s tre\u0107im valom pandemije koji je odnio i najvi\u0161e \u017eivota u Sarajevu, doga\u0111ala su se i nove ro\u0161ade s parlamentarnom ve\u0107inom u tamo\u0161njoj kantonalnoj skup\u0161tini. Rezultat toga je tre\u0107a vlada u istom sazivu koja je ponovo na vlast dovela anti-SDA koaliciju \u010diju okosnicu \u010dine Na\u0161a stranka (liberali), SDP (socijaldemokrati) i Narod i pravda (desni centar) uz potporu manjih stranaka, koja se pak zakomplicirala izglasavanjem gradona\u010delnika Sarajeva. Da ne ulazimo u detalje me\u0111ustrana\u010dih dogovora iza kojih se, kao i uvijek, krila raspodjela fotelja i zadovoljavanje interesa, politi\u010dki dogovori iza kulisa su doveli do toga da bi jezi\u010dac na vagi budu\u0107e ve\u0107ine u Kantonu Sarajevu, a onda i eventualno i budu\u0107eg politi\u010dkog bloka na izborima za godinu i pol dana, mogao biti SBB Fahrudina Radon\u010di\u0107a, vlasnika najtira\u017enijeg dnevnog lista u BiH, Dnevnog avaza. Nije ni \u010dudno stoga da je upravo Dnevni avaz u tom periodu bio i najglasniji u otkrivanju afera s respiratorima s ciljem kona\u010dnog micanja Sebije Izetbegovi\u0107 s mjesta direktorice UKCS.<\/p>\n\n\n\n Sebija Izetbegovi\u0107 je posljednjih godina postala svojevrsna personifikacija vlasti SDA i dinastije Izetbegovi\u0107. Njeno menad\u017eeriranje UKCS-om pro\u017eeto je aferama, razli\u010ditim pogodovanjima privatnim interesima, stalnim mjerama \u0161tednje, otpu\u0161tanjem nepodobnih i stru\u010dnih kadrova, a prije svega stilom vladanja koji neodoljivo podsje\u0107a na figure politi\u010dke celebrity povijesti poput Imelde Marcos ili Mire Markovi\u0107. Takvo rezoniranje, a onda posljedi\u010dna invidualizacija i moralizacija njene uloge i krivnje ne mo\u017ee oti\u0107i dalje od seksisti\u010dke logike o zloj \u017eeni koja vu\u010de sve konce i \u010diji je krimen upravo u tome \u0161to je “iskliznula iz ruke”,<\/a> odnosno kontrole svoga mu\u017ea, \u0161to je, ni manje ni vi\u0161e neg citat izjave na\u010delnika sarajevske op\u0107ine Ilid\u017ea Nermina Muzura kojom je komentirao stanje na UKCS-u. Daleko od toga da Sebija Izerbegovi\u0107 nije odgovorna za stanje na UKCS-u ili da je savr\u0161ena personifikacija gotovo feudalisti\u010dkog koncepta vlasti kojoj se SDA-u okrenuo u mandatu njenog mu\u017ea na \u010delu stranke. Me\u0111utim, svo\u0111enje politi\u010dke situacije ili stanja u javnozdravstvenom sistemu na jedno ime ne otkriva nam sistemske i strukturne probleme u kojima je Sebija Izetbegovi\u0107 tek jedan od, istina va\u017enijih, aktera.<\/p>\n\n\n\n Naime, \u010desto se bosanskohercegova\u010dka zbilja koja je svoje nove krajnosti dosegla upravo u vrijeme pandemije svodi na pri\u010du o svojevrsnom sui generis <\/em>slu\u010daju; stalnom statusu quo<\/em> koji \u0107e se promijeniti micanjem omra\u017eenih figura (nacionalnih) elita. Drugim rije\u010dima, \u010desto se Bosna i Hercegovina i tamo\u0161nje politi\u010dke zavrzlame koje proizlaze iz (post)dejtonskih aran\u017emana do\u017eivljavaju kao neprispodobive klasi\u010dnim sociolo\u0161kim ili politi\u010dko-ekonomskim pojmovnikom. Stanje u javnozdravstvenom sistemu i ove zadnje afere su primjer toga. One su, tom logikom, svojstvene isklju\u010divo Bosni i Hercegovini i njenoj vje\u010dnoj stagnaciji koju nosi korumpirana nacionalna elita. Me\u0111utim, upravo je fragmentacija i decentralizacija zdravstvenog sistema, kao najopipljivijeg i najosjetljivijeg dijela javnog sektora, koja je onda proizvela feude i feudalne vladare poput Sebije Izetbegovi\u0107 samo potvrda i vrlo plasti\u010dna slika onoga \u0161to se \u010desto na ljevici u zadnje vrijeme naziva i novim feudalizmom kao “zadnjim stadijem” neoliberalnog mar\u0161a. U tom smislu, Bosna i Hercegovina, njen fragmentirani i decentralizirani sustav zdravstvene skrbi o kojem smo i ranije pisali <\/a>sa autoritarnim li\u010dnostima, poput Sebije Izetbegovi\u0107, na njenom \u010delu nije izraz neke atipi\u010dne bosankohercegova\u010dke situacije koja proizlazi iz njene nedovr\u0161ene i u Daytonu zabetonirane arhitekture, nego upravo izraz nekih globalnih tendencija koje se ne mijenjaju boljim kadroviranjem. Indivudalizacija krivnje, u tom smislu, mo\u017ee tek poslu\u017eiti dnevnopoliti\u010dkim ro\u0161adama koje dugoro\u010dne ne mijenjaju ni\u0161ta na stvari, nego eventualno daju osje\u0107aj la\u017ene nade koja je jedini pravi status quo<\/em> kad govorimo o Bosni i Hercegovini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mo\u017eda i klju\u010dan problem politi\u010dke stvarnosti u Bosni i Hercegovine jest op\u0107e ra\u0161ireno uvjerenje po kojem je ta stvarnost, za razliku od onih u svim ostalim zemljama svijeta, nedoku\u010diva klasi\u010dnom sociolo\u0161kom ili politi\u010dko-teorijskom pojmovniku. O dubinskim posljedicama takvog pristupa u katastrofalnom pandemijskom kontekstu pi\u0161e Mario Kika\u0161. Po\u010detak aprila u Sarajevu je u najmanju ruku bremenit […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37652,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,435],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-37648","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37648"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37657,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37648\/revisions\/37657"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37652"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37648"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37648"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37648"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37648"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Pogibeljni respiratori<\/h2>\n\n\n\n
Seksizam kao sredstvo kritike<\/h2>\n\n\n\n