Ekolo\u0161ki pomak u klimatskim politikama uvijek je ovisio o integraciji zelenih pitanja u sve oblike financiranja. Najnoviji korak u boljem smjeru \u2013 iako je to daleko od optimalne zelene politike koju \u010dovje\u010danstvo mo\u017ee provoditi \u2013 predstavlja najava Kristaline Georgijeve, \u0161efice MMF-a \u2013 da ta institucija razmatra prijedloge kako bi osigurala podr\u0161ku za oporavak od pandemije “klimatski ranjivim zemljama srednjeg dohotka”.<\/p>\n\n\n\n
Terminologija “zemlje srednjeg dohotka” promijenjena je nakon \u0161to su oznake “zemalja u razvoju” ili “zemlje globalnog juga” razvile negativne kulturolo\u0161ke konotacije. Svjetska banka zamijenila je te pojmove obi\u010dnom matemati\u010dkom klasifikacijom s obzirom na veli\u010dinu BDP-a i BND-a, razvijaju\u0107i tako iluziju da je prelazak iz kategorije “zemlje u razvoju” u kategoriju “razvijena zemlja”, tek obi\u010dno matemati\u010dko pitanje, koje nema nikakve geopoliti\u010dke, socioekonomske, kulturolo\u0161ke konotacije, ili prepreke. Time je jo\u0161 jednom zamagljena ideolo\u0161ka perspektiva globalnih vjerovnika svo\u0111enjem kompleksnih dru\u0161tvenih odnosa na puke ekonomske brojke, da ne ka\u017eemo: na stvarne odnose me\u0111u ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Kako pi\u0161e Svjetska banka, zemlje sa srednjim dohotkom su raznolika skupina po veli\u010dini, broju stanovnika i razini dohotka. One su definirane kao ekonomije sa ni\u017eim srednjim dohotkom – one s BND-om po stanovniku izme\u0111u 1.036 i 4.045 USD; i gospodarstva s vi\u0161im srednjim dohotkom – ona s BND-om po stanovniku izme\u0111u 4.046 i 12.535 ameri\u010dkih dolara (2021.). U zemljama sa srednjim dohotkom \u017eivi 75 posto svjetske populacije i 62 posto siroma\u0161nih u svijetu. Istodobno, ove zemlje predstavljaju oko tre\u0107inu globalnog BDP-a i glavni su motori globalnog rasta. Usporedbe radi, recimo da je Hrvatska 2019. godine imala BND po stanovniku 29.680 dolara, Srbija 17.990, a Slovenija 40.330. BND (bruto nacionalni dohodak) je isto \u0161to i BDP (bruto dru\u0161tveni proizvod) plus neto prihodi iz inozemstva po glavi stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
U zemlje srednjeg dohotka spadaju oto\u010dne zemlje \u010diji prihodi uvelike ovise o turizmu. Njima je pristup me\u0111unarodnoj financijskoj pomo\u0107i ograni\u010den, \u0161to se pokazalo posebno problemati\u010dnim usred globalne pandemije koja je turizam bacila na koljena. Problem se dodatno produbio spoznajom da su iste te zemlje najugro\u017eenije klimatskim promjenama, budu\u0107i da su \u010desto oto\u010dne i obalno orijentirane. Takva zemlja je na primjer Belize, \u010diji je me\u0111unarodni dug sko\u010dio na 126 posto doma\u0107eg BDP-a, ali i druge, obli\u017enje, karipske zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da klimatski faktori napokon po\u010dinju imati financijske posljedice, kako “zemlje sa srednjim dohotkom” ne bi prozvale one “sa visokim” za klimatski dug \u2013 a budu\u0107i da su za klimatsku krizu odgovorne tradicionalno najbogatije zemlje, MMF djeluje preventivno, uvr\u0161tavaju\u0107i kriterij “klimatskog rizika” u pristup financijskoj pomo\u0107i. MMF je ve\u0107 prethodnih godina napravio nekoliko koraka u dobrom smjeru, pa tako sada imaju ve\u0107i fond nepovratnih sredstava namijenjenih zemljama koje se nalaze u najve\u0107em klimatskom riziku, a tako\u0111er planiraju i nove klimatske fondove. No, svakako je po\u017eeljno i da se ekolo\u0161ki kriteriji po\u010dinju uvr\u0161tavati u sve oblike financiranja koje nude me\u0111unarodne institucije.<\/p>\n\n\n\n
Malo prije MMF-a, sastan\u010dile su i “zemlje visokog dohotka” okupljene u G20 koje su velikodu\u0161no zaklju\u010dile da se moratorij na otplatu dugova “zemalja sa niskim dohotkom” mo\u017ee prolongirati do kraja ove godine. To se odnosi na frapantan broj od 73 zemlje na svijetu i ne uklju\u010duje one sa srednjim dohotkom, \u0161to MMF \u017eeli promijeniti. Ministri G20 za sada su odbili pro\u0161iriti inicijativu na zemlje sa srednjim dohotkom kojima dug eksponencijalno raste zbog kombinacije tro\u0161kova pandemije, i manjka prihoda od turizma. No, moratorij nije rje\u0161enje. Rje\u0161enje je da klimatski ugro\u017eene zemlje ekonomske periferije (sve zemlje sa niskim i srednjim dohotkom) naplate svoj klimatski dug od zemalja ekonomskog centra (zemlje sa visokim dohotkom, ili: razvijene zemlje), i da ne pristaju na kompromise.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ekolo\u0161ki pomak u klimatskim politikama uvijek je ovisio o integraciji zelenih pitanja u sve oblike financiranja. Najnoviji korak u boljem smjeru \u2013 iako je to daleko od optimalne zelene politike koju \u010dovje\u010danstvo mo\u017ee provoditi \u2013 predstavlja najava Kristaline Georgijeve, \u0161efice MMF-a \u2013 da ta institucija razmatra prijedloge kako bi osigurala podr\u0161ku za oporavak od pandemije […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37629,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1353,228,213,727,1352,623,1196],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-centar-periferija","tag-ekonomija","tag-financije","tag-klimatska-kriza","tag-klimtaski-dug","tag-mmf","tag-svjetska-banka","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37626"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37630,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37626\/revisions\/37630"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37629"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37626"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37626"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37626"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37626"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}