Ekolozima je pro\u0161le godine potajno laknulo, kada su zbog zatvaranja uzrokovanih pandemijom naglo pale emisije stakleni\u010dkih plinova, iako nitko nije imao iluzija o tome da takav jednokratan \u010din mo\u017ee i\u0161ta promijeniti na makro-skali turobne stvarnosti. Situacija je predaleko oti\u0161la da bi ju bilo tako jednostavno rije\u0161iti. Dapa\u010de, upozorenja klimatskih stru\u010dnjaka i\u0161la su upravo u tom smjeru da istaknu da vrijeme za obrtanje klimatskih posljedica isti\u010de najkasnije sa 2020. godinom, no zapravo i puno puno ranije, kada se o\u010dekivalo i dogodilo probijanje psiholo\u0161ke granice od 2 stupnja prosje\u010dnog zagrijavanja planete.<\/p>\n\n\n\n
Zatvaranja uzrokovana pandemijom predstavljaju najve\u0107i pad emisija stakleni\u010dkih plinova od Drugog svjetskog rata, pokazuju najfri\u0161kiji podaci Me\u0111unarodne agencije za okoli\u0161 (IEA). Ukupni pad iznosio je 6 posto, ali varijacije po regiji i dobu godine su ogromne. Globalne emisije opale su za gotovo 2 milijarde tona 2020. godine, \u0161to je najve\u0107i apsolutni pad u povijesti. Ve\u0107ina toga – oko milijardu tona, \u0161to je vi\u0161e od godi\u0161njih emisija u Japanu – nastala je zbog manje upotrebe nafte za cestovni promet i zrakoplovstvo. Kako se turisti\u010dke i gospodarske aktivnosti ubrzavaju diljem svijeta, potro\u0161nja nafte i njene emisije ponovno rastu. Rekordni porast prodaje elektri\u010dnih vozila nije dovoljan da nadoknadi rast emisija uzrokovanih porastom cestovnog prometa \u0161irom svijeta, navodi IEA.<\/p>\n\n\n\n
Godinu dana od prvih karantena, Me\u0111unarodna agencija za okoli\u0161 izdala je novo izvje\u0161\u0107e koje je dalo o\u010dekivane rezultate, pokazav\u0161i da je nagli pad stakleni\u010dkih plinova u 2020. bio tek jednokratna iznimka, koja nije ni\u0161ta promijenila. Tako su ve\u0107 u decembru pro\u0161le godine emisije CO2 povezane s proizvodnjom energije (struja, ali i toplane) bile 2 posto (odnosno 60 milijuna tona CO2) ve\u0107e nego 2019. godine. To pokazuje, da se promjene energetske politike zapravo ne vide u u\u0161tedama CO2. To onda zna\u010di da su promjene prespore i da jo\u0161 ne daju rezultate, \u0161to sve upu\u0107uje na famozni manjak politi\u010dke volje, koji nastaje kao posljedica manjka javnog pritiska, i dr\u017eanja politi\u010dara odgovornih za lo\u0161e odra\u0111ene poslove.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dno nagla\u0161ava i IEA \u010diji direktor nagla\u0161ava kako je “oporavak globalnih emisija ugljika potkraj pro\u0161le godine o\u0161tro upozorenje da se ne poduzima dovoljno za ubrzavanje tranzicije \u010diste energije \u0161irom svijeta. Ako se vlade ne budu kretale brzo s pravim energetskim politikama, to bi moglo dovesti u opasnost globalnu povijesnu priliku da 2019. u\u010dini kona\u010dnim vrhuncem globalnih emisija” rekao je dr. Fatih Birol, izvr\u0161ni direktor IEA. Iz Agencije dodaju i kako je “u o\u017eujku 2020. IEA pozvala vlade da stave \u010distu energiju u sredi\u0161te svojih ekonomskih poticajnih planova kako bi osigurale odr\u017eiv oporavak. No, na\u0161i brojevi pokazuju da se vra\u0107amo uobi\u010dajenom poslovanju s intenzivnim emisijama ugljika. Ova je godina klju\u010dna za me\u0111unarodnu klimatsku akciju – i zapo\u010dela je s velikim nadama – ali ovi najnoviji brojevi o\u0161tar su podsjetnik na neizmjeran izazov s kojim se suo\u010davamo u brzoj transformaciji globalnog energetskog sustava.”<\/p>\n\n\n\n
Kratkoro\u010dna zatvaranja ekonomija dovela su do naglog pada stakleni\u010dkih plinova u aprilu 2020. ali nova otvaranja ubrzala su potrebe zemalja za \u0161to br\u017eim oporavkom \u0161to je dovelo do pove\u0107anja potra\u017enje za energijom \u0161to nije bilo popra\u0107eno ekolo\u0161kim energetskim politikama, i otud podaci o pove\u0107anju od 60 milijuna tona CO2 ispu\u0161tenih u atmosferu 2020. u odnosu na decembar 2019. godine. Ukupni rezultat trenutno je da brojna gospodarstva trenutno bilje\u017ee ve\u0107i porast emisija stakleni\u010dkih plinova nego prije korona krize. Na primjer, Kina koja je bila najve\u0107i globalni distributer sekundarne medicinske opreme (maske i sli\u010dno), pove\u0107ala je svoje emisije za 75 milijuna tona, odnosno 0.8 posto. Kina je bila prva velika ekonomija koja je iza\u0161la iz pandemije i ukinula ograni\u010denja, \u0161to je potaknulo njezinu ekonomsku aktivnost i emisije od travnja nadalje. Kina je bila jedina velika ekonomija koja je rasla 2020. godine. Situacija s porastom je sli\u010dna i u SAD-u, Brazilu, Indiji, a precizni podaci su dostupni na stranicama IEA<\/a>.<\/p>\n\n\n\n