{"id":3760,"date":"2014-12-11T08:00:31","date_gmt":"2014-12-11T07:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3760"},"modified":"2014-12-11T14:12:26","modified_gmt":"2014-12-11T13:12:26","slug":"helios-faros","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3760","title":{"rendered":"Tranzicijska pri\u010da jednog hotelskog kompleksa"},"content":{"rendered":"

U pri\u010di o Hotelima Helios Faros u Starom Gradu na otoku Hvaru gotovo da ne izostaje niti jedan element standardne tranzicijske putanje. Prisutni su i u\u010dinci rata i privatizacijskih procesa, i nebriga dr\u017eave i egzistencijalna ugroza radnika. Slijedi razdoblje ste\u010dajne neizvjestnosti, kako za same zaposlenike tako i za lokalnu zajednicu \u010diji su razvojni kapaciteti unazad nekoliko desetlje\u0107a svedeni isklju\u010divo na turizam.<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom listopada objavljeno je da Hoteli Helios Faros, nakon neuspjele predste\u010dajne nagodbe, odlaze u ste\u010daj. Predste\u010dajni postupak pokrenut je zbog pritiska dugovanja, u prvom redu Ministarstvu financija i gradu Starom Gradu. Ovaj potonji prilo\u017eio je i \u017ealbu na rje\u0161enje predste\u010dajne nagodbe, me\u0111utim ona je odbijena krajem studenog. Vijesti su ovo od velikog zna\u010daja na razini otoka Hvara, a pogotovo za Stari Grad u kojem su Hoteli Helios Faros jedina hotelska ku\u0107a. Rije\u010d je naime o sredini \u010dija je ekonomska stabilnost, kao i u slu\u010daju brojnih sli\u010dnih gradova na jadranskim otocima, gotovo pola stolje\u0107a vezana primarno uz turizam, a u prvom redu hotele Helios.<\/p>\n

Putanja turisti\u010dkog razvoja tekla je otprilike ovako: 1959. godine grad koji je brojio oko 1.500 stanovnika evidentirao je oko 5.000 no\u0107enja, dok je ve\u0107 krajem \u0161ezdesetih izgradnjom hotelskog naselja Helios s okolnim sadr\u017eajima poput restorana, teniskih terena, brodskih pristani\u0161ta i igrali\u0161ta grad do\u017eivio turisti\u010dki boom<\/i>. Tako je od 30.100 no\u0107enja 1964., zabilje\u017een skok na 171.000 no\u0107enja 1970. godine. U idu\u0107em desetlje\u0107u dovr\u0161ava se izgradnja najve\u0107eg hotela u kompleksu, bungalova i preostale infrastrukture.\u00a0Rije\u010d je ukupno o pribli\u017eno 24.000 m2<\/sup> izgra\u0111ene povr\u0161ine s \u010detiri hotela i tri bungalov naselja. Rekordnu sezonu hoteli ostvaruju 1989. godine sa 258.000 no\u0107enja. S ga\u0161enjem posljednjih tvornica na otoku Hvaru, zapu\u0161tanjem poljoprivrede i ribarstva i stvaranjem identiteta otoka kao turisti\u010dke destinacije Hoteli Helios postali su jedini garant ekonomske stabilnosti grada i okolnih sela.<\/p>\n

Za razumjeti kako je do\u0161lo do ste\u010daja, prvo se treba suo\u010diti s posljednja dva desetlje\u0107a poslovanja Helios Farosa.<\/p>\n

Posljednja dva desetlje\u0107a poslovanja<\/strong><\/p>\n

Ratne godine Hoteli su do\u010dekali s ne\u0161to vi\u0161e od 200 zaposlenih, izgra\u0111enom infrastrukturom i minimalnim zadu\u017eenjima. Unato\u010d uspje\u0161nom poslovanju hotela, vrlo ograni\u010dena razvojna politika na lokalnoj razini suo\u010dila se sa svojim nedostatcima dolaskom ratnih godina kada Helios di\u017ee prvi kredit u vrijednosti cca 500.000 dolara. Osim izostanka gostiju, ratne i poratne godine zna\u010dile su za Hotele Helios i dolazak brojnih izbjeglica i prognanika. Dok su radnici ostali zaposleni u skrbi o prognanicima, izostali su prihodi kojima bi se osiguralo normalno poslovanje i odr\u017eavanje objekata. U vremenu koje slijedi hotelska ku\u0107a bila je primorana dizati kredite po izuzetno nepovoljnim uvjetima kako bi isplatila svoje radnike i osigurala hranu i smje\u0161taj prognanicima. Hotelski kompleks je ostvario oko 700.000 no\u0107enja prognanika od 1991. do 2000. godine, kada su posljednji napustili hotele. Naknada koju im je dr\u017eava isplatila za brigu o prognanicima i izbjeglicama bila je nesrazmjerna tro\u0161kovima hotelske ku\u0107e. Zbog nastale izravne i neizravne \u0161tete dru\u0161tvo vodi sudski postupak za naplatu potra\u017eivanja od RH u iznosu od pribli\u017eno 50 milijuna kuna.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, tijekom prve faze privatizacije 1994. godine 499 malih dioni\u010dara otkupilo je skoro 30% dionica dok je najve\u0107i dio preostalih dionica u\u0161ao u sastav Hrvatskog fonda za privatizaciju. Proces kuponske privatizacije koji je uslijedio 1998. godine tekao je sli\u010dno kao i kod brojnih drugih poduze\u0107a. Najve\u0107i dio dionica kupili su investicijski fondovi. Kupovinom dionica u procesu preuzimanja Heliosa Privatizacijsko investicijski fond Pleter povisio je udjel od po\u010detnih 45% dionica na ve\u0107inski udio u dionicama dru\u0161tva. 1<\/a><\/sup>\u00a0Ostvarivanju ve\u0107inskog udjela doprinijelo je i raskidanje ugovora s malim dioni\u010darima za dionice koje nisu bile otpla\u0107ene do kraja 1999. godine. Spomenute dionice vra\u0107ene su u Hrvatski fond za privatizaciju \u010dime su iste dane na raspolaganje PIF-ovima. Nova vlasni\u010dka struktura, pokazat \u0107e se, pridonijet \u0107e nestabilnosti dru\u0161tva. Fond Pleter je iz privatizacije iza\u0161ao s drugim najve\u0107im brojem poduze\u0107a (301) u svom portfoliju od svih fondova. Ovdje je bitno naglasiti kako interes privatizacijskih fondova nije jednozna\u010dan. Dok neki fondovi niskim udjelom vlasni\u0161tva nastoje minimalizirati rizik svojim ulaga\u010dima, Pleter je kao prvi cilj uzeo pove\u0107anje vlasni\u010dkog udjela. Ovakvo pona\u0161anje pretpostavlja \u017eelju za upravljanjem poduze\u0107em ili pronala\u017eenjem strate\u0161kog ulaga\u010da za prodaju, me\u0111utim, u slu\u010daju Heliosa, ni jedno se nije ostvarilo.<\/p>\n

Trenutni vlasnik je investicijski fond Validus s ne\u0161to vi\u0161e od 70% dionica. Ovo dru\u0161tvo, kao pravni sljednik Pletera, nastavilo je s istom pasivnom politikom. Ostaje dojam kako je poslovni razvoj dioni\u010dkih dru\u0161tava poput Heliosa od perifernog zna\u010daja za investicijske fondove kakav je Validus. Kada govorimo o upravljanju dru\u0161tvom, ne treba posebno nagla\u0161avati da menad\u017eeri fonda, kao i njegovi predstavnici u nadzornim odborima poduze\u0107a, ubiru naknade bez obzira na razvoj dioni\u010dkih dru\u0161tava kojima upravljaju. Njihova se imena tijekom svih turbulentnih godina uglavnom nisu mijenjala. Vlasnik nezainteresiran za upravljanje, pak, predstavlja lo\u0161u opciju za Helios: prijeko potrebna ulaganja nakon godina stagniranja su izostala, a Helios sam nije bio u mogu\u0107nosti izvr\u0161iti dodatna velika ulaganja uglavnom zbog optere\u0107enosti brojnim kreditima iz devedesetih te je kakav-takav opstanak na tr\u017ei\u0161tu osiguravao renoviranjem tek nekoliko objekata.\u00a0 Bitno je naglasiti i da je od privatizacije do konca 2002., prema podacima iz revizije privatizacije, vrijednost poslovne aktive i pasive Dru\u0161tva pove\u0107ana za 70,35%. Ve\u0107i dio pove\u0107anja vrijednosti proiza\u0161ao je iz revalorizacije zemlji\u0161ta nakon procjene obavljene u 2002.<\/p>\n

Kulminacija pri\u010de<\/strong><\/p>\n

Kada je rije\u010d o radnicima, mo\u017eemo govoriti o desetlje\u0107ima nesigurnosti. Dok su devedesetih dizani krediti za podmirenje pla\u0107a, s dvijetisu\u0107itima dolaze ka\u0161njenja pla\u0107a, i po nekoliko mjeseci. Nadalje, 2008. poduze\u0107e uslijed borbe s nelikvidno\u0161\u0107u i sve \u010de\u0161\u0107ih blokada ra\u010duna prestaje i s pla\u0107anjem doprinosa svojim radnicima.<\/p>\n

Stvari su kulminirale 2012. kada sada\u0161nji vlasnici (Validus) daju hotele u zakup tvrtki Geneza. Rije\u010d je o tvrtki koja se bavi kriznim menad\u017ementom i posluje u okviru koji je krajnje problemati\u010dan \u010dak i ukoliko ostaje unutar zakonskih okvira. Davanjem tvrtke u zakup, naime, zakupoprimac ubire dobit iz poduze\u0107a dok sva dugovanja i eventualne \u0161tete nastale neulaganjem i lo\u0161im poslovanjem ostaju na zakupodavcu.<\/p>\n

Geneza s Validusom osim ljudi na rukovode\u0107im pozicijama dijeli i interes za \u0161iroki spektar djelatnosti. Tako se Geneza, osim u turisti\u010dkim poduze\u0107ima poput Helios Farosa i Visa, bavi kriznim menad\u017ementom i u rovinjskom poduze\u0107u za preradu ribe Mirna<\/a>\u00a0te u mljekarskoj industriji u splitskom Milsu. Ove godine, tvrtka se javila i kao jedna od osam zainteresiranih za kupnju Imunolo\u0161kog zavoda. Izdvojimo nekoliko crtica o samoj Genezi. Njena predsjednica Valentina Ljube\u0161i\u0107 u jednom od svojih intervjua<\/a> ovako ju je predstavila: “Geneza je tvrtka u mojem stopostotnom vlasni\u0161tvu i uspje\u0161no posluje ve\u0107 16 godina. Tijekom ovog dugog ili kratkog razdoblja, nastojala sam pratiti potrebe i zahtjeve tr\u017ei\u0161ta te prona\u0107i na\u010dine kako djelovanjem Geneze doprinijeti unapre\u0111enju gospodarske djelatnosti i napraviti uspje\u0161an poduzetni\u010dki poduhvat. Bavimo se obrazovanjem kroz na\u0161e veleu\u010dili\u0161te, IT tehnologijom i komunikacijama kao i kriznim menad\u017ementom.”\u00a0Na samom po\u010detku, ipak, tvrtka se bavila prodajom telekomunikacijskih usluga. To je i djelatnost u kojoj iskustvo ima ve\u0107ina njenih uposlenika kojih je, ovisno o potrebama “od 20 do nekoliko stotina.”<\/p>\n

Kada govorimo o odnosu Geneze i Helios Farosa, potrebno je opisati proces davanja tvrtke u zakup. Preuzimanje Helios Farosa odigralo se na na\u010din da je Validus (nadzorni odbor) smijenio direktora hotela i postavio za novog direktora osobu iz Geneze koja zatim, u ime Helios Farosa, sklapa ugovor s\u00a0 Genezom. Ugovorom Helios Faros postaje svojevrstan brend, a hotelsko dru\u0161tvo daje se u zakup na pet godina Genezi s mogu\u0107no\u0161\u0107u produ\u017eenja dodatnih dvije do pet godina. Ova se predaja poduze\u0107a legalno odvija temeljem Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.<\/p>\n

Neizvjesnost ste\u010daja<\/strong><\/p>\n

Ne treba posebno nagla\u0161avati da sam ugovor uvelike pogoduje Genezi koja kao prvi korak dogovoren ugovorom o zakupu poduzima seljenje ra\u010dunovodstva iz Starog Grada, zatim prenosi ugovore o radu svih zaposlenika na novog upravitelja. Ulaganje koje Geneza predvi\u0111a iz svojih sredstava ugovorom o zakupu odnosi se na uljep\u0161avanje javnog prostora, odr\u017eavanje soba, popravke na poslovnim ure\u0111ajima do maksimalno 20.000 eura godi\u0161nje i neke druge manje tro\u0161kove za popravke, servis i kontrolu strojeva, drugim rije\u010dima, na kozmeti\u010dke promjene i odr\u017eavanje. Zanimljivo je me\u0111utim, kako ugovor<\/a> predvi\u0111a i da u slu\u010daju njegova raskida “GENEZA ima pravo zadr\u017eanja posjeda nad bilo kojim dijelom imovine i\/ili nastavka obavljanja postoje\u0107ih djelatnosti u okviru hotelskog poduze\u0107a, ukoliko do trenutka raskida nije ostvarila povrat svih izvr\u0161enih ulaganja iz poslovanja Dru\u0161tva, odnosno, ukoliko je kroz rje\u0161avanje du\u017eni\u010dko-vjerovni\u010dkih odnosa sa vjerovnicima Dru\u0161tva, u me\u0111uvremenu stekla odre\u0111ena prava nad dijelovima imovine Dru\u0161tva.”<\/p>\n

Jo\u0161 jedna nejasno\u0107a javlja se i u zemlji\u0161nim knjigama iz kojih se mo\u017ee vidjeti kako se Geneza prije preuzimanja Heliosa na temelju Sporazuma radi osiguranja nov\u010dane tra\u017ebine zalo\u017enog prava na nekretninama uknji\u017eila na \u010detiri zemlji\u0161ta Heliosa u iznosu tereta po 50 milijuna kuna. Rije\u010d je o zemlji\u0161tu od pribli\u017eno 21.000m2<\/sup>. Ostaje nejasno na koje se tra\u017ebine isto odnosi budu\u0107i nije bilo ve\u0107ih ulaganja u Helios Faros od kada je pod upravom Geneze, ali jo\u0161 spornija je \u010dinjenica da se Geneza upisala na zemlji\u0161te (03.03.2012) prije nego je procesuiran zakup Heliosa (29.03.2012).<\/p>\n

Tu nepravilnosti, ali i nesigurnost za radnike, ne staju. Iako ima iza sebe dvije relativno uspje\u0161ne sezone s pove\u0107anjem broja no\u0107enja, indikativno je da je Geneza u to vrijeme nastavila s nepla\u0107anjem doprinosa svojim radnicima.<\/p>\n

Kona\u010dno, pitanje ste\u010daja donosi sa sobom nove probleme: najve\u0107i vjerovnici Ministarstvo financija (dugovanja za doprinose i dr\u017eavna jamstva kod otplate zateznih kamata) i Grad (dugovanja komunalnih naknada, potra\u017eivanja biv\u0161ih vlasnika hotelskog zemlji\u0161ta) nisu \u00a0prihvatili uvjete predste\u010dajne nagodbe, a odbijena je i \u00a0\u017ealba na odluku ste\u010dajnog upravitelja koju je ulo\u017eio Grad. Razdoblje neizvjesnosti time se trenutno produ\u017euje. Ukoliko bi do ste\u010daja ipak do\u0161lo, pitanje je \u0161to bi ostalo od neko\u0107 uspje\u0161ne ku\u0107e i koja bi bila sudbina preostalih stotinjak radnika, a time i cijele zajednice. S druge strane, u svakom slu\u010daju, ostaje i za pratiti na koji na\u010din \u0107e iz cijele situacije iza\u0107i njeni sada\u0161nji upravitelji.<\/p>\n

  1. Podaci o privatizaciji i preuzimanju poduze\u0107a preuzeti su iz publikacije Dr\u017eavnog ureda za privatizaciju: Izvje\u0161\u0107e o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Hoteli Helios, Stari Grad (2004.).[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Po\u010detkom listopada je objavljeno da Hoteli Helios Faros, nakon neuspjele predste\u010dajne nagodbe, odlaze u ste\u010daj. Predste\u010dajni postupak pokrenut je…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3770,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[34,94],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[193],"class_list":["post-3760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-tranzicija","tag-turizam","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3760"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3787,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3760\/revisions\/3787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3760"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3760"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3760"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3760"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}