Kad god se pokrenu javne rasprave o radu, organizaciji rada i pla\u0107ama u javnom sektoru, samo je pitanje vremena kad \u0107e se netko javiti s navodno prirodnim i logi\u010dnim rje\u0161enjem: pa ocjenjujmo, rangirajmo i pla\u0107ajmo zaposlenike po u\u010dinku. Time \u0107e se sami od sebe odvojiti kvalitetni radnici od nekvalitetnih, a poslu\u017eit \u0107e i kao poticaj radnicima za ve\u0107i anga\u017eman na poslu. Spontana reakcija pasivnih promatra\u010da rasprave uglavnom bude pozitivna: pa da, to je pravedno rje\u0161enje, svatko dobije onoliko koliko svojim radom zaslu\u017euje. Protiv mogu biti samo “neradnici”.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kako pokazuju iskustva i u javnom i u privatnom sektoru, primjena metode ocjenjivanja znane i kao “prisilna distribucija” nije ba\u0161 polu\u010divala predvi\u0111ene u\u010dinke. Ili ne\u0161to preciznije, polu\u010divala je cijeli niz nepredvi\u0111enih u\u010dinaka koje \u0161arm jednostavnosti rje\u0161enja inicijalno sakriva. Uobi\u010dajeno se radnici pri primjeni takve metode rangiraju u tri skupine s unaprijed odre\u0111enim postotnim udjelom kako ne bi do\u0161lo do inflacije ocjena: najbolji, prosje\u010dni i ispodprosje\u010dni. No, takva podjela proizvodi cijeli niz problema kao \u0161to ih je jezgrovito prikazala Sarah O’Connor<\/a> na stranicama Financial Timesa.<\/p>\n\n\n\n Prvi se problem ti\u010de mije\u0161anja ne\u010dije apsolutne izvedbe s relativno izvedbom, dakle izvedbom u odnosu na kolege. Konkretnije re\u010deno, vi mo\u017eete obaviti sve zadatke koji su vam odre\u0111eni i svejedno biti progla\u0161en ispodprosje\u010dnim radnikom. Istra\u017eivanja ocjena me\u0111u javnim slu\u017ebenicima u Velikoj Britaniji su pokazala da je me\u0111u onima koji su progla\u0161enim ispodprosje\u010dnima bilo dosta radnika koji su kvalitetno radili svoj posao. Razlozi nepravednih ocjena mogu biti u “kvaliteti” tima, ali uglavnom se ti\u010du same “prisilnosti” ocjena: bez obzira na to \u0161to svi zaposlenici izvr\u0161avaju svoje poslove sukladno zadacima i naputcima menad\u017eer ih mora podijeliti u grupe. <\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er je uo\u010deno u mnogim organizacijama da menad\u017eeri ishodi\u0161no daju provizorne ocjene i naknadno ih “poslo\u017ee” u ukupnu distribuciju u dogovoru s ostalim menad\u017eerima. A pritom menad\u017eere nitko ne ocjenjuje. No, problem nije u njihovoj aljkavosti ve\u0107 u rangiranju zaposlenika \u010diji opisi posla variraju. Naprosto u\u010dinci nisu usporedivi. Kao \u0161to nisu usporedivi ni na istom radnom mjestu poput onog nastavni\u010dkog. U vrijeme ve\u0107 zaboravljenog \u0161trajka nastavnika i profesora u Hrvatskoj 2019. godine kru\u017eili su prijedlozi njihova pla\u0107anja po u\u010dinku. No, nitko nije uspio predlo\u017eiti suvisle mjerne instrumente za precizno mjerenje u\u010dinka u jednom tako delikatnom poslu. <\/p>\n\n\n\n S obzirom na objektivne probleme s procjenom kvalitete izvedbe radnih zadataka, uo\u010deno je da menad\u017eeri najslabije ocjene daju tek prido\u0161lim radnicima jer je njih naprosto najlak\u0161e \u017ertvovati. Tako\u0111er, otvara se i prostor za cijeli niz negativnih praksi od mobinga do diskriminacije pod krinkom navodno objektivnog ocjenjivanja. Klju\u010dan problem je i nastanak toksi\u010dne atmosfere zbog koje je Microsoft odustao od metode. Zaposlenici postanu skloni me\u0111usobnoj sabota\u017ei jer su naprosto jedni drugima konkurencija na putu do vi\u0161ih ocjena i vi\u0161ih pla\u0107a. Drugim rije\u010dima, javlja se potpuno suprotan u\u010dinak od pri\u017eeljkivanog. A primije\u0107eno je i da ocjene ne djeluju stimulativno na radnike, tj. da djeluju stimulativno samo na one koji su dobili najvi\u0161e ocjene. Tako da rast produktivnosti nije ba\u0161 izgledna posljedica uvo\u0111enja “prisilne distribucije”.<\/p>\n\n\n\n Za vrijeme ranih radnih akcija u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji postojala je polu\u0161aljiva parola koja je glasila: ‘ko pod drugim jamu kopa ne ispunjava normu. Okolnosti su naravno bile sasvim druk\u010dije, ali ova nam parafraza narodne izreke efektno sugerira da se rje\u0161enje za rast produktivnosti i kvalitetnije izvedbe ne nalazi u intenziviranju konkurencije ve\u0107 u njegovanju u\u010dinkovite kooperacije i solidarnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kad god se pokrenu javne rasprave o radu, organizaciji rada i pla\u0107ama u javnom sektoru, samo je pitanje vremena kad \u0107e se netko javiti s navodno prirodnim i logi\u010dnim rje\u0161enjem: pa ocjenjujmo, rangirajmo i pla\u0107ajmo zaposlenike po u\u010dinku. Time \u0107e se sami od sebe odvojiti kvalitetni radnici od nekvalitetnih, a poslu\u017eit \u0107e i kao poticaj […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37564,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[668],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-37562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37566,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37562\/revisions\/37566"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37562"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37562"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37562"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37562"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}