{"id":37516,"date":"2021-04-02T14:06:44","date_gmt":"2021-04-02T13:06:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37516"},"modified":"2021-04-02T14:06:45","modified_gmt":"2021-04-02T13:06:45","slug":"vecina-djece-mlade-od-tri-godine-izvan-sustava-ranog-odgoja-i-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37516","title":{"rendered":"Ve\u0107ina djece mla\u0111e od tri godine izvan sustava ranog odgoja i obrazovanja"},"content":{"rendered":"\n<p>Pandemija Covid-19 je zatvaranjem dje\u010djih vrti\u0107a, jaslica i \u0161kola pove\u0107ala koli\u010dinu brige o djeci koju pru\u017ea obitelj. Eurostat je objavio podatke za 2019. godinu, koji pokazuju da je u mnogim dr\u017eavama EU teret brige o najmla\u0111oj djeci i prije izbijanja pandemije bio isklju\u010divo na roditeljima. Na razini cijele EU, za gotovo polovicu djece mla\u0111e od tri godine (47,1%) u 2019. godini brinuli su se isklju\u010divo njihovi roditelji, a samo 35,3% djece te dobi bilo je uklju\u010deno u sustav ranog odgoja i obrazovanja, dok se za \u010detvrtinu djece brinuli bake i djedovi, ostala rodbina ili profesionalni odgojitelji\/ce (barem jedan sat tjedno). Udio djece mla\u0111e od tri godine o kojoj su brinuli isklju\u010divo roditelji dosta varira izme\u0111u pojedinih dr\u017eava u EU \u2013 od Nizozemske s 21,2% i Portugala s 22,6%, do Hrvatske, Slova\u010dke, Latvije i Bugarske gdje su se za preko 60% djece u toj dobi brinuli isklju\u010divo roditelji. Oko tre\u0107ine djece mla\u0111e od tri godine (35,3%) u EU u 2019. bilo je uklju\u010deno u sustav ranog odgoja i obrazovanja barem jedan sat tjedno \u2013 21,5% djece boravilo je vi\u0161e od 30 sati tjedno u jaslicama, a njih 18% manje od 30 sati tjedno. Dr\u017eave s najvi\u0161im udjelom djece koja sudjeluju u sustavu ranog odgoja i obrazovanja su Danska (66% djece u dobi do tri godine), Nizozemska (64,8%), Luksemburg (60%) i \u0160panjolska (57,4%). Na dnu ljestvice nalaze se \u010ce\u0161ka (6,3%), Slova\u010dka (6,6%), Poljska (10,2%), Rumunjska (14,1%) i Hrvatska (15,7%).<\/p>\n\n\n\n<p>Ovi podaci, koji se odnose se na period prije lockdowna i zatvaranja dje\u010djih vrti\u0107a i jaslica, odra\u017eavaju dugoro\u010dne trendove na razini EU \u2013 dok neke dr\u017eave imaju jaslice i dje\u010dje vrti\u0107e koji su dostupni po povoljnim cijenama i u tim institucijama je osiguran dovoljan broj mjesta za svu djecu, druge to prepu\u0161taju obitelji i\/ili tr\u017ei\u0161tu. Ove prve ujedno imaju i vi\u0161e udjele djece uklju\u010dene u formalnu skrb, dok su druge daleko ispod tzv. Ciljeva iz Barcelone koji propisuju (ali i ne obvezuju) da dr\u017eave \u010dlanice uklju\u010de minimalno 33% djece u dobi do tri godine u sustav ranog odgoja i obrazovanja. Dr\u017eave koje se nalaze daleko ispod te granice su Slova\u010dka, Rumunjska, Hrvatska, Ma\u0111arska, \u010ce\u0161ka, Bugarska, Italija, Austrija i Poljska (sve ispod 25%). U posljednjih deset godina udio djece u dobi do tri godine koja su uklju\u010dena u rani odgoj i obrazovanje je porastao u ve\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica, ali taj rast je daleko sporiji od predvi\u0111enog Ciljevima iz Barcelone. Tako\u0111er, u nekim dr\u017eavama EU udio djece uklju\u010dene u rani odgoj i obrazovanje se smanjio u posljednjih deset godina \u2013 \u0160vedskoj, Danskoj i Slova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Ciljevi iz Barcelone dogovoreni su na razini EU 2002. godine sa ciljem poticanja ekonomske aktivnosti \u017eena, kojima briga o djeci naj\u010de\u0161\u0107e stoji na putu do zapo\u0161ljavanja. Tom je prigodom postavljen cilj uklju\u010divanja najmanje 90% djece izme\u0111u 3 godine i obavezne \u0161kolske dobi u sustav ranog odgoja i obrazovanja, te uklju\u010divanje najmanje 33% djece mla\u0111e od 3 godine \u017eivota do 2010. godine. Ciljevi iz Barcelone revidirani su 2013. i 2018., te su uklju\u010deni u strategiju Europa 2020, s obzirom na to da je ve\u0107ina dr\u017eava EU daleko od primicanja postavljenom cilju. <\/p>\n\n\n\n<p>Sudjelovanje u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju korisno je je za svu djecu, ali posebno je va\u017eno za djecu iz obitelji ni\u017eega socioekonomskog statusa. Rani odgoj i obrazovanje mogu\u0107e je gledati i kao intervenciju koja mo\u017ee sprije\u010diti ili barem smanjiti dru\u0161tvene nejednakosti. Drugi razlog zbog kojeg je sustav ranog odgoja i obrazovanja va\u017ean je njegov pozitivan utjecaj na ekonomsku aktivnost \u017eena i ekonomsku rodnu ravnopravnost. Istra\u017eivanja su pokazala da dostupnost i priu\u0161tivost javnih dje\u010djih vrti\u0107a, posebno za djecu u dobi od 0-3 godine, ima pozitivne u\u010dinke na stope zaposlenosti majki i kontinuitet njihove ekonomske aktivnosti, \u0161to posredno doprinosi i manjem rodnom jazu u prihodima i mirovinama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pandemija Covid-19 je zatvaranjem dje\u010djih vrti\u0107a, jaslica i \u0161kola pove\u0107ala koli\u010dinu brige o djeci koju pru\u017ea obitelj. Eurostat je objavio podatke za 2019. godinu, koji pokazuju da je u mnogim dr\u017eavama EU teret brige o najmla\u0111oj djeci i prije izbijanja pandemije bio isklju\u010divo na roditeljima. Na razini cijele EU, za gotovo polovicu djece mla\u0111e od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37520,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1345,1346,1344],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-37516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-briga-o-djeci","tag-ciljevi-iz-barcelone","tag-rani-odgoj-i-obrazovanje","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37516"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37519,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37516\/revisions\/37519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37516"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37516"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37516"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37516"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}