Na\u010delno nema ni\u0161ta sporno u dr\u017eavnom anga\u017emanu kompetentnih privatnih kompanija na projektima od \u0161ireg dru\u0161tvenog interesa. No, \u010dini se da Plenkovi\u0107ev krajnje klimavi plan suradnje s kompanijom Mate Rimca izgleda vi\u0161e kao njegov poku\u0161aj dokazivanja sve glasnijoj poduzetni\u010dkoj sekti da razumije “realnu” ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n
Mlada zvijezda hrvatskog poduzetni\u0161tva Mate Rimac opet je proteklih dana zauzeo udarne pozicije u doma\u0107im medijima. Ovaj put je povod bila vladina najava usmjeravanja dijela krizne EU-potpore Rim\u010devu programu razvoja samovoze\u0107ih automobila. Preciznije, cilj je realizacija sustava autonomnih taksija za prometovanje Zagrebom, pokretanih umjetnom inteligencijom namjesto izravnom ljudskom, integriranih u \u0161iri sustav javnoga gradskog prevoza. Voza\u010de uberovce i boltovce, kao dosad najprakti\u010dnije polurobotizirano \u0161ofersko radni\u0161tvo, slali bismo tako u povijest navodno ve\u0107 od 2024. godine. No razmotrimo malo podrobnije \u0161to sve uklju\u010duje jednu tako optimisti\u010dnu i nadasve ekolo\u0161ki trijumfalnu perspektivu.<\/p>\n\n\n\n
Prvo utvrdimo neke osnove o samome Mati Rimcu i njegovoj unekoliko mitskoj djelatnosti unutar globalne automobilske industrije. To je me\u0111u ostalim potrebno zbog toga \u0161to se upravo u vezi s time godinama naklapa koje\u0161ta, dok sadr\u017eaj konkretne teme u javnosti redovno i\u0161\u010dezava pred reklamnim blje\u0161tavilom koje poput aure prati bla\u017eeni lik tog developera.
Pravi li Rimac automobile, dakle, ili automobilske pogonske baterije, ili ne\u0161to izme\u0111u, i \u0161to bi onda ustvari to izme\u0111u bilo? Jo\u0161 do prije pet ili \u0161est godina i on je sam aktivno poticao uvjerenje da su to ba\u0161 kompletna vozila – buy & drive. Uskoro \u0107e se otkriti da ih nema nigdje na cesti, pa je njihovo mjesto u permanentnim medijskim laudama polagano zauzela tvrdnja da je ipak rije\u010d o baterijama. Vremenom svejedno postaje jasnije da je posrijedi izrada programskih sustava za automobile na elektri\u010dni pogon. To nipo\u0161to nije malo, naprotiv \u2013 moglo bi se takve sklopove nazvati i mozgom automobila budu\u0107nosti \u2013 ali ostaje enigma o tome zbog \u010dega su nas prethodno vozali od teze do proteze, taman bila kompjutorska.<\/p>\n\n\n\n
Danas bi i to trebalo biti poznato, udubimo li se imalo bolje u aktualnu te epohalnu vladinu inicijativu: zbog marketinga. Rimcu je ta vrsta ekonomsko-propagandnih poruka trebala iz shvatljivog razloga, naime, da bi efikasnije osvojio pa\u017enju nekih budu\u0107ih strate\u0161kih partnera, u \u010demu je i uspio, jer takvo ogla\u0161avanje u najmanju ruku br\u017ee privla\u010di suinvestitore. Vlada je pak u lovu na pozornost doma\u0107e, ujedno glasa\u010dke javnosti, kao i nasu\u0161no ekonomsko-politi\u010dko odobrovoljavanje Europske komisije u zaokretu prema zelenim industrijama.<\/p>\n\n\n\n
\u010cini se tako da hrvatska dr\u017eavna egzekutiva, poduzetni\u010dkoj kritici usprkos, hvata priklju\u010dak barem sa slu\u010dajnim izdankom nove doma\u0107e hi-tech industrije. Takva bi orijentacija imala svojih prednosti za javni interes, ne samo privatni, s obzirom na to da ni javni sektor u kapitalizmu ne mo\u017ee biti sna\u017ean bez privatnog. Tako su nametnuta pravila igre, naro\u010dito otkako je prakti\u010dno sva proizvodnja izru\u010dena budza\u0161to u ruke privatnika.<\/p>\n\n\n\n
Utoliko bi strate\u0161ki horizont vlade Andreja Plenkovi\u0107a i ovdje nadle\u017enog ministra mora i prometa Olega Butkovi\u0107a valjda morao biti privo\u0111enje Rim\u010deva potentnog biznisa naj\u0161iroj mogu\u0107oj javno-interesnoj svrsi. Takav pothvat neizostavno, uostalom, podrazumijeva golema dr\u017eavno-bud\u017eetska i europsko-unijska sredstva, da ne spominjemo strukturne olak\u0161ice i prilagodbe ve\u0107ih zemalja njihovim autoindustrijama. No treba imati u vidu i jednako zama\u0161nu politi\u010dku odgovornost vlasti koje uz takvu okladu stupaju u partnerstvo s privatnim sektorom. Kad je rije\u010d o ovima hrvatskim, na\u017ealost, ve\u0107 u startu \u0107emo se suo\u010diti s izostankom ekonomsko-politi\u010dkog konteksta od kojeg bi zacrtana produkcija trebala izjuriti na taksi-stajali\u0161ta.
Ako bi se taj okvir sastojao od koncentri\u010dnih krugova s figurom Rimca u sredi\u0161tu, najve\u0107i bi bila monetarna politika, zatim u njemu fiskalna, a najmanji je industrijska. I, da skratimo, osim \u0161to je prva oteta i silovana, druga mnogostruko izvitoperena, dok tre\u0107a takore\u0107i ne postoji, primjetno je da je inauguraciji Mate Rimca u dr\u017eavnog kooperanta prethodila burna medijska uop\u0107ena rasprava o postocima u diobi EU-pomo\u0107i izme\u0111u javnog i privatnog sektora. Tako\u0111er, niz vijesti o Rim\u010devim novim svjetskim uredima i tr\u017ei\u0161nim probojima, ili generalno o neodoljivosti te hrvatske ekonomske uzdanice.<\/p>\n\n\n\n
Plenkovi\u0107 je na kult Mate Rimca odranije slab, grijao se ve\u0107 na njegovoj bri\u017eno gojenoj popularnosti, ali svakakvih javno-privatnih partnerstava smo se nagledali u Hrvatskoj zadnjih decenija, a te\u0161ko je prisjetiti se sretnih ishoda po javni interes. I na stranu sad to \u0161to je za futuristi\u010dki projekt izabran grad koji ne uspijeva valjano umre\u017eiti ni displeje na tramvajskim stanicama, a novu sljemensku \u017ei\u010daru ljulja korupcijski skandal ve\u0107 i prije negoli je startala. Ne zna se ni tko \u0107e naskoro voditi Zagreb, ali ovo je ionako vladin plan, pa valjda smatraju da nema razloga za koordiniranje s metropolom u kojoj bi famozna prometala okrenula pneumatik historije u novom smjeru, i to s uklju\u010denim taksimetrom.<\/p>\n\n\n\n
Ako ova STEM-revolucija ipak ne uspije, krivnju \u0107e za fijasko u prvom redu snositi politi\u010dke vlasti, tj. Vlada RH. A to bez obzira na \u010dinjenicu da su njene odluke \u2013 kao i one prethodnih koalicijskih garnitura – uvjetovane voljom krupnog kapitala. Potonji je stoga \u010desto naoko mu\u0161i\u010dav, dok politi\u010dari djeluju smu\u0161eno, ali posrijedi je vi\u0161e efekt izri\u010dite hijerarhije.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatske vlasti, zarobljene u unutarstrana\u010dkim apetitima i podani\u0161tvu spram inozemnih centara mo\u0107i, temeljito su zapustile doma\u0107u ekonomiju. Uslijed nesposobnosti da se utvrdi iole ozbiljnija razvojna strategija, projekt Taxi Rimac ne mo\u017ee ni biti ni\u0161ta doli vladin alibi. Instant-marketing, zna\u010di, pogotovo s dugotrajnom pandemijom i devastiraju\u0107im ekonomskim posljedicama u vidu. Kao i pora\u017eavaju\u0107om spoznajom da se ova dr\u017eava niti poslije godinu dana takvog isku\u0161enja nije u stanju istinski trgnuti u smjeru sigurnije proizvodnje i strukturnih promjena u zastupanju dru\u0161tvenih prioriteta. Pa nam je brinuti se da veliko tehnolo\u0161ko putovanje na koje ovime pozivaju, ne\u0107e na koncu potrajati ni za puku gradsku vo\u017enju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na\u010delno nema ni\u0161ta sporno u dr\u017eavnom anga\u017emanu kompetentnih privatnih kompanija na projektima od \u0161ireg dru\u0161tvenog interesa. No, \u010dini se da Plenkovi\u0107ev krajnje klimavi plan suradnje s kompanijom Mate Rimca izgleda vi\u0161e kao njegov poku\u0161aj dokazivanja sve glasnijoj poduzetni\u010dkoj sekti da razumije “realnu” ekonomiju. Mlada zvijezda hrvatskog poduzetni\u0161tva Mate Rimac opet je proteklih dana zauzeo udarne […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37501,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-37492","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37492"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37492\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37502,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37492\/revisions\/37502"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37501"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37492"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37492"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37492"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37492"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}