{"id":37467,"date":"2021-04-01T07:00:00","date_gmt":"2021-04-01T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37467"},"modified":"2021-04-02T09:05:00","modified_gmt":"2021-04-02T08:05:00","slug":"kriza-novinarskog-izdavastva-i-odrzivost-digitalnih-pretplata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37467","title":{"rendered":"Kriza novinarskog izdava\u0161tva i odr\u017eivost digitalnih pretplata"},"content":{"rendered":"\n

Doma\u0107i digitalni mediji nedavno su najavili uvo\u0111enje pretplate (paywalla<\/em>) na dio sadr\u017eaja, opravdavaju\u0107i to argumentom da “kvaliteta ko\u0161ta”. Me\u0111utim, paywall<\/em> strategije na Zapadu pokazuju se nedovoljnima za odr\u017eavanje te iste kvalitete, a sa sobom donose niz drugih problema. <\/p>\n\n\n\n

Dobar dio hrvatskih mainstream medija koji objavljuje svoj sadr\u017eaj u digitalnom obliku ovog mjeseca je najavio uvo\u0111enje pretplate (paywalla<\/em>) na dio digitalnog sadr\u017eaja. Me\u0111u njima su Jutarnji list, Ve\u010dernji list, 24 sata i Telegram. Najavljene promjene u pristupu njihovom digitalnom sadr\u017eaju obi\u010dno su prezentirane kroz pojmove brige o kvaliteti sadr\u017eaja, ali i kako je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurli\u0107 istaknuo: “osiguravanje stabilnih prihoda, odnosno kontinuitet poslovanja”. Nagla\u0161ava se kako je tranzicija na pretplatni\u010dki sustav godinama u pripremi te je kao takva dio “prirodnog razvoja<\/a> medija u elektroni\u010dkom okru\u017eenju\u201c. Pritom je dosada\u0161nja (financijska) ovisnost o invazivnim oglasima predstavljena kao nu\u017eno zlo u pre\u017eivljavanju suvremenih medija te su pretplate izme\u0111u ostalog i osmi\u0161ljene kako bi \u010ditateljstvu osigurale ugodniji pristup sadr\u017eaju tako \u0161to \u0107e postojati opcije bez invazivnih oglasa. Me\u0111utim, postavlja se pitanje kako \u0107e i ho\u0107e li paywall<\/em> u Hrvatskoj uop\u0107e funkcionirati i \u0161to \u0107e to zna\u010diti za autore kao i za medijsku publiku koja je dosad autorski sadr\u017eaj mogla konzumirati besplatno.<\/p>\n\n\n\n

Boris Postnikov u Novostima je ukratko opisao<\/a> svjetske trendove u digitalnom novinarstvu, zaklju\u010div\u0161i da takvom organizacijom poslovanja kvaliteta sadr\u017eaja pada, a paywall<\/em> ru\u0161i internetska na\u010dela otvorenosti smanjuju\u0107i usput publiku medijskim komentatorima. Me\u0111utim, nije neobi\u010dno da se takva poslovna tranzicija doga\u0111a upravo u danima drasti\u010dnog opadanja potro\u0161nje, kad su ogla\u0161iva\u010dki bud\u017eeti presu\u0161eni, usmjereni na druge digitalne platforme poput dru\u0161tvenih mre\u017ea ili naprosto nemaju koga potaknuti na potro\u0161nju. Osnovna ideja iza pretplatni\u010dkih modela je kontrola \u0161tete, odnosno preusmjeravanje gubitka ogla\u0161iva\u010dkog kapitala na ple\u0107a \u010ditateljske baze. Pritom nailazimo na niz problema u pitanjima odr\u017eivosti takvih modela od kojih \u0107emo se dotaknuti samo najosnovnijih.<\/p>\n\n\n\n

U paywallu<\/em> nije spas<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prvi problem paywalla<\/em> nije samo pitanje financijskog opstanka medijskih ku\u0107a, ve\u0107 je takav model indikator puno ve\u0107ih sistemskih problema novinarstva uop\u0107e. Medijske informacije esencijalna su javna usluga u slu\u017ebi demokracije, a ne tr\u017ei\u0161na roba. Dodu\u0161e, komodifikacija informacija nije nova pojava pa je tako ogla\u0161iva\u010dka industrija efektivno subvencionirala (komercijalno) novinarstvo od njegovih samih po\u010detaka. Prevedeno, to zna\u010di da komercijalni mediji nikad nisu ni \u017eivjeli od prodanih primjeraka. Pretplatni\u010dki model poku\u0161aj je da se takva ideja u praksi zaista ostvari \u2013 ula\u017eenjem dublje u tr\u017ei\u0161nu sferu ponude i potra\u017enje (sadr\u017eaja). Dio komercijalnog novinarstva koji proizvodi demokratsku vrijednost, poput istra\u017eiva\u010dkog novinarstva, u su\u0161tini je samo “vi\u0161ak\u201c, nusprodukt stvoren dobrom voljom i ogla\u0161iva\u010dkim subvencijama. Kako je taj nusprodukt kao najkvalitetniji sadr\u017eaj i najskuplji dio komercijalnog novinarstva, uslijed presu\u0161enih ogla\u0161iva\u010dkih izvora name\u0107e se potreba za pokrivanjem novonastalih tro\u0161kova. Zato se pretplatni\u010dku strategiju uspore\u0111uje s vre\u0107ama pijeska koje tek privremeno zaustavljaju ulazak vode u dvori\u0161ta.
<\/p>\n\n\n\n

Drugi problem s pretplatama na digitalni sadr\u017eaj le\u017ei u vjerovanju da je besplatni internetski sadr\u017eaj doveo do padaju\u0107ih profitnih stopa. Pretplate bi trebale stati na kraj takozvanom free ridingu, me\u0111utim, Victor Pickard u svom istra\u017eivanju isti\u010de: “Da bi strategija paywalla<\/em> bila u\u010dinkovita, mediji bi trebali implementirati sheme naplate i standarde na razini cijele industrije, \u0161to bi najvjerojatnije zna\u010dilo neki stupanj urote i kartelizacije.\u201c Takav razvoj doga\u0111aja trebao bi biti ure\u0111en zakonskom regulativom. Doma\u0107i komercijalni digitalni mediji mo\u017eda ne najavljuju kolektivnu inicijativu, ali prakti\u010dki istovremeno uvo\u0111enje naplate sadr\u017eaja od medija u razli\u010ditom vlasni\u0161tvu znak je preuzimanja tr\u017ei\u0161ne inicijative koja ide u smjeru konsolidacije pretplatni\u010dkih strategija. No, i uz pretpostavku uspje\u0161nog uspostavljanja takvog kolektivnog sustava, postavlja se pitanje je li paywall<\/em> u mogu\u0107nosti ekonomski odr\u017eati kvalitetno novinarstvo na \u017eivotu. Unato\u010d funkcionalnim paywall<\/em> strategijama, kontinuirano smanjenje broja novinara u SAD-u mo\u017ee nam biti znak da je ta strategija samo sporadi\u010dno usporavanje, ali ne i zaustavljanje \u0161irih trendova koji obuhva\u0107aju globalnu medijsku industriju. <\/p>\n\n\n\n

Pristup informacijama<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Osim mnogih ekonomskih upitnika, zaklju\u010davanje sadr\u017eaja poti\u010de i pitanje pristupa; demokratski razgovor nemogu\u0107 je ukoliko je cijelim skupinama ljudi onemogu\u0107en pristup va\u017enim informacijama. Argument da \u0107e najva\u017enije vijesti i dalje biti besplatne stoji samo pod pretpostavkom da se demokratski diskurs formira isklju\u010divo konzumacijom objektivnog medijskog izvje\u0161tavanja u obliku vijesti. Na\u017ealost, ili na sre\u0107u, tome nije tako. Publika obi\u010dno konzumira sadr\u017eaj prema kulturno (i strukturno) definiranim preferencijama pa je zaklju\u010davanje sadr\u017eaja zapravo su\u017eavanje prostora razli\u010ditim glasovima, od \u010dega \u0107e najvi\u0161e \u0161tete imati prvenstveno autori\/ce zbog smanjenja publike, a potom i sama publika zbog svojevrsnog zatvaranja u vlastitu ideolo\u0161ku zonu komfora (ukoliko si je mo\u017ee i \u017eeli priu\u0161titi).
<\/p>\n\n\n\n

U nizu objavljenih \u010dlanaka i intervjua koji kontekstualiziraju uvo\u0111enje pretplatni\u010dkih modela u doma\u0107e digitalne medije, govornicima su naj\u010de\u0161\u0107e puna usta kvalitete sadr\u017eaja koja naprosto ko\u0161ta. Pod pretpostavkom da postoji kvaliteta novinarskog sadr\u017eaja u medijima koju se isplati odr\u017eavati, mo\u017eemo se zapitati ho\u0107e li se i kod nas povu\u0107i pitanje \u0161ireg javnog subvencioniranja novinarskog rada od onog koji danas kod nas postoji. Pretpostavka je da ho\u0107e jer se paywall<\/em> strategije na kapitalisti\u010dkom Zapadu zasad pokazuju nedovoljnima za odr\u017eavanje te iste kvalitete. To zasigurno povla\u010di i niz drugih pitanja, poput onog jesu li javno subvencionirani mediji u jednakoj mogu\u0107nosti kritizirati rad vlasti kao oni koji svoj kruh zara\u0111uju na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Mediji u javnom interesu<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Dugoro\u010dno gledano, tokove informacija bitno je usmjeriti prema javnom interesu. To na\u010delno podrazumijeva razbijanje veze proizvodnje medijskog sadr\u017eaja i logike tr\u017ei\u0161ta. Prevedeno, to zna\u010di prestanak postojanja komercijalnih medija koji napla\u0107uju svoj sadr\u017eaj prema zahtjevima tr\u017ei\u0161ne logike i stvaranje javno financiranih medija, pri \u010demu je kvaliteta novinarskog sadr\u017eaja osigurana prvenstveno javnim interesom. Neki modeli pokazuju da subvencije ne vode ve\u0107em utjecaju vlasti na medije. Bensonova i Hallinova usporedba<\/a> dominantno komercijalnog medijskog modela SAD-a i javno subvencioniranog francuskog medijskog modela pokazala je kako potonji unato\u010d tome \u0161to je financijski ovisniji o vlastima pokazuje i vi\u0161e kriti\u010dnosti prema njima, u \u0161iroj mjeri zastupa stajali\u0161ta civilnog dru\u0161tva te posjeduje ve\u0107i udio politi\u010dke interpretacije i mi\u0161ljenja pomije\u0161anih s \u010dinjeni\u010dnim izvje\u0161tavanjem. Utjecaj vlasti na komercijalne medije ovisi i o \u0161irem utjecaju na kretanja kapitala \u2013 privatne medijske korporacije na vi\u0161e su frontova u suradni\u010dkim odnosima s politi\u010dkim elitama nego \u0161to su to specijalizirani javni mediji \u010dija je svrha za\u0161tita javnog interesa. Mo\u017eemo stoga zaklju\u010diti kako uplitanje u medijski rad vi\u0161e ovisi o stanju lokalne demokracije, nego o tehni\u010dkim mehanizmima financiranja.<\/p>\n\n\n\n

Iskustva zapadnih medija ve\u0107 sada pokazuju da u svrhu odr\u017eanja i \u0161irenja kvalitete sadr\u017eaja transformacija novinarstva mora biti dalekose\u017enija od konzervativnih poku\u0161aja da se pod svaku cijenu vrati na stope profita koje su osiguravale ogla\u0161iva\u010dke strategije financiranja. Strategije zaklju\u010davanja i naplate (dijela) sadr\u017eaja takvu ambiciju ne mogu ispuniti. Ideja javno financiranih medija u slu\u017ebi javnog interesa \u010dini se kao jedina opcija za stvaranje kvalitetnog lokalnog sadr\u017eaja \u2013 pod uvjetom da se osiguraju mehanizmi da se u proizvodnju takvog sadr\u017eaja ne upli\u0107e interes politi\u010dkih elita.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Doma\u0107i digitalni mediji nedavno su najavili uvo\u0111enje pretplate (paywalla) na dio sadr\u017eaja, opravdavaju\u0107i to argumentom da “kvaliteta ko\u0161ta”. Me\u0111utim, paywall strategije na Zapadu pokazuju se nedovoljnima za odr\u017eavanje te iste kvalitete, a sa sobom donose niz drugih problema. Dobar dio hrvatskih mainstream medija koji objavljuje svoj sadr\u017eaj u digitalnom obliku ovog mjeseca je najavio uvo\u0111enje […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37476,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[790],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[1341],"class_list":["post-37467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-novinarstvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37467"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37467\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37485,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37467\/revisions\/37485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37467"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37467"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37467"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37467"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}