{"id":37458,"date":"2021-03-31T12:04:08","date_gmt":"2021-03-31T11:04:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37458"},"modified":"2021-04-01T08:17:34","modified_gmt":"2021-04-01T07:17:34","slug":"je-li-natura-2000-mrtvo-slovo-na-papiru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37458","title":{"rendered":"Je li NATURA 2000 mrtvo slovo na papiru?"},"content":{"rendered":"\n


Gotovo da nema tjedna da neki medij ne poprati neki oblik devastacije podru\u010dja nominalno za\u0161ti\u0107enog europskom ekolo\u0161kom mre\u017eom NATURA 2000. Tako smo u Hrvatskoj proteklih desetak dana imali priliku \u010ditati o devastaciji uzrokovanoj deforestacijom zabilje\u017eenoj u izvje\u0161taju Vesne Grgi\u0107<\/a> iz ekolo\u0161ki orijentirane braniteljske udruge VIDRA koja vodi forum Zeleni Odred, ali i o zaga\u0111enju otpadom rijeke Zrmanje, u tekstu autorice Melite Vrsaljko objavljenom na Faktografu<\/a>. Ranije ove godine lokalna javnost, tako\u0111er u Zadarskoj \u017eupaniji, ostala je zabrinuta ru\u0161enjem stabala u uvali Saharun na Dugom otoku, a zbog arheolo\u0161kih iskapanja austrijskog akvadukta starog tek nekoliko stotina godina, \u0161to vi\u0161e svjedo\u010di o\u010dajnoj prioritizaciji, nego kvalitetnom upravljanju prirodnim resursima u nekoj lokalnoj zajednici. Osim ovih primjera, i sami smo pisali o d\u017eepovima na \u0161irem podru\u010dju planine Dinara<\/a> koji su ostali izvan podru\u010dja novoprogla\u0161enog parka prirode, a koje je resorni ministar Tomislav \u0106ori\u0107 (t\u0107) objasnio kao ve\u0107 za\u0161ti\u0107ene NATUROM 2000. Svaka od navedenih tema zaslu\u017euje detaljnu pozornost i analizu uzroka i posljedica, kako bi se utvrdile prednosti i mane provedbe odredbi o za\u0161titi prirodnih resursa, stoga \u0107emo se za po\u010detak, u prvom od serije tekstova na temu NATURA 2000. pozabaviti uop\u0107e pitanjem \u0161to je ta ekolo\u0161ka mre\u017ea, koji su njezini ciljevi i ima li kakve mane.<\/p>\n\n\n\n

Dok javnost \u010desto misli da NATURA 2000, kao europska osnova za za\u0161titu okoli\u0161a, podrazumijeva strogu za\u0161titu prirode u kojoj su onemogu\u0107ene bilo kakve gospodarske aktivnosti, istina je suprotna. Najza\u0161ti\u0107enija podru\u010dja prirode su rezervati prirode, na papiru toliko strogo \u010duvani, da ni ljudska noga u njih kro\u010diti ne smije (osim \u010duvara). Najve\u0107i takvi rezervati na podru\u010dju Hrvatske nalaze se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, koji su danas ili izgubili taj zna\u010daj, ili su uni\u0161teni potkornjakom, ili im je prosto promijenjena oznaka kako bi se njihove \u0161ume mogle industrijski eksploatirati (dijelovi \u0160tirova\u010de). U Nacionalnim parkovima dopu\u0161tena je ljudska aktivnost, ali uz veliko ograni\u010denje gospodarske djelatnosti (dok ranije nije bila dozvoljena nikakva gospodarska djelatnost, \u0161to je promijenjeno zbog turisti\u010dke eksploatacije Plitvi\u010dkih jezera). Jo\u0161 slabije od njih, za\u0161ti\u0107eni su parkovi prirode, a najmanje za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja su ona koja se nalaze u sklopu NATURA 2000. gdje je ljudska djelatnost dopu\u0161tena, a gospodarska aktivnost ograni\u010dena, u praksi raznolikim kriterijima koje propisuju biolozi, ali u realnosti, tek studijama o utjecaju na okoli\u0161 koje diljem Europe pate od pristranosti, potkupljivosti i sve \u010de\u0161\u0107e se nalaze u sredi\u0161tu skandala o (ne)upravljanju prirodnim resursima. Svaka od spomenutih teza zaslu\u017euje samostalni tekst, ali kako bi se razumjelo njihovo mjesto u sustavu, prvo je potrebno ocrtati taj sustav.<\/p>\n\n\n\n

NATURA 2000 je prije svega ekolo\u0161ka mre\u017ea (NN 124\/2013) progla\u0161ena na razini Europske unije, te transponirana u nacionalna zakonodavstva. To nije direktiva, ve\u0107 cijeli niz podru\u010dja od zna\u010dajne prirodne va\u017enosti koja su odre\u0111ena dvama direktivama \u2013 o pticama i o stani\u0161tima (\u010dlanak 6. Uredbe o ekolo\u0161koj mre\u017ei (NN 124\/2013)). Direktiva o pticama<\/a> ima za cilj za\u0161tititi svih 500 vrsta divljih ptica kojima je Europa prirodno stani\u0161te, budu\u0107i da je 32 posto europskih ptica “u dosta lo\u0161em stanju”, ali i ptice kojima je Europa tek postaja na njihovom migratornom putu, kao i mo\u010dvarna podru\u010dja na kojima se ptice odmaraju ili gnijezde. Direktiva o stani\u0161tima<\/a> poku\u0161ava isto u\u010diniti sa biljkama, budu\u0107i da su i biljke u jednako lo\u0161em stanju kao i ptice, i budu\u0107i da je Europa jako biolo\u0161ki raznolika te je \u010dak 200 stani\u0161ta dodatno posebno istaknuto kao izrazito rijetko, ugro\u017eeno i dom endemskim vrstama; zbog \u010dega podlije\u017ee i posebnim stupnjevima konzervacije. Dakle, ukratko, NATURA 2000 je ekolo\u0161ka mre\u017ea Europske unije koju \u010dine prirodni stani\u0161ni tipovi i stani\u0161ta divljih vrsta od interesa za Europsku uniju. Njome je obuhva\u0107eno 36.67 posto kopnenog teritorija RH i 16.26 posto teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda RH, odnosno 29.34 posto ukupne povr\u0161ine RH.<\/p>\n\n\n\n

No, kao i obi\u010dno EU ne propisuje stroge odredbe o tome kako ne\u0161to u\u010diniti, ve\u0107 se direktive sastoje od op\u0107ih na\u010dela koje zemlje same razra\u0111uju. Takva logika po\u010diva prije svega na povjerenju u sustav i njegovo kvalitetno funkcioniranje, \u0161to je zapravo politi\u010dki naivno, budu\u0107i da \u017eivimo u dru\u0161tvu prepunom konflikta koje tradicionalno po\u010diva na eksploataciji i komodifikaciji prirode, ne samo za izvla\u010denje resursa nu\u017enih za pre\u017eivljavanje \u010dovjeka, nego primarno za profitni interes. Gore linkani izvje\u0161taj Vesne Grgi\u0107 o uzrocima deforestacije, svjedo\u010di u prilog ovoj nimalo novoj tezi koja je kao rijetko gdje tako opipljiva i golim okom vidljiva na velikim opusto\u0161enim \u0161umskim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Odgovornost je na dr\u017eavama \u010dlanicama<\/h2>\n\n\n\n

U\u010dinkovita za\u0161tita prirode ovisi dakle o mjerama i provedbi osmi\u0161ljenoj na nacionalnoj razini, podrazumijeva proces koji funkcionira samo na papiru, i sve daje u nadle\u017enost javnih ustanova za upravljanje podru\u010djima ekolo\u0161ke mre\u017ee (NN 80\/2019). Te javne ustanove potom odre\u0111uju kakvi se sve oblici gospodarske aktivnosti smiju provoditi na za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. A u Hrvatskoj \u010dini se, smije se sve provoditi, pa i ru\u0161iti stabla u rijetkim pje\u0161\u010danim pla\u017eama u zemlji, izdavati koncesije za istra\u017eivanje i eksploataciju fosilnih goriva u novoprogla\u0161enim parkovima prirode. Nelegalni otpad smije se nelegalno odlagati u podru\u010djima rijeke Zrmanje, u blizini se smiju graditi i zakonita odlagali\u0161ta otpada, a mo\u017eemo za namje\u0161taj prodavati i jedinu europsku ledenja\u010dku pra\u0161umu koja je ostala u Hrvatskoj. Sve se to u Hrvatskoj mo\u017ee, ne samo u podru\u010djima za\u0161ti\u0107enima NATUROM, nego i u parkovima prirode kao i u samim Nacionalnim parkovima. Mo\u017ee se izgraditi i benzinske pumpe za jahte u Nacionalnom parku Kornati za\u0161ti\u0107enom zbog podmorskog bogatstva, a ne golih otoka. Sve je ovo, u Hrvatskoj, u skladu sa zelenim politikama, u skladu sa zakonom.<\/p>\n\n\n\n

Ideja NATURA 2000 jest da se prirodu po\u010dne promatrati kao partnersku stranu jednog odnosa. Dakle, Europa nije \u017eeljela antagonizirati javnost novim ogromnim ograni\u010denjima koja bi onemogu\u0107avala op\u0107eljudsku i gospodarsku aktivnost u prirodi, ve\u0107 je poku\u0161ala nau\u010diti \u010dovjeka da \u017eivi s prirodom. EU je to zamislila tako da \u010dovjek “sura\u0111uje s prirodom”, mo\u017eda, na primjer, ra\u010duna karbonski otisak, pa ako netko \u017eeli graditi u takvom podru\u010dju, mora paziti da gra\u0111evine budu ekolo\u0161ki pozitivne (npr. da se gradi samo od lokalnog materijala, da se mora prikupiti odre\u0111eni broj ekolo\u0161kih bodova ako se \u017eeli dobiti uporabna dozvola \u2013 da je radna snaga lokalna, ili \u010dak da dolazi na posao “biciklom”, da su materijali ekolo\u0161ki obra\u0111ivani, a ne uvezeni iz npr. Kine, da povr\u0161ina gra\u0111evine ne smije biti iracionalno velika i ostavljati veliki karbonski otisak i sli\u010dno. Da krov ne mo\u017ee biti od crijepa uvezenog iz Kanade, nego da mora biti zeleni krov od lokalnih biljaka, da se kanalizacija ne mo\u017ee graditi i spajati na gradsku, nego da se mora proizvesti ekolo\u0161ke WC-e i drugo). U hrvatskoj stvarnosti, tome nije tako, pa je mogu\u0107e zamisliti i bu\u0161otine u neposrednoj blizini parka prirode Dinara, i odlagali\u0161te otpada u neposrednoj blizini vodocrpili\u0161ta koje napaja 100.000 ljudi pitkom vodom.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da odgovornost za oblik za\u0161tite le\u017ei na dr\u017eavi, kako za ekolo\u0161ku devastaciju, tako i za osiguranje ekonomske koristi, EU se makar minimalno potrudila osigurati neke sankcije za neadekvatnu provedu za\u0161tite prirode. Dr\u017eave \u010dlanice du\u017ene su<\/em> osigurati adekvatnu provedbu NATURA 2000. Podru\u010dja u ovoj ekolo\u0161koj mre\u017ei gube svoj status, ako se bri\u0161u s popisa za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, a ako se to dogodi zbog prirodne katastrofe. No, podru\u010dja se ne mogu<\/em> brisati s popisa ako su rezultat propadanja uzrokovanoga ljudskom djelatno\u0161\u0107u i nemarom dr\u017eave. To za EU zna\u010di da dr\u017eava \u010dlanica nije vodila ra\u010duna o za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju, i dr\u017eava je odgovorna za gubitak vrijednosti. To se smatra povredom \u010dlanka 6.2. Direktive o stani\u0161tima i smatra se da su podru\u010dja prepu\u0161tena propadanju. Tako ve\u0107 imamo sudske prakse koje su presudile na opisani na\u010din, poput slu\u010daja Cascina Tre Pini u Lombardiji<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

No, porazno je odmah u startu neuspjeh dr\u017eave u o\u010duvanju prirode dokazivati posljednjom opcijom \u2013 sudskim putem \u2013 onda kada je \u0161teta ve\u0107 po\u010dinjena. Pravo pitanje je \u0161to treba u\u010diniti da se razvije taj takozvani partnerski odnos s prirodom, jer u tome je zapravo cijela poanta za\u0161tite prirode. Mi o njoj ovisimo i ne mo\u017eemo je prestati koristiti, za hranu, za skloni\u0161te, za odje\u0107u, pa \u010dak i za lijekove ili dokolicu, ali je moramo nau\u010diti po\u0161tovati. To zna\u010di da na\u0161i poku\u0161aji prvo moraju biti usmjereni u spre\u010davanje devastacije, a to na\u017ealost, zna\u010di hvatanje u ko\u0161tac s korupcijom. S korupcijom u Hrvatskim \u0161umama, s korupcijom u privatnim firmama koje izvode studije o utjecaju na okoli\u0161, \u0161to je tema kojom se rijetko tko bavi. Moramo se tako\u0111er uhvatiti u ko\u0161tac i sa nepotisti\u010dkim zapo\u0161ljavanjima u javnim institucijama koje trebaju \u0161tititi prirodu, ali i sa ograni\u010denjima zapo\u0161ljavanja u javnom sektoru jer su nam potrebni razni oblici ekolo\u0161kih inspektora na terenu koji \u0107e provoditi nadgledanje o\u010duvanja prirode. A sve to trebalo bi po\u010deti imenovanjem nekog sposobnog ministra, jer ovaj (t\u0107) evo drugi mandat ne razlikuje ekolo\u0161ke od profitnih interesa kadrova bliskima njegovoj stranci. Pri\u010da o za\u0161titi okoli\u0161a u Hrvatskoj zasad se na\u017ealost svodi na poku\u0161aje obra\u010duna s korupcijom, a uspjeh bi u ovom trenutku bio da se umjesto minulom korupcijom bavimo aktualnom, poput ove u Hrvatskim \u0161umama, i drugima koje se doga\u0111aju na podru\u010djima za\u0161ti\u0107enima na\u010delima NATURA 2000.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gotovo da nema tjedna da neki medij ne poprati neki oblik devastacije podru\u010dja nominalno za\u0161ti\u0107enog europskom ekolo\u0161kom mre\u017eom NATURA 2000. Tako smo u Hrvatskoj proteklih desetak dana imali priliku \u010ditati o devastaciji uzrokovanoj deforestacijom zabilje\u017eenoj u izvje\u0161taju Vesne Grgi\u0107 iz ekolo\u0161ki orijentirane braniteljske udruge VIDRA koja vodi forum Zeleni Odred, ali i o zaga\u0111enju otpadom […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37464,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1340,1338,1339,334,371,727,1232,1320,909,1337],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-deforestacija","tag-direktiva-o-pticama","tag-direktiva-o-stanistima","tag-ekologija","tag-klima","tag-klimatska-kriza","tag-natura-2000","tag-zasticene-vrste","tag-zastita-prirode","tag-zeleni-odred","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37458"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37458\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37471,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37458\/revisions\/37471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37458"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37458"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37458"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37458"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}