Kad bi vam netko rekao da u emisiji “Otvoreno” na HRT-u sudjeluje dvoje komunikologa i dvoje stru\u010dnjaka za odnose s javno\u0161\u0107u i pitao vas da pogodite koja je tema emisije, \u0161to biste odgovorili? Va\u0161i odgovori bi vjerojatno prili\u010dno varirali, ali malo je izvjesno da bi se netko odlu\u010dio za predstoje\u0107e lokalne izbore. A upravo smo tome u utorak nave\u010der svjedo\u010dili i nikome \u017eivome nije palo na pamet da je sastav gostiju neobi\u010dan. Dodu\u0161e, iz dubrova\u010dkog studija se javio politi\u010dki analiti\u010dar Pero Maldini, valjda da i ta struka bude zastupljena.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se pak ti\u010de samog sadr\u017eaja, emisija je i\u0161la uobi\u010dajenim tijekom. Gosti su analizirali omjere snaga na klju\u010dnim frontama lokalnih izbora, komentirali glavne kandidate i predvi\u0111ali eventualne ishode. Ono \u0161to je neobi\u010dno, iako je o\u010dito postalo sasvim normalno, jest ideja politike koja stoji iza ideje da komunikolozi i stru\u010dnjaci za odnose s javno\u0161\u0107u komentiraju politi\u010dku situaciju. Pritom su, ako vas zanima razlika, kao komunikolozi ozna\u010deni oni koji rade na obrazovnim ustanovama, privatnim i javnim, a kao stru\u010dnjaci za odnose s javno\u0161\u0107u oni koji rade u odnosima s javno\u0161\u0107u. A ta ideja politike je zasnovana na izjedna\u010davanju plasmana politi\u010dkih ideja s plasmanom proizvoda na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017enost samog politi\u010dkog sadr\u017eaja ili politi\u010dke uporabne vrijednosti je svedena na minimum: radi se samo o inspiraciji za PR taktiku. Te se taktike mogu zasnivati na lojalnosti tradicionalnih potro\u0161a\u010da koji nisu skloni pretjeranim adaptacijama, a mogu se uobli\u010diti i kao proboj noviteta na tr\u017ei\u0161te kojim se nastoje pridobiti oni potro\u0161a\u010di koji su ponu\u0111enim opcijama ina\u010de bili zakinuti. Ograni\u010denja svo\u0111enja politi\u010dkih procesa na tr\u017ei\u0161no natjecanje najbolje se ogleda upravo u prirodi tih noviteta. Tu postoje dvije \u0161ablone: ili ste nova anti-korupcijska snaga koja sve stavlja na tu kartu i u otkazima u javnom sektoru vidi pouzdani recept za ekonomski uspjeh ili ste nova nacionalisti\u010dka nada \u010diji je nacionalizam autenti\u010dniji od HDZ-ovog, a autenti\u010dnost se prije svega ogleda u non\u0161alantnijem odnosu prema usta\u0161kom naslje\u0111u.<\/p>\n\n\n\n
U tako politi\u010dki sku\u010denom kontekstu svoje mjesto tra\u017ei i ljevica, i to u rasponu od desne struje u platformi Mo\u017eemo! do neke male \u0107elije koja pa\u017eljivo slijedi upute nekog od komunisti\u010dkih vo\u0111a pro\u0161log stolje\u0107a, a za koju jo\u0161 nismo \u010duli. No, to je tek jedna od nekoliko “zamki” politi\u010dko-medijskog polja koje lijevim idejama, eufemisti\u010dki re\u010deno, nije naklonjeno. Postoje jo\u0161 barem dvije koje diktiraju \u0161to se u politici podrazumijeva i koji su okviri djelovanja. Pritom te “zamke” nisu arbitrarne ili postavljene \u010distom voljom politi\u010dkih suparnika. Posrijedi su zapravo u\u010dinci strukturnih ograni\u010denja koje djelovanje unutar kapitalisti\u010dke ekonomije na periferiji predstavlja ljevici.<\/p>\n\n\n\n
Rasprave o ekonomskoj putanji Hrvatske uglavnom izgledaju kao rasprave o ispravnom putu izgradnje “kapitalizma u jednoj zemlji”. Sasvim rijetko mo\u017eemo \u010duti ne\u0161to o tome koliko vanjski kontekst ograni\u010dava ili omogu\u0107uje ovakve ili onakve razvojne politike. Samim tim su i pitanja razvojne politike kao takve prili\u010dno egzoti\u010dan \u017eanr u hrvatskoj politici \u010demu svjedo\u010di i seminarska narav vladine nedavne razvojne strategije. Koje je mjesto Hrvatske u globalnoj podjeli rada? Kako prirodu hrvatske ekonomije diktiraju europsko otvoreno tr\u017ei\u0161te i regulative Europske unije? A da ne spominjemo refleksije o fazi globalnog kapitalizma kojeg su i prije pandemije karakterizirale stagnacija i niska razina investicija. Jedini tragovi na tu temu koje mo\u017eemo prona\u0107i u mejnstrim medijima su usporedbe sa susjednim zemljama koje vi\u0161e sli\u010de prikazima stanja u kvalifikacijama za europsko nogometno prvenstvo nego ekonomskoj komparatistici.<\/p>\n\n\n\n
Takav okvir rasprave prikladno eliminira i bilo kakvo razmi\u0161ljanje o tome koliko sna\u017enija strana konkurencija pridonosi zaostalosti hrvatske privrede. Pone\u0161to o tome mo\u017eemo saznavati tek u najdugovje\u010dnijoj emisiji HRT-a, “Plodovima zemlje”, u kojoj se proizvo\u0111a\u010di hrane redovito \u017eale na stranu konkurenciju. Ako se pak me\u0111unarodna konkurencija i tr\u017ei\u0161te isklju\u010de iz jednad\u017ebe onda se ekonomija svede na igru nulte sume izme\u0111u privatnog i javnog sektora. U takvom se kontekstu stupanj potencijalne uspje\u0161nosti ekonomije mjeri postotkom dr\u017eavnog udjela. Sasvim je “prirodno” da se pojedina\u010dni poslodavci neprestano \u017eale na visoke poreze i davanja, ali u Hrvatskoj su te \u017ealbe postale prevladavaju\u0107i ekonomski recept. \u0160to i nije \u010dudno za ekonomiju u kojoj dominira uslu\u017eni sektor. Taj sektor uglavnom ne mo\u017ee pove\u0107ati produktivnost i tako sniziti cijenu proizvoda i potaknuti potra\u017enju. Jedini alati na raspolaganju su ni\u017ei porezi i ni\u017ee pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
U tako skiciranom kontekstu svoje ideje mora plasirati i ljevica. Ako inzistira na nu\u017enosti sagledavanja me\u0111unarodnog okvira i ritma globalnog kapitalizma, riskira optu\u017ebe za neprakti\u010dnost ili, ne\u0161to benevolentnije, za utopijski pristup jer se to ionako ne mo\u017ee promijeniti. Ako zanemari \u0161iri sliku, onda ideje i prijedlozi naprosto gube na uvjerljivosti i lak\u0161e se ospore jer se klju\u010dni razlozi stanja koje prijedlozi nastoje promijeniti ostavljaju po strani. Sli\u010dno vrijedi i za nametnuti navodni ultimativni sukob izme\u0111u dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta. Pristanak na sudbinsku presudnost tog sukoba i svrstavanje na stranu dr\u017eave riskira imid\u017e politi\u010dkog aktera koji bi samo “oduzimao” i dijelio po vlastitom naho\u0111enju. Naravno, nema ni\u0161ta sporno u redistributivnoj politici, no dr\u017eavni prihodi ovise o ekonomskoj aktivnosti, \u0161to ve\u0107ina ljudi barem intuitivno shva\u0107a i zna da takva obe\u0107anja nisu jamac ekonomskog rasta. Dakako, ekonomska funkcija dr\u017eave nije svodiva na “oduzimanje” ve\u0107 ima i konkretnu ulogu u omogu\u0107avanju ekonomskog rasta. No, ocrtani okvir rasprave i poslovi\u010dna neefikasnost hrvatske dr\u017eave \u010dine da je rasprava prili\u010dno blizu unaprijed izgubljene.<\/p>\n\n\n\n
Nazna\u010deni problemi u kombinaciji s politi\u010dko-ekonomskom povije\u0161\u0107u i \u010dinjenicom da je ishodi\u0161ni odnos me\u0111u radnicima onaj generalizirane konkurencije \u2013 me\u0111usobno konkuriraju za radna mjesta \u2013 ugro\u017eavaju i mobilizacijski potencijal ljevice koji bi se na\u010delno trebao zasnivati na kolektivnom interesu radni\u010dke klase. Me\u0111utim, taj kolektivni interes nije dan sam po sebi ve\u0107 je rezultat politi\u010dkog rada. A taj politi\u010dki rad je u\u017easno zahtjevan u situaciji podjele na radnike u javnom i privatnom sektoru i na veliki broj samozaposlenih radnika ili onih koji rade u mikropoduze\u0107ima. Takav kontekst stvara i svojevrsnu odbojnost prema egalitarnim politikama odozgo, pogotovo kod onih radnika koji su do\u017eivjeli barem minimalni iskorak u \u017eivotnom standardu: “ja sam se morao sam krvavo izboriti za ovo \u0161to imam, a sad \u0107e nekome to dr\u017eava omogu\u0107iti bez da se morao truditi.”<\/p>\n\n\n\n
Nitko ne mo\u017ee ponuditi jednostavan recept za savladavanje ovih problema i izazova. Na primjer, Radni\u010dka fronta ih je svjesna, ali \u010desto zapada u promociju kulturnih ratova izme\u0111u radnika i poduzetnika i raspravu o prednostima socijalizma i\/ili kapitalizma svodi na jedno u tom trenutku aktualno poduze\u0107e u kojem \u0107e gotovo uvijek pobijediti suprotna strana jer poduze\u0107e da bi pre\u017eivjelo i radnici sa\u010duvali radna mjesta mora stjecati profit. Ali to su zamke situacije u kojoj djeluju. S druge strane, njihova odnedavna konkurencija, platforma Mo\u017eemo!, \u010desto ta pitanja zaobilazi i uvjerljivost nudi u racionalizaciji upravljanja s naglaskom na socijalnu pravednost. Takav pristup prolazi u specifi\u010dnom kontekstu zagreba\u010dke lokalne politike, ali na\u010delno, nevezano uz \u017eelje protagonista, ostaje u domeni srednjoklasnog pristupa politici koji ju tretira kao sferu kultiviranih gra\u0111ana koji njeguju i zastupaju odre\u0111ene vrijednosti, a manje kao podru\u010dje borbe za konkretne interese. Dodu\u0161e, “spa\u0161ava” ih u posljednje vrijeme libertarijanski kandidat za gradona\u010delnika Zagreba, Davor Na\u0111i, \u010dija se kampanja zasniva na prokazivanju Tomislava Toma\u0161evi\u0107a i platforme kao crvene napasti koja \u0107e od Zagreba napraviti Venezuelu. Moglo bi se cini\u010dno zaklju\u010diti da je Mo\u017eemo! putem Na\u0111ijevih napada vratio “socijalisti\u010dki \u0161tih” koji je izgubio raskidom koalicije s Radni\u010dkom frontom.<\/p>\n\n\n\n
Neva\u017eno je kojoj ste opciji na lijevom spektru skloniji, va\u017eno je samo znati da djeluju duboko na neprijateljskom terenu. I da eventualne gre\u0161ke ne proizlaze uvijek iz njihovih krivih postavki i procjena ve\u0107 su debelo obilje\u017eene nezavidnom situacijom u kojoj se nalaze. I da treba misliti u generacijskim ciklusima: rad, proturje\u010dja i proboji u ovoj fazi tek pripremaju teren za idu\u0107u generaciju na ljevici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kad bi vam netko rekao da u emisiji “Otvoreno” na HRT-u sudjeluje dvoje komunikologa i dvoje stru\u010dnjaka za odnose s javno\u0161\u0107u i pitao vas da pogodite koja je tema emisije, \u0161to biste odgovorili? Va\u0161i odgovori bi vjerojatno prili\u010dno varirali, ali malo je izvjesno da bi se netko odlu\u010dio za predstoje\u0107e lokalne izbore. A upravo smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37428,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[440],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-37426","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ljevica","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37426"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37426\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37521,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37426\/revisions\/37521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37426"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37426"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37426"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37426"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}