{"id":3740,"date":"2014-12-10T08:00:34","date_gmt":"2014-12-10T07:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3740"},"modified":"2014-12-10T11:46:17","modified_gmt":"2014-12-10T10:46:17","slug":"europski-fondovi-varljiva-vizija-razvoja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3740","title":{"rendered":"Europski fondovi: varljiva vizija razvoja"},"content":{"rendered":"

Nakon istrajavanja na mjerama \u0161tednje i bolnim reformama kao osnovnim instrumentima ekonomskog oporavka i razvoja, Vlada je fokus premjestila na europske fondove. Promjena ne \u010dudi s obzirom da bolne reforme podrazumijevaju dru\u0161tvene antagonizme, dok su europski fondovi tu za sve, dostupni onim najboljima. Ali, prije aplikacijske euforije treba postaviti minimalno dva pitanja: kakva je dosada\u0161nja financijska bilanca pridru\u017eivanja Europskoj uniji i nisu li fondovi nedostatna zamjena za redistributivnu fiskalnu politiku na europskom nivou?<\/strong><\/p>\n

Ideolo\u0161ko ovladavanje dugotrajnom krizom i diktiranje politi\u010dke dinamike zahtijeva od predstavnika vlasti neprestanu spremnost ponude gotovih, uvjerljivih i instantnih rje\u0161enja. Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju sredi\u0161nje mjesto upravljanja krizom zauzimalo je nagla\u0161avanje hitne provedbe bolnih reformi. No mjere \u0161tednje kao dio te strategije primijenjene su u prigu\u0161enom tonu, u onim segmentima rashoda gdje se nije o\u010dekivalo iskazivanje izra\u017eenijeg otpora (prije svega \u0161tednja na transferima nezaposlenima i socijalno ugro\u017eenima, smanjenim subvencijama poljoprivrednicima i manjim tro\u0161kovima anga\u017eirane robe i usluga). Tamo gdje su planirani zahvati u prora\u010dunske rashode doista trebali biti bolni sindikati su pru\u017eili otpor i onemogu\u0107ili predvi\u0111ene u\u0161tede (spre\u010davanje outsourcinga <\/i>pomo\u0107nih djelatnosti u javnom sektoru).<\/strong><\/p>\n

Rezultati provedbe ovih manje bolnih mjera ipak nisu ni\u0161ta manje pogubni za ekonomsku dinamiku, otkrivaju\u0107i paradokse politi\u010dkog \u017eivota periferne ekonomije. Na jednoj strani, mjere \u0161tednje ne proizvode nikakve pozitivne u\u010dinke u sferi javnih financija, ali zato pove\u0107avaju pritisak Europske komisije u proceduri prekomjernog deficita. Ista komisija onda zahtijeva jo\u0161 intenzivniju primjenu recepta \u0161tednje koji ne daje ni najmanje znakove uspjeha pri slabijim dozama, ali uvjerenja je da \u0107e pri vi\u0161im dozama profunkcionirati, pritom ne ostavljaju\u0107i ni najmanji prostor alternativnom pristupu. Na drugoj strani, \u0161tednja vodi smanjenoj ekonomskoj aktivnosti (smanjene narud\u017ebe dobara i usluga, manja potro\u0161nja zbog pada dohodaka), guraju\u0107i poduze\u0107a u jo\u0161 nepovoljniji polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu, a sve ve\u0107i broj radnika prema izlaznim vratima.<\/p>\n

Ekonomska politika fokusirana na europske fondove\u00a0<\/b><\/p>\n

U takvom neugodnom ekonomskom kontekstu, \u010dlanstvo u Europskoj uniji ipak je otvorilo vladaju\u0107ima elitama opciju premje\u0161tanja politi\u010dkog fokusa na druge instrumente privrednog oporavka i razvoja. Umjesto ekonomski neefikasnih i komunikacijski \u201cgrezih<\/a>\u201d mjera \u0161tednje, centralno mjesto pokretanja uzlaznog poslovnog ciklusa i poticanja politi\u010dke promocije preuzeli su ekonomski efikasniji i komunikacijski \u201crahliji\u201d europski fondovi. Poziv na iskori\u0161tavanje ugovorenih europskih sredstava nikoga ne isklju\u010duje, nikome ne nanosi bol, niti ikome surovo ste\u017ee remen oko struka, naprotiv, svi su pozvani na pri\u0161tekavanje u pouzdani izvor potencijalnog prosperiteta. Ne pro\u0111e stoga vi\u0161e niti jedan dan, niti jedan informativni pregled vijesti da se ne oglasi netko od ministara i najavi ambiciozne planove o povla\u010denju novca iz europskih fondova i o\u017eivljavanju ekonomske aktivnosti. Prema zadnjim vijestima, ispostavlja se da je ukidanje subvencija i privatizacija brodogradili\u0161ta bila tek prolazna nepogoda u privrednom \u017eivotu ove industrije, jedan od nu\u017enih bolnih rezova prije pristupanja Europskoj Uniji. No za graditelje brodova vi\u0161e ne bi trebalo biti straha jer resorni ministar Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 nagla\u0161ava<\/a> povla\u010denje \u201cznatnih sredstava\u201d iz europskih fondova, dakako, samo za one \u0161kverove \u010diji su navozi bili te sre\u0107e da uop\u0107e pre\u017eive privatizaciju.<\/p>\n

Brodograditelji nisu jedini koji se mogu nadati sredstvima jer novca u bogatim europskim fondovima naprosto ima za sve. Mo\u017eda je primjena grubih mjera \u0161tednje uskratila pomo\u0107 asistenata u nastavi djeci s posebnim obrazovnim potrebama, ali takva situacija tek je privremenog karaktera jer \u017eupanije ve\u0107 pripremaju projekte za financiranje iz Europskog socijalnog fonda. Primjerice, Istarska \u017eupanija o\u010dekuje 3,5 milijuna kuna za projekt<\/a> pod nazivom \u0160kolovanje bez diskriminacije \u2013 ulog u tolerantno dru\u0161tvo.\u00a0Dobre vijesti<\/a> su ve\u0107 pristigle iz Europskog fonda solidarnosti jer je osigurano blizu 9 milijardi eura za obnovu poplavljenih podru\u010dja, dok iz Fonda za krizne situacije u poljoprivredi sti\u017ee nadoknada<\/a> \u0161tete proizvo\u0111a\u010dima jabuka i mandarina uzrokovana ruskim embargom na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Europske Unije.\u00a0I nezaposlena mlade\u017e mo\u017ee o\u010dekivati perspektivnije dane jer je vlada osigurala 66 milijun eura<\/a> za provedbu programa Garancije za mlade \u010dijih 50% sredstva osigurava Europski socijalni fond.<\/p>\n

Neovisno radi li se o prirodnoj nepogodi, politi\u010dkoj \u0161teti ili socijalnoj isklju\u010denosti, europski fondovi name\u0107u se kao uvjerljivi i efikasan instrument ekonomske politike. Nije stoga neobi\u010dno da su u medijskom polju poprimili karakter svemo\u0107ne poluge sposobne lansirati skok iz dugotrajne ekonomske stagnacije. Rasprostranjeni u svakom politi\u010dkom nastupu razli\u010ditih predstavnika vlasti i ideolo\u0161ki ustrojeni kao posebna sila izvan nas samih spremna razrije\u0161iti svaki na\u0161 problem postali su univerzalna formula spasa. Spas ekonomije od kolapsa, spas politike od dono\u0161enja odluka i spas dru\u0161tva od potpunog raspada. Europski fondovi kao da postoje u svrhu pretvaranja politi\u010dkog procesa u be\u0161uman rad autopilota: pored usmjeravanja razvojne politike u smjeru fondova, politi\u010dka elita vi\u0161e nema nikakvu potrebu osmi\u0161ljavanja i diktiranja bilo kakve ekonomske politike, \u0161tovi\u0161e, o ekonomskoj politici ne mora ni\u0161ta ni znati, jer uvijek mo\u017ee zaposliti stru\u010dnjake kvalificirane upravo za taj zadatak. Politika napokon mo\u017ee napustiti polje mu\u010dnih i iscrpljuju\u0107ih demokratskih rasprava i postati dezinficirani tehnolo\u0161ki proces.<\/p>\n

Financijska bilanca pristupanja Europskoj Uniji<\/b><\/p>\n

No ako je suditi o financijskim benefitima hrvatskog pristupanja Europskoj Uniji i povla\u010denja sredstava iz europskih fondova, onda je, promatrana kroz dostupne podatake o financijskom uspjehu, ekonomska stvarnost jo\u0161 daleko od funkcioniranja po ideolo\u0161kim postulatima europske tehnokracije. U srpanjskom broju<\/a> biltena Hrvatske narodne banke\u00a0izvr\u0161ena je procjena izravnih fiskalnih u\u010dinaka pristupanja Europskoj Uniji na javne financije u Hrvatskoj. Rezultati nisu nimalo ohrabruju\u0107i jer kada se sve zbroji i oduzme ispada da \u0107e u 2014. godini ukupni izravni fiskalni u\u010dinak na prora\u010dun op\u0107e dr\u017eave biti negativan, a negativan trend \u0107e potrajati i naredne dvije godine.<\/p>\n

Procijenjeni dobici prora\u010duna op\u0107e dr\u017eave za 2014. godinu navedeni su u stavkama u\u0161tede na temelju zamjene rashoda sredstvima iz Unije (0,6 posto BDP-a) i uskla\u0111ivanja sustava tro\u0161arina (0,2 posto BDP). Procijenjeni gubici prora\u010duna op\u0107e dr\u017eave za 2014.godinu navedeni su u stavkama direktne uplate<\/a> u prora\u010dun Unije\u00a0(-1,1 posto BDP-a), sufinanciranja projekata (-0,3 posto BDP-a), uskla\u0111ivanja carinskog sustava (-0,4 posto BDP-a), uskla\u0111ivanje sustava PDV-a (-0,1 posto BDP-a) i uplata u ostale institucije Unije (-0,1 posto BDP-a) poput doprinosa kapitalu i rezervama Europske investicijske banke, uplate u Europski razvojni fond i Fond za ugljen i \u010delik. Kada se ovi dobici i gubici prora\u010duna op\u0107e dr\u017eave zbroje, dobiva se manjak u iznosu od -1,2 posto BDP-a, \u0161to doprinosi rastu ukupnog deficita op\u0107e dr\u017eave, \u010diji se iznos za 2014. godinu procjenjuje u visini -4,6 posto BDP-a. Istovremeno, zbog visine deficita iznad mastri\u0161kog kriterija od 3 posto BDP-a, Hrvatska se podvrgava daljnjim mjerama \u0161tednje u proceduri prekomjernog deficita, tako da, posve paradoksalno, tro\u0161kovi pristupanja Uniji umjesto obe\u0107anog ekonomskog progresa pokre\u0107u stroge fiskalne procedure.<\/p>\n

Politi\u010dki optimizam iz europskih fondova<\/b><\/p>\n

Na drugoj strani terena, onoj medijskoj, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Gr\u010di\u0107 nagla\u0161ava ulogu fondova u privrednom razvoju i poziva privatni sektor na ja\u010danje apsorpcijskih kapaciteta. Ministar isti\u010de da je Hrvatska u europskom financijskom planu za razdoblje 2007.-2013. od dostupnih 1,2 milijarde eura ugovorila 900 milijuna eura, od toga 636 milijuna eura u mandatu trenutne vlade. Realizirano je 483 milijun eura, od toga 356 milijuna eura u mandatu ove vlade. Ono \u0161to ministar nije napomenuo je da Hrvatska u 2014. godini samo na osnovu direktne uplate u prora\u010dun Unije mora izdvojiti oko 460 milijuna eura 1<\/a><\/sup>\u00a0, a to je otprilike i svota koju \u0107e upla\u0107ivati i u narednim godinama. Pored toga, potrebno je i sufinancirati projekte, \u0161to ovisno o fondu i ovisno o projektu varira, no za infrastrukturne projekte<\/a> financirane kroz Europski fond za regionalni razvoj u\u010de\u0161\u0107e u pravilu iznosi 50%. Tek iznimno fond mo\u017ee pokriti i do 75% tro\u0161kova projekta, pa u\u010de\u0161\u0107e iz dr\u017eavnog prora\u010duna iznosi tek 25% tro\u0161kova.<\/p>\n

Prora\u010dunska sredstva nedvojbeno poma\u017eu ekonomsku aktivnost, \u010duvaju\u0107i neka radna mjesta i otvaraju\u0107i odre\u0111eni broj novih. No istovremeno uplate u prora\u010dun ve\u0107e su od povu\u010denih sredstava i vode pove\u0107anju deficita i poja\u010danoj \u0161tednji \u0161to sigurno i zatvara pojedina radna mjesta, pa je u\u010dinak na ukupnu ekonomsku aktivnost zanemariv. U novom europskom financijskom planu za razdoblje 2014.-2020. godina Hrvatskoj na raspolaganju stoji 10,676 milijardi eura<\/a>, dakle, po 1,5 milijarda eura u idu\u0107ih sedam godina, a da bi apsorpcijski kapaciteti bili na maksimalnoj razini i proizveli pozitivne efekte na sveukupnu ekonomiju najavljeno je zapo\u0161ljavanje jo\u0161 349 novih stru\u010dnjaka za europske fondove. Ministar je pritom naglasio da su sredstva do 85 postotne razine njihovih pla\u0107a osigurana iz prora\u010duna Unije ne bi li se unaprijed za\u0161titio od prigovora o novim uhljebima na dr\u017eavnim jaslama.<\/p>\n

Gotovo potpuna trenutna ovisnost hrvatske ekonomije o europskim fondovima otkriva zapravo institucionalno uski prostor mogu\u0107eg samostalnog vo\u0111enja ekonomske politike na europskoj periferiji. Izgubljeni instrumenti monetarne politike i fiskalna politika svedena na uski prostor manipulacija s porezima, ostavljaju tek da se reprodukcija privredne aktivnosti odr\u017eava prilago\u0111avanjem tr\u017ei\u0161ta rada u smjeru sve nepovoljnijih radnih uvjeta. No ni poja\u010dano iskori\u0161tavanje radnika nije dovoljno da sprije\u010di jo\u0161 dublje tonjenje privrede, a jedino \u0161to preostaje podrazvijenoj \u010dlanici Unije (ispod 75% prosjeka BDP po glavi stanovnika Unije) predstavlja reorijentaciju administrativnih kapaciteta na \u0161to sna\u017enije apsorbiranje sredstava pri preraspodjeli dohotka na europskoj razini. Time bi se trebala izvr\u0161iti korekcija politi\u010dki i ekonomski nejednake mo\u0107i izme\u0111u zemalja centra i periferije, ali problem je \u0161to su europski fondovi tek pseudo-fiskalna politika Europske Unije.<\/p>\n

Europski fondovi kao supstitut fiskalne politike<\/b><\/p>\n

Budu\u0107i da Europska unija nije federalna dr\u017eavna organizacija nego zajednica dr\u017eava, ne postoji ni sredi\u0161nji fiskalni autoritet koji bi vr\u0161io redistribuciju dohotka na razini Unije i posredstvom jednostranih transfera unaprijedio relativnu nerazvijenost zemalja periferije. Umjesto toga postoje neizravni transferi kroz europske fondove s ciljem stabilizacije i kohezije pod uvjetom da same nerazvijene dr\u017eave osiguraju dio sredstava. Time se samo odr\u017eava jaz izme\u0111u bogatih regija zapada i sjevera, s jedne strane, i siroma\u0161nih regija istoka i juga, s druge strane. Dodatni problem je \u0161to potro\u0161nja sredstava iz europskih fondova u projektima gdje je predvi\u0111ena nabava kapitalne opreme u pravilu predstavlja financiranje industrije razvijenih zemalja, preciznije njema\u010dke industrijske baze. Naime, periferne zemlje nemaju industrijske kapacitete za proizvodnju sofisticiranih strojeva, \u0161tovi\u0161e, skoro sva razvijenija industrijska postrojenja, pogotovo na isto\u010dnoj periferiji, nestala su u procesu tranzicije i podvrgavanja europskim monetarnim (ograni\u010davanje devalvacija) i fiskalnim (ukidanje subvencija) standardima. Ovakva strukturna ekonomska uvjetovanost zato samo zadr\u017eava tehnolo\u0161ke disproporcije i posljedi\u010dne razvojne razlike unutar Unije.<\/p>\n

No predstavnici vladaju\u0107ih elita europske periferije ni najti\u0161im glasom ni najskromnijim prigovorom ne adresiraju ovu strukturnu ekonomsku diferencijaciju sjevera i juga, istoka i zapada, smje\u0161tenu u srce europskog projekta. To ne zna\u010di da oni javno ne govore i ne nastoje pokazati odva\u017enost u odabranim potezima (poput rezanja socijalnih naknada nezaposlenima ili bolesnima, ukidanje subvencija poljoprivrednicima ili smanjivanje radni\u010dkih prava), samo \u0161to je to la\u017ena hrabrost pokoravanja interesima europskog kapitala u napadu na najugro\u017eenije.<\/p>\n

Na taj na\u010din poku\u0161avaju javno demonstrirati znanje i odlu\u010dnost u uklanjanju prepreka na putu tobo\u017enjeg investicijskog oporavka i razvoja. Poku\u0161avaju naglasiti bezna\u010dajne odgovore na neva\u017ena pitanja. Dok njihova javna spremnost na najbolnije zahvate ne smije ni u kom slu\u010daju ostati zako\u010dena adresiranjem strukturnih ograni\u010denja. To je zato jer medijske politi\u010dke istupe oni prepoznaju kao performativne akte, njihova sama politi\u010dka smjelost mora proizvesti novu realnost: amortizirati rastu\u0107i pritisak, pro\u0161iriti optimizam, probuditi vjeru u prosperitet i kreirati put izlaska iz krize. Europski fondovi su tek glavno pogonsko gorivo koje odr\u017eava i gradi ovu ideolo\u0161ku konstrukciju neutemeljenog optimizma. No i ta \u017eanrovska igra krivog prepoznavanja ima svoje granice jer upravljanje dru\u0161tvenom stvarnosti nepokolebljivo otkriva druk\u010dije stanje stvari, otkriva nam krajnje vidljiviju i posve opipljivu politi\u010dku nemo\u0107. Istu onu koja ukazuje da ekonomija ne\u0107e magi\u010dno o\u017eivjeti ako politi\u010dke poslanice o upravljanju krizom proknji\u017eimo kroz europske fondove.<\/p>\n

  1. Svaka zemlja du\u017ena je uplatiti 1% bruto nacionalnog dohotka u prora\u010dun Europske Unije. Bruto nacionalni dohodak jednak je bruto doma\u0107em proizvodu i saldu primarnih dohodaka s inozemstvom (pla\u0107anja u dr\u017eavu minus pla\u0107anja iz dr\u017eave) i ako se ne radi o dr\u017eavi koja ima obilje\u017eja offshore centra ti iznosi ne razlikuju se mnogo. U hrvatskom slu\u010daju<\/a> razlika je oko 0,1% BDP-a, odnosno Hrvatska je du\u017ena uplatiti oko 1,1 posto BDP-a.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ne pro\u0111e stoga vi\u0161e niti jedan dan, niti jedan informativni pregled vijesti da se ne oglasi netko od ministara i najavi ambiciozne planove o povla\u010denju novca iz europskih fondova…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3744,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,64],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-3740","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-kriza","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3740"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3757,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3740\/revisions\/3757"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3740"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3740"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3740"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3740"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}