Svi pobjednici predstoje\u0107ih lokalnih izbora morat \u0107e se posvetiti klimatskim politikama i reformama na lokalnoj razini vi\u0161e nego svi njihovi prethodnici zajedno. S energetskom tranzicijom na umu, u mini-intervju, razgovarali smo s Katarinom Peovi\u0107, kandidatkinjom Radni\u010dke fronte za gradona\u010delnika Rijeke.<\/p>\n\n\n\n
Javnost \u010desto ne primje\u0107uje da se klimatske promjene odnose i na njihov kraj, stoga nam za po\u010detak objasnite koje su prijetnje klimatskih promjena Rijeci?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Katarina Peovi\u0107<\/strong>: Kao obalnom gradu, s umjereno toplom vla\u017enom klimom s vru\u0107im ljetom, Rijeci najvi\u0161e prijeti podizanje razine mora (zbog visoke izgra\u0111enosti obale), poplave (zbog neadekvatne kanalizacijske mre\u017ee) uzrokovane produ\u017eenim brojem ki\u0161nih dana i toplinski udari, koji mogu izazvati zdravstvene posljedice, a s obzirom na visok udio zrelog i starog stanovni\u0161tva u gradu. Rizici se analiziraju s obzirom na utjecaj na obalni pojas, zdravlje, elektroenergetski sustav (preoptere\u0107enja i prekidi u opskrbi strujom), vodoopskrbu i turizam (pad zaposlenosti). Emisije stakleni\u010dkih plinova tako\u0111er predstavljaju prijetnju, no zbog industrijskog kolapsa, primarni zaga\u0111iva\u010di danas su zgradarstvo (neadekvatna izolacija i uglji\u010dno intenzivni, zastarjeli gra\u0111evinski materijali), promet i energetski sustavi.<\/p>\n\n\n\n Rijeka je ve\u0107 sudionica mre\u017ee gradova koje su se obvezale smanjiti emisije stakleni\u010dkih plinova za 40 posto do 2030. godine, i akcijski plan za prilagodbu i sanaciju rizika ve\u0107 postoji, no on nije potpuni klimatski plan grada Rijeke. Jedna od stvari o kojoj svakako treba voditi ra\u010duna jest hrana. Lokalna politika se sigurno\u0161\u0107u prehrane stanovni\u0161tva ne bavi previ\u0161e, iako je to jedna od temeljnih potreba ljudi, a Rijeka je po tom pitanju u posebno lo\u0161oj poziciji. Industrijska poljoprivreda ne mo\u017ee funkcionirati bez fosilnih goriva, a bez njih \u0107e se reducirati i mobilnost roba, \u0161to \u0107e Rijeci potpuno poremetiti sada\u0161nji na\u010din opskrbe hranom koji se oslanja na velike trgova\u010dke lance i dobavu hrane s velikih udaljenosti. Umjesto prepu\u0161tanja tr\u017ei\u0161tu, dominacije velikih trgova\u010dkih lanaca te uvoza potrebno je osigurati hranu s polja koja su relativno blizu \u2013 stoga su nu\u017ene politike unapre\u0111ivanja prehrambene sigurnosti \u2013 poticanjem lokalne proizvodnje hrane, davanjem apsolutnog prioriteta potro\u0161nji lokalno proizvedene hrane i to poticanjem lokalnih poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da i izgradnjom mre\u017ee kvartovskih du\u0107ana, poticanjem urbane poljoprivrede, izgradnjom urbanih vrtova, poticanjem zadrugarstva, suradnje me\u0111u \u017eupanijama.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, izgledno \u010desta duga su\u0161na razdoblja mogu zna\u010diti i manjak vode \u2013 pa je razbacivanje potro\u0161njom vode nerazumno koje se moraju primarno opremiti elektri\u010dnom energijom iz lokalnih obnovljivih izvora. Treba se sjetiti i stare dobre prakse na ovim prostorima \u2013 hvatanje ki\u0161nice i njeno spremanje u \u0161terne (privatne i komunalne). Potrebno je stvoriti strate\u0161ke rezerve vode (lokve) na slabo dostupnim pozicijama i u prirodnim depresijama, a koje bi se punile tijekom ki\u0161nog razdoblja. One mogu slu\u017eiti i za potrebe ga\u0161enja \u0161umskih po\u017eara, u su\u0161nim periodima mogu slu\u017eiti sto\u010darima i pre\u017eivljavanju divljih \u017eivotinja, a mogu usporiti ili zaustaviti gubitak lokalne bioraznolikosti, kao \u0161to se mogu koristiti i za poljoprivredu.<\/p>\n\n\n\n Koje su prednosti Rijeke u kontekstu obnovljivih izvora energije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Katarina Peovi\u0107<\/strong>: Rijeka i njeno \u017eupanijsko okru\u017eenje bogati su potencijalom sun\u010deve energije. Iskori\u0161tavanje te energije za pripremu tople vode i za proizvodnju elektri\u010dne energije je banalno logi\u010dna. No radi se o intermitentnoj energiji. Takva je i energija vjetra, ali je povoljna okolnost da je vjetra obi\u010dno vi\u0161e kada je sun\u010deve energije manje, a ima ga i no\u0107u. Uz ne\u0161to pohrane energije u vodenim akumulacijama, stanovni\u0161tvo Rijeke ima solidnu osnovu da svoje osnovne potrebe u elektri\u010dnoj energiji zadovolji iz vlastitih lokalnih, decentraliziranih izvora energije iz Sunca i vjetra \u2013 ukoliko se na to Grad i stanovni\u0161tvo fokusiraju i ako se ne bude novce razbacivalo na produ\u017eivanje ovisnosti o fosilnim gorivima i na nepotrebne luksuze. Za potrebe grijanja treba uzeti u obzir i kori\u0161tenje biomase (drveta), te toplinskih pumpi.<\/p>\n\n\n\n Koji su prioriteti dekarbonizacije Rijeke?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Katarina Peovi\u0107<\/strong>: Napu\u0161tanje fosilnih goriva imat \u0107e velike implikacije na sve \u0161to radimo. Najmasovnije bi trebalo krenuti u postavljanje solara (krovovi, parkinzi, skladi\u0161ta\u2026), kao i ve\u0107ih (komunalnih, zadru\u017enih) i manjih (krovnih, dvori\u0161nih) vjetroagregata. Od infrastrukturnih sustava najosjetljiviji su vodoopskrba i odvodnja. Njihove crpne stanice bi prioritetno trebalo opremiti pouzdanim lokalnim izvorima elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora. Onda su tu interventne slu\u017ebe (hitna, vatrogasci, policija\u2026) \u010dije funkcioniranje se mora odr\u017eati i bez fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n Drugi veliki problem je ve\u0107 spomenuta gra\u0111evina. Zgrade u Rijeci u pravilu imaju lo\u0161u izolaciju i gra\u0111ene su od tradicionalnih materijala poput betona koji je uglji\u010dno visoko intenzivan, jednako zaga\u0111uju\u0107 kao i promet, stoga \u0107e toplinska izolacija zgrada morati biti prioritet, kao \u0161to je Europska unija, uostalom ve\u0107 i zacrtala. No, posebnu pozornost pri izolaciji treba voditi o gra\u0111anima koji se nalaze u riziku od energetskog siroma\u0161tva \u2013 \u0161to su u na\u0161em slu\u010daju penzioneri, samohrani roditelji, nezaposleni i \u017eene. Socijalno osjetljive energetske politike mogle bi uvelike \u010diniti razliku u realizaciji ciljeva smanjenja stakleni\u010dkih plinova. Pritom ne mislim na subvencioniranu cijenu struje, nego energetsku obnovu o javnom tro\u0161ku za energetski najsiroma\u0161nije gra\u0111ane. Takve politike vi\u0161e ne treba gledati kao tro\u0161ak, ve\u0107 kao ulaganje u smanjenje ra\u010duna za struju, i uspje\u0161no pribli\u017eavanje klimatskim ciljevima. Drugim rije\u010dima, socijalno najugro\u017eeniji dijelovi dru\u0161tva ne smiju ostati prepu\u0161teni sami sebi i tako postati \u017ertvom jo\u0161 jedne tranzicije, ve\u0107 prioritet klimatske sanacije mora imati dru\u0161tveni konsenzus.<\/p>\n\n\n\n Kako bi Rijeka izgledala nakon zelene tranzicije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Katarina Peovi\u0107<\/strong>: Istina je da bi svatko mogao imati neku svoju viziju kako \u0107e postkarbonska Rijeka izgledati i funkcionirati za dva-tri desetlje\u0107a, ali nitko trenutno ne mo\u017ee tra\u017eiti od drugih da ga slijede u toj viziji. Previ\u0161e je toga jo\u0161 nepoznato (ovo se ljudima doga\u0111a prvi puta u njihovoj povijesti), a i premalo ljudi dovoljno zna o tome \u0161to se doista oko nas zbiva i s kojim ograni\u010denjima \u0107emo se uskoro sudariti \u2013 \u017eeljeli mi to ili ne. Zato je nu\u017eno do\u0107i do nekakve kolektivne vizije, sagledane iz kuta mnogih dionika, za koju bi se onda ve\u0107ina stanovni\u0161tva bila spremna zalo\u017eiti. To je te\u017eak zadatak, ali neka iskustva ve\u0107 postoje. Akcijske planove svakako treba slijediti, ali ih je potrebno i produbiti. Zelena Rijeka bila bi osigurana od prijetnje podizanja razine mora, njezina vodoopskrba i energetska mre\u017ea bile bi za\u0161ti\u0107ene od rizika te bi umjesto sada\u0161nje politike sanacije, na snazi bila proaktivna politika unapre\u0111ivanja i odr\u017eavanja. Hrana i energija bi bile lokalno proizvedene, \u0161ume bi se iskori\u0161tavale tako da ih se vi\u0161e sadi nego sje\u010de, i da se za svako posje\u010deno stablo posadi barem jedno novo. Zgrade i ku\u0107e bile bi toplinski izolirane. Promet bi bio slobodan od fosilnih goriva, a odluke va\u017ene za pojedini kvart donosile bi se na temelju ve\u0107eg feedbacka od ljudi koji u njemu \u017eive, umjesto da se kao do sada profitni interesi pakiraju u interese javnosti.<\/p>\n\n\n\n EU je usvojila da se emisije CO2 moraju smanjiti za 55 posto do 2030. Ipak zemlje potpisnice Pari\u0161kog sporazuma uglavnom ne provode ni ona skromna obe\u0107anja o smanjivanju tih emisija. Jedino djelotvorno \u201ecjepivo\u201c protiv klimatskih promjena je brzo napu\u0161tanje fosilnih goriva, i to ako se to \u201ecjepivo\u201c primijeni tijekom narednih deset godina. Dakle, dolazimo izgledno do kraja ere fosilnih goriva, no ipak 80 posto energije jo\u0161 uvijek crpimo iz fosilnih goriva. Da bismo svoju ovisnost o fosilnim gorivima prekinuli, moramo korjenito promijeniti stvari i prekinuti prije svega iluziju da mo\u017eemo nastaviti s beskona\u010dnim rastom privrede i na\u010dinom proizvodnje u kapitalizmu, a da pritom mo\u017eemo zaustaviti klimatske promjene. Sve pri\u010de o privla\u010denju investitora, poslovnim zonama, turisti\u010dkim resortima zanemaruju u potpunosti prijetnje klimatskih promjena i daljnjeg devastiranja okoli\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svi pobjednici predstoje\u0107ih lokalnih izbora morat \u0107e se posvetiti klimatskim politikama i reformama na lokalnoj razini vi\u0161e nego svi njihovi prethodnici zajedno. S energetskom tranzicijom na umu, u mini-intervju, razgovarali smo s Katarinom Peovi\u0107, kandidatkinjom Radni\u010dke fronte za gradona\u010delnika Rijeke. Javnost \u010desto ne primje\u0107uje da se klimatske promjene odnose i na njihov kraj, stoga nam […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37390,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12,490,727,1335,771],"theme":[457,456],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[47],"class_list":["post-37387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","tag-katarina-peovic","tag-klimatska-kriza","tag-rijeka","tag-zelena-tranzicija","theme-klima","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37387"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37422,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37387\/revisions\/37422"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37387"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37387"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37387"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37387"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}