{"id":37372,"date":"2021-03-24T12:21:47","date_gmt":"2021-03-24T11:21:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37372"},"modified":"2021-03-24T12:28:51","modified_gmt":"2021-03-24T11:28:51","slug":"naftovod-preko-africkih-nacionalnih-parkova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37372","title":{"rendered":"Naftovod preko afri\u010dkih nacionalnih parkova"},"content":{"rendered":"\n

Usprkos brojnim globalnim politi\u010dkim upozorenjima i analizama tr\u017ei\u0161ta koje ulaganja u fosilne izvore energije sve \u010de\u0161\u0107e prikazuju kao izrazito rizi\u010dne projekte (zbog o\u010dekivanih promjena zakona diljem svijeta koji bi trebali po\u010deti napla\u0107ivati porez na ugljik) ovog je mjeseca trebalo po\u010deti iskapanje najve\u0107eg afri\u010dkog cjevovoda za prijevoz sirove nafte, od Ugande do Tanzanije. Po\u010detak radova navodno je odgo\u0111en za mjesec dana zbog nedavne smrti predsjednika<\/a> Tanzanije koji je bio klju\u010dan za projekt, no zapravo, pritisak javnosti je toliko sna\u017ean da su si investitori ovime kupili vrijeme za promi\u0161ljanje o povla\u010denju iz projekta.<\/p>\n\n\n\n

Isto\u010dnoafri\u010dki naftovod za sirovu naftu<\/a> (East African Crude Oil Pipeline<\/em>, EACOP) planira se kao cjevovod dug 1.443 kilometra, a prevozio bi naftu od nalazi\u0161ta na podru\u010dju jezera Albert (Mobutu Sese Seko), sedmog najve\u0107eg jezera u Africi, i drugog najve\u0107eg jezera u Ugandi, preko prostora nacionalnih parkova do obalnog grada Tanga, druge najve\u0107e luke u Tanzaniji. Dio nafte napajat \u0107e lokalne potrebe za gorivom, a dio bi se izvozio na me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te. Bez ovog potonjeg, ne ide nikako, a udjeli u vlasni\u0161tvu cjevovoda svjedo\u010de ne\u0161to i o raspodjeli kola\u010da. \u010cak 45 posto vlasni\u0161tva nad cjevovodom nalazi se u vlasni\u0161tvu francuskog naftnog diva Totala, jo\u0161 35 posto u vlasni\u0161tvu je kineske naftne kompanije China National Offshore Oil Corporation<\/em>, \u0161to ukupno iznosi 80 posto vlasni\u0161tva nad projektom, dok je preostalih 20 posto podijeljeno izme\u0111u Uganda National Pipeline Company<\/em> koja posjeduje 15 posto vlasni\u0161tva, i u kona\u010dnici, Tanzania Petroleum Development Corporation<\/em> ima 5 posto vlasni\u010dkog udjela. No, me\u0111unarodnom utjecaju tu nije kraj. Budu\u0107i da se cjevovod financira na dug te\u017eak 2.5 milijardi ameri\u010dkih dolara, Uganda i Tanzanija ra\u010dunaju na kredite Standard Banka iz Ju\u017enoafri\u010dke Republike a Total na uloge japanskog Sumitomo Mitsui Banking Corporationa.<\/p>\n\n\n\n

Premda se ovaj cjevovod planira ve\u0107 15 godina, potpisan je tek u oktobru 2020. godine, a zbog sve ve\u0107eg pritiska javnosti, trenutno visi o koncu, budu\u0107i da se \u010dini kako je ju\u017enoafri\u010dki Standard Bank pred povla\u010denjem kako mo\u017eda negativnog publiciteta projekta, tako vjerojatnije zbog sve izglednijih poreza i taksi za daljnje zaga\u0111enje klime. Pritisak na europske kompanije koje djeluju izvan mati\u010dnog kontinenta postaje sve ve\u0107i i kod ku\u0107e, budu\u0107i da Europska unija planira razli\u010dite oblike uglji\u010dnih financijskih penala i nameta. Premda se o tome pri\u010da ve\u0107 neko vrijeme, stvar postaje dovoljno ozbiljna da se i investitori u globalne projekte zapitaju o budu\u0107oj vrijednosti investicije. Ako se negativni doprinos klimi pretvori u financijske penale, onda potencijalne investicije u naftu, dobivaju negativni predznak u ra\u010dunovodstvenim tablicama.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, i narod odra\u0111uje svoje, \u0161tite\u0107i javni interes. Gotovo milijun ljudi potpisalo je peticiju za zaustavljanje Isto\u010dnoafri\u010dkog cjevovoda, a aktivisti “bijesno” lobiraju pri me\u0111unarodnim bankama da ne odobravaju kredite za projekt. Aktivisti isti\u010du kako stanovnici Ugande i do sto posto ovise o prirodi i odnosom s njom jer priroda diktira njihovu dru\u0161tvenu i okoli\u0161nu strukturu, pa prolaz cjevovoda preko nacionalnih parkova strahovito ljuti lokalce. Bilo kakvo zaga\u0111enje okoli\u0161a ima nemjerljivo veliku cijenu po \u017eivote stanovni\u0161tva. Kona\u010dna odluka o tome ide li projekt dalje navodno \u0107e se donijeti do kraja mjeseca marta.<\/p>\n\n\n\n

Dvostruki europski kriteriji<\/h2>\n\n\n\n

Procjenjuje se da je u bazenu jezera Albert, na granici izme\u0111u Ugande i Demokratske Republike Kongo, otkriveno 1,7 milijardi barela obnovljive nafte. Prema trenutnim planovima, va\u0111enje nafte trebalo bi se odvijati na dva polja kojima upravljaju Total i kineska dr\u017eavna naftna kompanija CNOOC, u partnerstvu, pi\u0161e Climate Change News<\/a>. Isto\u010dnoafri\u010dki naftovod za sirovu naftu (EACOP) trebao bi prevoziti 216.000 barela te\u0161ke sirove nafte dnevno od naftnih polja Ugande do luke Tanga u Tanzaniji, i to preko “ekolo\u0161ki osjetljivih podru\u010dja”. Ako ikada bude dovr\u0161en, bit \u0107e to najdu\u017ei grijani naftovod na svijetu. Zbog malog sadr\u017eaja sumpora, nafta \u0107e se zagrijavati iznad 50 \u00b0 C. Toplinske stanice i visokonaponski vod za opskrbu elektri\u010dnom energijom planiraju se uz cjevovod, koji \u0107e iz sigurnosnih razloga biti zakopan. U tijeku su i planovi za rafineriju. Kad izgori, nafta koja se prevozi cjevovodom emitirat \u0107e 33 milijuna tona CO2 godi\u0161nje, prema izra\u010dunima nevladinih organizacija. To je vi\u0161e od emisija stakleni\u010dkih plinova koje Uganda i Tanzanija trenutno proizvode zajedno.<\/p>\n\n\n\n

Osim stravi\u010dnih emisija stakleni\u010dkih plinova na mjestu iskapanja, cjevovod prijeti za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju nacionalnog parka Murchison Falls u Ugandi velikog 2000 kilometara kvadratnih gdje se nalaze stani\u0161ta za\u0161ti\u0107enih divljih \u017eivotinja presudnih za o\u010duvanje slonova, lavova i \u010dimpanzi. U tom se nacionalnom parku planira \u010dak 10 naftnih bu\u0161otina. Premda \u0107e ova informacija ve\u0107ini zvu\u010dati izrazito za\u010dudno, francuski Total \u0161alje priop\u0107enje u kojem obja\u0161njavaju da oni \u201edobrovoljno ograni\u010davaju svoje aktivnosti u parku na svega 1 posto njegove povr\u0161ine, unato\u010d dozvolama koje pokrivaju 10 posto za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja. Ipak, javnosti ovo vi\u0161e nije dovoljno, pa s obzirom na klimatske posljedice s kojima se suo\u010davaju zemlje globalne periferije, informiranim stanovnicima napokon je prekipjelo. Ne \u010dudi stoga \u0161to je peticiju potpisalo vi\u0161e od milijun ljudi. No, devastacija za\u0161ti\u0107ene prirode cjevovodom ne staje na jednom nacionalnom parku, ve\u0107 je plan da on prolazi ispod rijeke Nil i da zadre na podru\u010dje \u0161umskog rezervata Bugoma, zatim sliv jezera Victoria o kojem (za vodu i hranu) ovisi 40 milijuna ljudi, a ima i me\u0111unarodni ekolo\u0161ki zna\u010daj. Kako bi se cjevovod realizirao, tako\u0111er je potrebno raseliti 723 ku\u0107anstva kojima se planira dati nova ku\u0107a ili financijska naknada, me\u0111utim, pet godina od po\u010detaka priprema za izgradnju cjevovoda, ku\u0107anstva \u010dije su parcele ve\u0107 pribilje\u017eene, jo\u0161 nisu dobili nikakvu naknadu, a bilo kakva promjena namjene zemlje je zabranjena dok se \u010deka po\u010detak projekta. Budu\u0107i da ljudi na tom podru\u010dju ovise o usjevima koje uzgajaju za svoju prehranu, frustracija raste. \u010cak ni obe\u0107anja novih radnih mjesta koje bi cjevovod donio ne nose utjehu lokalnim vlastima koje ka\u017eu kako sumnjaju u realizaciju toga, budu\u0107i da lokalno stanovni\u0161tvo nema kvalifikacije potrebne za rad u naftnoj industriji.<\/p>\n\n\n\n

Na opisnu trenutnu situaciju priklju\u010dile su se po\u010detkom mjeseca i 263 ekolo\u0161ke organizacije koje su poslale apel<\/a> na adrese 25 banaka da ne financiraju cjevovod. U otvorenom pismu napominje se da je projekt “nespojiv” s ciljevima Pari\u0161kog klimatskog sporazuma i “o\u010dito neodgovoran” u vrijeme poja\u010davanja klimatskih utjecaja. Nekoliko banaka ve\u0107 se ogradilo od projekta. Barclays i Credit Suisse ne podr\u017eavaju EACOP, dok Afri\u010dka razvojna banka ka\u017ee da plinovod nije dio njezinog programa kreditiranja i da je predana obnovljivoj energiji. No, ju\u017enoafri\u010dka Standard banka \u2013 koja daje kredite Ugandi i Tanzaniji \u2013 ka\u017ee da \u010deka cjelovitu socijalnu i ekolo\u0161ku procjenu prije nego \u0161to donese odluku. Njihovo povla\u010denje moglo bi zadati kona\u010dan udarac za obustavu projekta. No, jednako je va\u017eno i povla\u010denje europskih kreditnih institucija, koje pronalaze razne na\u010dine da sudjeluju makar posredno u raspodjeli ovog kola\u010da, pa tako Britanci grade me\u0111unarodnu zra\u010dnu luku na podru\u010dju cjevovoda. Aktivisti isti\u010du da bi sudjelovanje bilo kakvih europskih institucija u izgradnji cjevovoda razotkrilo europske dvostruke kriterije: \u010dist okoli\u0161 kod ku\u0107e, ulaganja u zaga\u0111enje u Africi. Dvojbe oko ovog projekta poja\u010dane su u posljednjih godinu dana zbog globalnog kretanja cijene nafte, i zna\u010dajnog pada potra\u017enje uzrokovanog karantenama diljem svijeta. Ho\u0107e li projekt i\u0107i dalje ili ne u kona\u010dnici \u0107e vjerojatno ovisiti odlukama vlada Ugande i Tanzanije, a na njihove stavove uvelike \u0107e utjecati mogu\u0107nost da dobiju idu\u0107e izbore, posebno u Tanzaniji s obzirom na nedavnu smrt predsjednika. Konsenzus javnosti protiv cjevovoda nikad nije bio va\u017eniji, no isto tako, sloboda medija i stanje civilnog dru\u0161tva u Tanzaniji, daleko je od onoga koje mo\u017ee proizvesti takav konsenzus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Usprkos brojnim globalnim politi\u010dkim upozorenjima i analizama tr\u017ei\u0161ta koje ulaganja u fosilne izvore energije sve \u010de\u0161\u0107e prikazuju kao izrazito rizi\u010dne projekte (zbog o\u010dekivanih promjena zakona diljem svijeta koji bi trebali po\u010deti napla\u0107ivati porez na ugljik) ovog je mjeseca trebalo po\u010deti iskapanje najve\u0107eg afri\u010dkog cjevovoda za prijevoz sirove nafte, od Ugande do Tanzanije. Po\u010detak radova navodno […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37377,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1330,1333,1334,926,357,704,1331,1332,1199,612],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cjevovod","tag-istocnoafricki-naftovod","tag-jezero-albert","tag-jezero-viktorija","tag-klimatske-promjene","tag-nafta","tag-tanzanija","tag-total","tag-uganda","tag-zagadenje","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37372"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37385,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37372\/revisions\/37385"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37372"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37372"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37372"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37372"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}