{"id":37292,"date":"2021-03-19T13:31:35","date_gmt":"2021-03-19T12:31:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37292"},"modified":"2021-06-02T07:57:16","modified_gmt":"2021-06-02T06:57:16","slug":"moze-li-se-interes-kapitala-podudarati-sa-radnickim-vise-nego-javni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37292","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se interes kapitala podudarati sa radni\u010dkim vi\u0161e nego javni?"},"content":{"rendered":"\n

Od kada je u ponedjeljak kablovski news<\/em> kanal N1 objavio da im je A1 (biv\u0161i VIP), jedan od svega nekoliko internet provajdera u Hrvatskoj, odbio produ\u017eiti ugovor te da se od kraja mjeseca N1 program ne\u0107e mo\u0107i pratiti na kablovskoj televiziji koju podr\u017eava taj telekom, u javnosti je nastala konfuzija i velika zabrinutost o kakvim i \u010dijim interesima se tu radi. Konsenzus tako ka\u017ee da se sigurno radi o ne\u010dijim \u2013 individualnim i privatnim interesima. Prvi nagon novinara te televizije, ali i drugih koji ih zorno prate, pa i njihovih gledatelja, bio je da se stvar prozove politi\u010dkim interesom u predizborno vrijeme. Me\u0111utim<\/a>, nikome se u Hrvatskoj nije mogla “prodati” ideja da je premijer Plenkovi\u0107 ja\u010di od me\u0111unarodnog kapitala i da bi mogao jednom od najve\u0107ih telekom operatera na svijetu nametnuti svoju volju. Potom je N1 ve\u0107 idu\u0107i dan promijenio izjavu, shvativ\u0161i valjda da su prvim izjavama izgubili malo kredibiliteta, a mo\u017eda ve\u0107 i posumnjav\u0161i da ih vlastiti menad\u017eeri vode \u017eedne preko vode. Poruka koju je taj drugi dan poslao direktor programa N1 Tihomir Ladi\u0161i\u0107, upu\u0107ivala je na to da ih politika sprje\u010dava da rade kako bi \u017eeljeli \u2013 a sve zbog toga \u0161to nisu “liberalizirali tr\u017ei\u0161te” u skladu s europskim direktivama, jer nisu odobrili vertikalnu koncentraciju, proces kojeg smo na Biltenu onomad vrlo precizno opisali<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Stvarni interes vlasnika i menad\u017eera United Groupa (UG), vlasnika N1, najbolje se zapravo otkrivao u vidno skrojenim porukama Tihomira Ladi\u0161i\u0107a, jer da ih je sam pisao, i da je makar jednom u \u017eivotu pro\u010ditao Zakon o elektroni\u010dkim medijima \u2013 dakle resorni zakon za njegov posao \u2013 primijetio bi da stvar nije toliko politi\u010dka koliko menad\u017eeri tvrde, i ne bi svojim PR izjavama srozao ugled N1. Utoliko je Ladi\u0161i\u0107 pokazao da su glavni urednici u medijima bli\u017ei kapitalu, nego radnicima (u ovom slu\u010daju novinarima). Druga stvar koju je Ladi\u0161i\u0107 propustio prepoznati jest \u010dinjenica da su se medijski zakoni u Europi po\u010deli mijenjati po ugledu na ameri\u010dke upravo 2014. kako bi se otvorio ulaz “Balkanskom CNN-u”. Podsjetimo, jedan od lobista KKR \u2013 globalnog investicijskog fonda koji je investirao u N1 i otvorio mu vrata na Balkanu \u2013 bio je biv\u0161i direktor ameri\u010dke sigurnosne agencije CIA, koji je potom bio predsjednik globalnog investicijskog fonda KKR. Pod istim se pritiscima promijenila i Audiovizualna direktiva na koju se sada Ladi\u0161i\u0107 poziva. I krug kojeg je skrojio UG je zatvoren. Kupi direktivu, kupi politi\u010dare, pa ucijeni politi\u010dare optu\u017ebom da te \u0161ikaniraju. Da se radi o osobi, bilo bi jasno da se radi o patologiji, no kad se radi o odnosu kakav je kapital, ovo je savr\u0161eno normalan i uobi\u010dajen proces koji potom producira dru\u0161tvene i politi\u010dke kontradikcije koje nije nimalo jednostavno razrije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Optu\u017eba o namjernom politi\u010dkom djelovanju na u\u0161trb profitnih interesa vlasnika UG, prikazana je kao \u0161teta koja se nanosi javnom interesu, pa je UG \/ N1 ubrzo po\u010deo prijetiti ga\u0161enjem svoje televizije u Hrvatskoj, vrlo ameri\u010dki podi\u017eu\u0107i tenzije i paniku, interes i senzacionalizam. He\u0161tegovi i beneri odbrojavaju dane do ga\u0161enja programa na A1, a \u010dini se ubrzo nakon toga i na MAXtvu \u2013 drugoj najve\u0107oj kablovskoj mre\u017ei u zemlji, a novinari lutaju ideolo\u0161ki od jednog pola do drugoga. Dok jedni tvrde da se radi o \u010disto poslovnom odnosu, drugi inzistiraju da se ovdje radi o javnom interesu. Istina je na pola puta. Politika, iako ovaj put ni\u0161ta nije kriva, priprema se na kompromis s kapitalom, jer novinare mo\u017eemo \u0161ikanirati, ali privatne medije nikako. Nau\u010dili smo to ve\u0107 na primjeru biv\u0161eg premijera Zorana Milanovi\u0107a i njegovog neuspjeha sa \u201e\u0111erimenderingom\u201c tj. prekrajanjem PDV-a kako bi obuhvatio jedne, ali ne i druge medije.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje, vijest o tome da A1 gasi Sport klub pa time i N1 \u2013 nikad nije zapravo obja\u0161njena do kraja. Nekoliko dana nakon A1 po\u010dele su pri\u010de i da \u0107e T-com \/ MAXtv ugasiti Sport klub i N1 \u2013 a informacije su do novinara do\u0161le upravo preko menad\u017eera UG-a. Skandal je tako dobio dodatne emotivne dimenzije, a teren za optu\u017ebu za udru\u017eivanje u kartel do kraja je pripremljen. Sada su iz UG-a imali ja\u010de argumente da se radi o kartelizaciji, odnosno \u0161ikani prema njima. A sve zato \u0161to im nije odobrena vertikalna koncentracija (da posjeduju telekom i kanal koji proizvodi vlastiti sadr\u017eaj).<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali u ovome tekstu<\/a> vertikalna koncentracija je oblik medijskog udru\u017eivanja koji onemogu\u0107ava lojalnu konkurenciju i ulaz novih aktera na tr\u017ei\u0161te. Nismo to sami zaklju\u010dili, ve\u0107 sa\u017eeli iz najva\u017enijih ameri\u010dkih rasprava koje su itekako relevantne za ovaj kontekst, jer se radi o implementaciji ameri\u010dkog modela u Europi. Da su kriti\u010dari ameri\u010dkog modela bili u pravu pokazuje \u010dinjenica da u SAD-u svim medijima trenutno vlada oligopol dvije ili tri kompanije.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da sli\u010dnu bitku UG bije s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em u Srbiji. Prije desetak dana, na srpskom N1 izi\u0161la je vijest da United grupa pokre\u0107e arbitra\u017eu protiv Srbije<\/a> pri sudu u Washingtonu a s ciljem za\u0161tite svojih investicija. Kako sami ka\u017eu, UG je vode\u0107i telekomunikacijski i medijski operater u Jugoisto\u010dnoj Europi, a pored SBB kompanije u Srbiji posluju i njeni servisi EON i Total TV, a medijski sadr\u017eaj emitiraju televizije i portali Sport Klub, Nova S i N1. Otprilike tako je i u Hrvatskoj, gdje je United Media Group prodao Total TV kako bi kupio Novu TV, a potom kupio telekom Tele2, sada Telemach. Dok je situacija u Srbiji sa medijima jo\u0161 gora nego u Hrvatskoj budu\u0107i da prakti\u010dki nema nezavisnih medija, osim N1; nitko nije sumnjao u sve \u0161to je N1 pisao o tome kakve probleme s Vu\u010di\u0107em imaju. Ali po analogiji s hrvatskim slu\u010dajem, gdje premijer Andrej Plenkovi\u0107 koji kotira kao dobar briselski u\u010denik 1<\/a><\/sup>, ne bi imao mo\u0107 poku\u0161ati ugasiti me\u0111unarodno jaki medij, otvara se prostor za sumnju u to koliko je od medijskih izjava N1 u Srbiji zaista politi\u010dki Vu\u010di\u0107ev poku\u0161aj, a koliko je poku\u0161aj UG-a da nametne svoju volju. Situacija u dvije zemlje razli\u010dita je utoliko \u0161to se Vu\u010di\u0107 zaista bori protiv N1, dok se Plenkovi\u0107 tek nekoliko puta po\u017ealio na to kako ga N1 ilustrira na fotografijama. Budu\u0107i da trenutno nemamo prostora za studiju sli\u010dnosti i razlika odnosa politike prema N1 u Hrvatskoj i Srbiji, otvaranjem ovih pitanja \u017eelimo samo istaknuti da se radi o temi koju se mo\u017ee mediolo\u0161ki istra\u017eiti, ali nismo spremni donijeti nikakve daljnje zaklju\u010dke o ispravnosti ili neispravnosti i\u010dije pozicije.<\/p>\n\n\n\n

Koje je onda rje\u0161enje i gdje su u svemu radnici\/novinari?<\/h2>\n\n\n\n

Lokalni kontekst \u010dini svu razliku u tome ho\u0107e li neka PR kampanja uspjeti ili ne\u0107e. U na\u0161em kontekstu, N1 kotira kao najobjektivniji, kao onaj koji daje prostora i lijevima i desnima. I premda smo skloni to tuma\u010diti kao rezultat njihove novinarske profesionalnosti, mo\u017eda se ipak vi\u0161e radi o prakti\u010dnom argumentu da je nemogu\u0107e puniti info-program vijestima 24 sata dnevno a da nema\u0161 \u0161irok raspon sugovornika. No, i to je ne\u0161to \u0161to treba uzeti u obzir kada govorimo o medijskoj profesionalnosti i javnom interesu. Bili oni namjerni ili slu\u010dajni, \u010dinjenica je da se na N1 obe ove vrijednosti zadovoljavaju.<\/p>\n\n\n\n

Lokalni kontekst isto tako nala\u017ee na zaklju\u010dak da u regiji de facto nema vi\u0161e javnih medija. HRT kao i RTS dr\u017eavne su televizije, \u0161to se mo\u017eda nikad nije vidjelo tako jasno kao od kada postoji N1 kao njihova kontra. Ali i u Hrvatskoj to posebno dolazi do izra\u017eaja posljednjih godina, od kada se doga\u0111a \u010distka lijevih novinara i toleriranje predatora u samim vrhovima javne televizije. Da razo\u010darenje HRT-om nije tako op\u0107e me\u0111u novinarima, da tra\u010devi o me\u0111usobnim odnosima koji tamo vladaju nisu toliko kredibilni i da ta televizija ispunjava svoju javnu funkciju, a ne politi\u010dku, onda bi ona imala podr\u0161ku javnosti kakvu trenutno ima N1. Umjesto toga, N1 (a ne HRT) okuplja novinare protjerane zbog politi\u010dkih razloga s drugih medija. N1 je znao iskoristiti profesionalnost novinara koji su postali persone non grate<\/em> u javnom mediju i dati im prostor da rade ono \u0161to najbolje znaju i najvi\u0161e \u017eele. \u010cak i u ovoj pri\u010di, novinari N1 i sami su slobodni istra\u017eivati pozadinu pri\u010de koja im se doga\u0111a i slobodni su sami donositi mi\u0161ljenje o tome \u0161to se doga\u0111a. Naravno, nije da ba\u0161 mogu kr\u0161iti korporativna pravila, ali ta pravila nisu u velikoj diskrepanciji s uzusima novinarske struke, pa ni to nije toliko neobi\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je neobi\u010dno da se u Hrvatskoj nalazimo u situaciji da se moramo boriti za interes kapitala kako bi za\u0161titili radni\u010dke interese u novinarstvu. Jer do\u0161li smo do to\u010dke medijskog pucanja: javnih medija nema uop\u0107e, izgubljena radna mjesta mo\u017ee apsorbirati jo\u0161 samo nekoliko medija, a me\u0111u njima, samo su dva prepoznata kao slobodna. Oba su podlo\u017ena mjestimi\u010dno neprobavljivom senzacionalizmu i komercijaliziranom sadr\u017eaju, ali oba su radnici spremni \u0161tititi. Na oba jo\u0161 uvijek postoje vi\u0161e nego rudimentarne slobode medija, odnosno na tim je medijima stanje bolje nego na drugima. U ovom kontekstu treba promatrati podr\u0161ku novinara N1. Kad se o ne\u010demu mora donijeti sud, onda se argumenti moraju svesti na bitno. A bitno za novinare u Hrvatskoj trenutno jest da informativni sustav funkcionira. Da se ljudi imaju gdje informirati o temama druga\u010dije uobli\u010denima nego na javnom servisu. Novinari primarno osje\u0107aju da im je za to klju\u010dan N1. Zbog toga \u0161to javni interes na javnom servisu vi\u0161e ne postoji, novinari ga sada prepoznaju samo na N1. Ako zbog toga moraju stati na stranu me\u0111unarodnog kapitala, oni su spremni na taj kompromis, jer u ovome trenutku, taj kapital vi\u0161e \u0161titi njihova radni\u010dka prava i medijske slobode, nego cijeli zakonodavni medijski okvir u Hrvatskoj uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je Hrvatskoj va\u017ean N1. A onda se postavlja pitanje rje\u0161enja. Koje je ovdje rje\u0161enje? O tome smo razgovarali s SDP-ovim stru\u010dnjakom za medije Milanom F. \u017divkovi\u0107em <\/strong>koji misli da dr\u017eava ne\u0107e UG-u omogu\u0107iti vertikalnu koncentraciju, niti im mo\u017ee promijeniti koncesiju pa da se na primjer Doma TV preoblikuje u N1 (uostalom radi se o profitabilnom kanalu, \u0161to N1 nije), niti se mo\u017ee odmah dati nova koncesija za novi zemaljski nacionalni njuz kanal. Ono \u0161to dr\u017eava mo\u017ee u\u010diniti za N1, smatra \u017divkovi\u0107, jest “omogu\u0107iti tzv. ‘must carry’ obavezu koja odre\u0111uje da IPTV (Internet protocol TV) platforme moraju u svojim katalozima nuditi doma\u0107e news<\/em> kanale bez obzira jesu li dtt (zemaljski programi) ili ne.” To postoji u nekim zemljama a “uglavnom se odnosi na zemaljske (dtt) kanale koje onda moraju prenositi i ovi koji nude IPTV kataloge a nema zapreka da se uvede i za druge programe (non-dtt, poput N1) koji su dokazano od javnog interesa” zaklju\u010duje \u017divkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Da zaklju\u010dimo i mi, rje\u0161enje za za\u0161titu novinara, N1, i u kona\u010dnici i svih budu\u0107ih medijskih sadr\u017eaja koji bi trebali u\u0107i na na\u0161e tr\u017ei\u0161te, jest da se telekomima nametne obaveza da prenose sve doma\u0107e njuz nacionalne programe, pa tako i N1, a zbog javnog interesa. Na ovaj na\u010din za\u0161ti\u0107eno je sve \u0161to treba biti za\u0161ti\u0107eno: javni interes, radni\u010dka prava, sloboda medija, i zabrana vertikalne integracije, a vuk sit i ovce na broju. Samo je na kraju pitanje, bi li vlasnici i menad\u017eeri UG-a pristali na ovakav rasplet doga\u0111aja? Ako im ministrica kulture Nina Obuljen Kor\u017einek ovo ponudi, a oni ne pristanu, onda je jasno da UG radi samo za svoje interese, ne za novinarske i ne za slobodu medija niti za op\u0107edru\u0161tvene. Ako bi im se ovo ponudilo, a oni sami odbili, onda se nema vi\u0161e na temelju \u010dega \u0161titi taj interes. Pri\u010da oko N1 na kraju je veliki test kompromisa izme\u0111u kapitala politike i radni\u010dkih prava. Kompromis koji mo\u017eda mo\u017ee rezultirati u ravnomjernom trokutu distribucije mo\u0107i?<\/p>\n

  1. \u0160to je potvrdio i prije nekoliko dana kada je HRT-u otpjevao stav EU raspodjeli cjepivima, iako je austrijski premijer Sebastian Kurz dan ranije optu\u017eio Komisiju da je lo\u0161e dijelila cjepiva i to na \u0161tetu Hrvatske[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Od kada je u ponedjeljak kablovski news kanal N1 objavio da im je A1 (biv\u0161i VIP), jedan od svega nekoliko internet provajdera u Hrvatskoj, odbio produ\u017eiti ugovor te da se od kraja mjeseca N1 program ne\u0107e mo\u0107i pratiti na kablovskoj televiziji koju podr\u017eava taj telekom, u javnosti je nastala konfuzija i velika zabrinutost o kakvim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37297,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1322,756,1324,1325,28,994,787,668,563,1326,1327,1323],"theme":[456],"country":[38,11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-a1","tag-andrej-plenkovic","tag-iptv","tag-liberalizacija-trzista","tag-mediji","tag-n1","tag-nina-obuljen-korzinek","tag-radnicka-prava","tag-sloboda-medija","tag-telekomi","tag-tihomir-ladisic","tag-vertikalna-integracija","theme-politika","country-hrvatska","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37292"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37316,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37292\/revisions\/37316"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37297"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37292"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37292"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37292"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37292"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}