{"id":37252,"date":"2021-03-18T12:12:00","date_gmt":"2021-03-18T11:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37252"},"modified":"2021-03-18T12:10:21","modified_gmt":"2021-03-18T11:10:21","slug":"danska-europska-ksenofona-avangarda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37252","title":{"rendered":"Danska, europska ksenofobna “avangarda”"},"content":{"rendered":"\n

Kada se spominju najproblemati\u010dnije \u010dlanice Europske unije po pitanju migracijske politike i ksenofobije po\u010dasno mjesto uvijek zauzmu zemlje s Istoka poput Ma\u0111arske i Poljske. Pritom se kao obja\u0161njenje redovito podastiru kulturna i demokratska zaostalost, mahom nusprodukti socijalisti\u010dke pro\u0161losti. I nema spora da se radi o krajnje spornim i nazadnim politikama koje zaslu\u017euju kritiku. Sporno je, me\u0111utim, ono \u0161to u tim raspravama uglavnom prolazi ispod radara i time diktira navodnu uvjerljivost obja\u0161njenja ksenofobije u isto\u010dnim \u010dlanicama. A prolazi, na primjer, Danska, koja nimalo ne zaostaje u ksenofobiji. No, tamo\u0161nji se primjeri i politike u me\u0111unarodnoj \u0161tampi tretiraju vi\u0161e kao neobi\u010dni ekscesi nego kao integralni u\u010dinci sustavnog rasizma.<\/p>\n\n\n\n

Danske metode<\/a> opho\u0111enja s imigrantima svjetsku pa\u017enju su prvi put zaokupile po\u010detkom 2016. godine. Tada je objavljeno da \u0107e se na ulazu u dr\u017eavu izbjeglicama oduzimati vrijedna imovina. Unato\u010d tome \u0161to su tada mnogi primijetili povijesnu analogiju s tretmanom \u017didova, danske se vlasti nisu dale smesti. Poru\u010dile su da ne\u0107e oduzimati sentimentalne vrijednosti i da se zakon odnosi na izbjeglice koje nose kofere dijamanata. Na kraju je odlu\u010deno da \u0107e se oduzimati sva imovina iznad 1.300 eura, bilo da se radi o izbjeglicama koje tek ulaze u zemlje bilo o onima koje su ve\u0107 tu. Premda su uslijedile kriti\u010dke reakcije diljem Europe, Danska nije stekla status sli\u010dan Poljskoj ili Ma\u0111arskoj. Naprosto se cijela pri\u010da tretirala kao bizarna epizoda sa \u0161ovinisti\u010dkim prizvukom. A kad su 2019. socijaldemokrati do\u0161li na vlast smatralo se da su takve epizode stvar pro\u0161losti i da je demokracija pobijedila sporne tendencije.<\/p>\n\n\n\n

No, socijaldemokrati nisu skrenuli s puta. Oni su izbore osvojili zazivaju\u0107i povratak dr\u017eave blagostanja, ali s prihva\u0107enim desnim twistom<\/em> koji se u literaturi naziva “\u0161ovinizmom blagostanja”. Ta perspektiva podrazumijeva da su klju\u010dna prepreka obnovi dr\u017eave blagostanja migranti i njihovi socijalni zahtjevi, a ne interesi kapitala. Ne samo da su prihvatili twist<\/em> ve\u0107 i konkretne politike koje je promovirala tamo\u0161nja desnica, a me\u0111u koje spada i “zakon o getima<\/a>“. Kao geta definiraju se one \u010detvrti u kojima \u017eivi vi\u0161e 1.000 ljudi od kojih je najmanje pola ne-zapadnog porijekla, a zakon omogu\u0107uje da se stanovnici tih \u010detvrti stro\u017ee ka\u017enjavaju za iste prekr\u0161aje nego stanovnici “normalnih” kvartova. Kao i u slu\u010daju s otimanjem imovine, “zakon o getima” je prodefilirao naslovnicama europskih medija, ali opet kao bizarna epizoda sa sjevera kontinenta. Epizoda koja zaslu\u017euje kritike, ali ne i naro\u010ditu pa\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Danska ne odustaje. Vlada upravo priprema novi zakon<\/a> kojem je cilj borba protiv “paralelnih dru\u0161tava”. A “paralelno dru\u0161tvo” je zapravo eufemizam za “geto” koji je izba\u010den iz uporabe jer, kako ka\u017ee ministar unutra\u0161njih poslova Kaare Dybvad Beek, navodi na krive zaklju\u010dke. Novi zakon, za razliku od prija\u0161njeg koji samo definira geto i regulira specifi\u010dan tretman njegovih stanovnika, \u017eeli izravno utjecati na sastav stanovni\u0161tva geta, tj. potencijalnih paralelnih dru\u0161tava. Naime, cilj mu je ubla\u017eiti rizik nastajanja religijski i kulturno paralelnih dru\u0161tava. A planira to na sljede\u0107i na\u010din: u nijednoj \u010detvrti ne smije \u017eivjeti vi\u0161e od 30% stanovni\u0161tva ne-zapadnog porijekla. I plan je da se do tog omjera do\u0111e u roku od deset godina. S tim da nije precizirano kako \u0107e se do \u017eeljenog rezultata do\u0107i i kako \u0107e “humano preseljenje” izgledati. Naprosto sumnjamo da je jedna od metoda preseljenje spornog stanovni\u0161tva u rezidencijalne \u010detvrti. Puno izglednijim se \u010dini protjerivanje i daljnje zao\u0161trenje imigracijskih politika.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, pored broja stanovnika spornog porijekla, za definiciju geta morala su se zadovoljiti barem dva od ova \u010detiri kriterija; vi\u0161e od 40% stanovni\u0161tva nezaposleno, vi\u0161e od 60% stanovnika izme\u0111u 39 i 50 godina nema srednju \u0161kolu, stope kriminala tri puta ve\u0107e od prosjeka i prosje\u010dni prihode stanovnika 55% ni\u017ei od regionalnog prosjeka. Sami ovi dodatni kriteriji potvr\u0111uju da problem nije u spornom porijeklu ili problemati\u010dnoj boji ko\u017ee ve\u0107 u potpunom izostanku ekonomske integracije tog stanovni\u0161tva. I da problem nisu religijski i kulturni paralelna dru\u0161tva ve\u0107 ekonomski paralelna dru\u0161tva sazdana na mizeriji. Me\u0111utim, na tom se tragu i nalazi politika “\u0161ovinizma blagostanja”: ako ih integriramo ne\u0107emo imati socijalnu dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n

Lista kvartova koji spadaju pod geta ili paralelna dru\u0161tva osvje\u017eava se svake godine u prosincu. Trenutno 15 kvartova u Danskoj zadovoljava kriterije, a za 25 ih se smatra da su u rizi\u010dnoj skupini i da im malo nedostaje. Ina\u010de, prema Danskom zavodu za statistiku u Danskoj \u017eivi 11% stanovni\u0161tva stranog porijekla, od kojih 58% spada u one ne-zapadne. Posebno je bizarna predod\u017eba da stanovni\u0161tvo iz cijelog svijeta koje ne uklju\u010duje samo zapadnu Europu mo\u017ee tek tako stvoriti religijski i kulturno paralelna dru\u0161tva. Me\u0111utim, iza te bizarnosti se krije zapravo anti-muslimanski \u0161ovinizam koji se ne mo\u017ee ba\u0161 tako javno artikulirati pa se pribjegava razli\u010ditim eufemizmima. Prema nekim procjenama, muslimani \u010dine tre\u0107inu stanovni\u0161tva stranog porijekla u Danskoj. Slobodno izra\u010dunajte kolika su stvarna prijetnja kulturi i prora\u010dunu. I slobodno svrstavajte Dansku me\u0111u europske predvodnice ksenofobnih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada se spominju najproblemati\u010dnije \u010dlanice Europske unije po pitanju migracijske politike i ksenofobije po\u010dasno mjesto uvijek zauzmu zemlje s Istoka poput Ma\u0111arske i Poljske. Pritom se kao obja\u0161njenje redovito podastiru kulturna i demokratska zaostalost, mahom nusprodukti socijalisti\u010dke pro\u0161losti. I nema spora da se radi o krajnje spornim i nazadnim politikama koje zaslu\u017euju kritiku. Sporno je, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37254,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46,544],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-37252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","tag-rasizam","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37252"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37255,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37252\/revisions\/37255"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37254"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37252"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37252"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37252"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37252"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}