BIRN<\/a>. Natje\u010dajem se izdaje koncesiju na 35 godina i uz naknadu od ne\u0161to vi\u0161e od 86 i pol milijuna eura.<\/p>\n\n\n\nOvo je tre\u0107i put da se natje\u010daj provodi od 2017. godine, a prvi put da je priveden kraju. Kako navodi BIRN, zagovaratelji projekta isti\u010du da su se “privatne tvrtke obvezale ulo\u017eiti 104 milijuna eura u projekt, prema premijeru Ediju Rami, ali natje\u010dajna dokumentacija jasno navodi da \u0107e porezni obveznici morati platiti 138 milijuna eura ili oko 40 posto vi\u0161e od tro\u0161kova gradnje, u slu\u010daju da koncesija ne uspije ili ne donosi dobit.”<\/p>\n\n\n\n
Ekolo\u0161ka \u0161teta i dubiozan javni interes nisu jedini problem. Ovakvi projekti u svim se zemljama doga\u0111aju uz pomo\u0107 studija izvodljivosti koje su lako potkupljive i nisu nezavisne kao \u0161to tvrde. Tako su studije utjecaja na okoli\u0161 i ovaj put pokazale da projekt ne ugro\u017eava okolno podru\u010dje, premda bi se novi aerodrom trebao nalaziti svega 100 metara dalje od jezera sa slanom vodom u kojima se ptice gnijezde, i 500 metara od same lagune. Ukratko, gra\u0111evinska zona doslovno prijeti za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju. Resorni albanski slu\u017ebenici i politi\u010dari smatraju da je to neto\u010dno jer je i ranije tu postojao aerodrom, no taj aerodrom je bio maksimalno jednostavan i nije u funkciji od devedesetih godina, navodi BIRN. Tako\u0111er se mjesto novog aerodroma jo\u0161 pomaklo na \u0161tetu za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Primjer aerodroma u Vlor\u00ebu dobra je ilustracija za propitivanje neovisnosti i nepotkupljivosti studija o utjecaju na okoli\u0161, posebno u blizini za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. \u010cinjenica da razne me\u0111unarodne konvencije i brojni me\u0111unarodni ekolo\u0161ki propisi nemaju snagu o\u010duvati okoli\u0161 pred zahtjevima kapitala i politike zna\u010di da je potrebno ulo\u017eiti dodatne politi\u010dke napore u osna\u017eivanje ekolo\u0161kih propisa koji moraju dobiti sna\u017enu za\u0161titu kaznenog prava. \u010cini se, da ni izumiranje vrsta ne mo\u017ee zaustaviti komodifikaciju planete, \u010dak ni onda kada je ve\u0107i dio resursa pri samome kraju. Za\u0161tita okoli\u0161a u narednim dekadama dobivat \u0107e sve ve\u0107u i ve\u0107u kazneno procesnu za\u0161titu, a tranzicijski gubitnici bit \u0107e upravo zemlje periferije koje jo\u0161 uvijek poku\u0161avaju prodati ono malo “obiteljske zlatnine” \u0161to im je ostalo, kako bi zgrnuli jo\u0161 samo malo kapitala. Budu\u0107i da se i opravdanost ove zra\u010dne luke pravda turizmom, nu\u017eno je otvoriti i rasprave o strate\u0161kim fokusima zemalja na takve uslu\u017ene industrijske grane koje su najvi\u0161e stradale ve\u0107 u prvoj globalnoj katastrofi uzrokovanoj klimatskim promjenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Albanija ide dalje s izgradnjom svoje tre\u0107e me\u0111unarodne zra\u010dne luke, one u Vlor\u00ebu, a usprkos protivljenju vi\u0161e od 36 lokalnih i me\u0111unarodnih ekolo\u0161kih organizacija. Zra\u010dni koridori prolazili bi preko izrazito za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja od me\u0111unarodnog zna\u010daja. Za\u0161ti\u0107eni krajolik Vjosa-Narta ima funkciju migracijskog koridora za ptice koje lete od Afrike do Sjevera Europe i natrag. Tuda prolazi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37225,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1313,1309,714,727,1319,1311,1318,1310,1312,1317,1316,1315,1320,1314],"theme":[457],"country":[65],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37223","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-aerodrom","tag-flamingosi","tag-izumiranje-vrsta","tag-klimatska-kriza","tag-laguna","tag-modronoga-sabljarka","tag-narta","tag-ptice","tag-studije-o-utjecaju-na-okolis","tag-vjosa","tag-vjosa-narta","tag-vlore","tag-zasticene-vrste","tag-zracna-luka","theme-klima","country-albanija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37223"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37229,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37223\/revisions\/37229"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37225"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37223"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37223"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37223"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37223"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}