{"id":37206,"date":"2021-03-16T13:18:57","date_gmt":"2021-03-16T12:18:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37206"},"modified":"2021-03-16T13:26:44","modified_gmt":"2021-03-16T12:26:44","slug":"problemi-od-polja-do-stola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37206","title":{"rendered":"Problemi od polja do stola"},"content":{"rendered":"\n

Otkupna cijena mlijeka krava koje \u017eive privezane u \u0161talama postat \u0107e jeftinija od one od \u017eivotinja koje \u017eive slobodne na ispa\u0161i, barem u Njema\u010dkoj, a razlika u cijeni mo\u017ee iznositi i do 6.5 eurocenti po litri mlijeka. Neke bavarske mljekare uop\u0107e ne \u017eele vi\u0161e prera\u0111ivati mlijeko dobiveno od \u017eivotinja koje \u017eive u lo\u0161im \u017eivotnim uvjetima, navodi Agroklub<\/a>. Ista politi\u010dko-poslovna logika planira se provesti s jajima, pili\u0107ima i drugim dijelovima mesne industrije. Dio je to europske zelene poljoprivredne reforme naziva “od polja do stola” (Farm to Fork).<\/p>\n\n\n\n

No, njema\u010dke mljekare mu\u010de isti problemi kao i na\u0161e balkanske: niska otkupna cijena mlijeka koja stagnira godinama, i kontinuirano rastu\u0107i tro\u0161kovi inovacija i ulaganja u kvalitetu mljekarstva. Dok \u0107e njema\u010dki mljekari taj problem lak\u0161e rije\u0161iti, budu\u0107i da su upravo njima suvremene digitalne i druge tehnologije najdostupnije, ra\u010dunaju da \u0107e im za to trebati 7 do 8 godina. Pitanje je koliko \u0107e isti proces trajati na Balkanu gdje suvremene tehnologije znanja i vje\u0161tine nisu jednako dostupni?<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiva je i izjava bavarske udruge malih trgovaca koja tvrdi da pritisak za “free range” proizvodima dolazi posebno od kupaca koji sve vi\u0161e gledaju etikete i podrijetlo namirnica koji kupuju. Da se radi o proizvoljnom slu\u0161anju kupaca i da njihove potrebe vrijede samo onda kada nisu u sukobu s kapitalom potvr\u0111uje i europska politika o pesticidima, ali i ustupci<\/a> me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima. Dok je poljoprivrednicima lako nametnuti novu mljekarsku politiku, tobo\u017ee zbog dobrobiti \u017eivotinja i na zahtjev krajnjih kupaca, naj\u0161tetniji petrokemijski pesticidi se godinama ve\u0107 ne ukidaju, \u010dak ni postupno, iako izazivaju rak, iako postoje brojne studije koje svjedo\u010de njihovoj \u0161tetnosti te iako smo vidjeli prosvjede diljem Europe protiv Monsanta i Bayera najve\u0107eg svjetskog prodava\u010da pesticida u poljoprivredi, pa je \u010dak i europski parlament svojevremeno odustao od zabrane glifosata<\/a> usprkos brojnim skandalima i protivljenju “kupaca”.<\/p>\n\n\n\n

Skloni smo ovdje zaklju\u010diti da se zelene politike u poljoprivredi provode selektivno, tako da se prvo nametnu one koje poga\u0111aju seljake, ali se du\u017ei prostor prilagodbe ostavlja korporacijama kako bi za\u0161titile svoje profite. Logika je mo\u017eda djelomi\u010dno i pogre\u0161na, jer se i poljoprivrednici \u017eale da \u0107e ukidanje pesticida dovesti od 30 do 50 posto manjih prinosa zbog \u0161teta poput one od glodavaca<\/a>. Umjesto ljepenki koje \u0107e pobiti poljske mi\u0161i\u0107e, a koje se promoviraju kao ekolo\u0161ka rje\u0161enja, drugo logi\u010dnije i jednostavnije je naseljavanje ma\u010daka na poljoprivredna polja, a umjesto pesticida. Prirodna raznolikost i stabilnost ekosustava tako \u0107e se lak\u0161e o\u010duvati \u2013 imitiraju\u0107i prirodu \u2013 nego osmi\u0161ljanjem novih “ekolo\u0161kih” a zapravo jednako \u0161tetnih metoda koje ne \u010duvaju prirodni svijet nego ga i dalje ubijaju.<\/p>\n\n\n\n

Su\u017eenost perspektiva poljoprivrednika o novim mogu\u0107nostima koje otvara agro-reforma svjedo\u010di da su u pravu svi koji upozoravaju na to da novu strategiju mora pratiti edukacija i proizvodnja novih znanja i vje\u0161tina te da kao i obi\u010dno, u EU problem nije manjak ideja, nego manjak realizacije. Na primjer, uspjeh poljoprivredne reforme ovisit \u0107e o jednakoj dostupnosti novih tehnologija, novih znanja i vje\u0161tina. Samo centar ne mo\u017ee hraniti cijelu Europu, a kamoli zadovoljavati i dalje europske ciljeve izvoza. Klimatske promjene ve\u0107 su na\u0161tetile prinosima p\u0161enice, uglavnom u zemljama EU periferije, a to je najve\u0107i europski poljoprivredni izvozni resurs. Tako\u0111er, ono \u0161to EU ne govori javno svim svojim stanovnicima je da \u0107e se s ekolo\u0161kom poljoprivredom koli\u010dina proizvedene hrane smanjiti, a mogla bi i poskupiti. To nu\u017eno zahtijeva bolje upravljanje hranidbenim resursima, manje otpada, ve\u0107u raspodjelu i ve\u0107u solidarnost. O tome za sada nema puno glasova, nagla\u0161ava se samo ekolo\u0161ka dobrobit zelene poljoprivrede, a zanemaruje se njezin potencijalni socijalno-politi\u010dki problem. Ho\u0107e li EU ikada nau\u010diti kakvu lekciju iz svojih gre\u0161aka, ili \u0107e se logika koja se sada pokazuje u distribuciji cjepiva, usprkos najboljoj namjeri da se izbjegnu gre\u0161ke, ponoviti i u poljoprivrednoj reformi?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkupna cijena mlijeka krava koje \u017eive privezane u \u0161talama postat \u0107e jeftinija od one od \u017eivotinja koje \u017eive slobodne na ispa\u0161i, barem u Njema\u010dkoj, a razlika u cijeni mo\u017ee iznositi i do 6.5 eurocenti po litri mlijeka. Neke bavarske mljekare uop\u0107e ne \u017eele vi\u0161e prera\u0111ivati mlijeko dobiveno od \u017eivotinja koje \u017eive u lo\u0161im \u017eivotnim uvjetima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37210,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1244,1308,1307,811,1306,70,1115],"theme":[457,456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-agrikultura","tag-eu-cap","tag-farm-to-fork","tag-od-farme-do-stola","tag-od-polja-do-stola","tag-poljoprivreda","tag-zajednicka-poljoprivredna-politika","theme-klima","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37206"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37213,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37206\/revisions\/37213"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37206"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37206"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37206"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37206"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}